„Promjena narativa o suicidu“ – razgovor može spasiti život

Svjetski dan prevencije suicida obilježava se 10. septembra, s ciljem podizanja svijesti o suicidu kao ozbiljnom javnozdravstvenom problemu, smanjenja stigme i poticanja društva da otvorenije govori o mentalnom zdravlju i pružanju podrške osobama koje prolaze kroz teške životne trenutke.

Suicid je složen fenomen na koji utiču brojni faktori – psihičko stanje osobe, životne okolnosti, odnosi s drugima, socijalna podrška, prethodna traumatska iskustva i mnogi drugi. Zbog toga prevencija suicida zahtijeva zajedničko djelovanje zdravstvenog sistema, porodice, obrazovnih ustanova, institucija, medija i cijele zajednice.

Tema Svjetskog dana prevencije suicida 2026. godine je „Promijenimo priču o samoubojstvu“ (engl. Changing the Narrative on Suicide), što je trogodišnja tema za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

O temi i ciljevima

• Glavni cilj: Poticati otvorene razgovore i rušiti stigmu povezanu s mentalnim zdravljem i samoubi
• Slogan: „Počnimo razgovarati“.
• Fokus: Prelazak s kulture šutnje i srama na kulturu razumijevanja, podrške i pravodobnog traženja pomoći.

Zašto je važno razgovarati?

Osobe koje se suočavaju s velikom emocionalnom boli često mogu imati osjećaj da su same, da nema izlaza ili da ih niko ne razumije. Upravo zato je važno stvarati okruženje u kojem se o mentalnom zdravlju može govoriti bez osuđivanja, ismijavanja i stigmatizacije.

Razgovor o suicidu neće „usaditi ideju“ osobi koja je nema. Naprotiv, otvoreno i pažljivo pitanje o tome kako se osoba osjeća može biti prvi korak ka pružanju pomoći.

Ponekad je dovoljno reći:

„Vidim da ti je teško. Želim te saslušati.“

Obratimo pažnju na znakove upozorenja

Promjene u ponašanju i raspoloženju mogu biti znak da osoba prolazi kroz ozbiljnu emocionalnu krizu. Posebnu pažnju treba obratiti na:

• izraženu tugu, beznađe ili osjećaj bespomoćnosti;
• povlačenje od porodice, prijatelja i uobičajenih aktivnosti;
• nagle promjene raspoloženja ili ponašanja;
• izjave poput „nema smisla“, „svima bi bilo bolje bez mene“ ili „ne mogu više“;
• gubitak interesa za stvari koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo;
• izraženu uznemirenost, nemir ili osjećaj da nema izlaza;
• opraštanje od ljudi ili poklanjanje stvari koje su osobi važne;
• naglo rizično ponašanje ili zloupotrebu alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci.

Važno je naglasiti da nijedan pojedinačni znak ne znači nužno da osoba razmišlja o suicidu. Ipak, svaku ozbiljnu promjenu ponašanja i izjave koje ukazuju na beznađe treba shvatiti ozbiljno.

Kako možemo pomoći?

Ako primijetimo da se neko nama blizak teško nosi sa životnim okolnostima, ne moramo imati savršene riječi niti rješenja za njegov problem. Najvažnije je pokazati da nije sam.

Možemo:

• saslušati osobu bez osuđivanja;
• pokazati razumijevanje i strpljenje;
• direktno pitati kako se osjeća i da li razmišlja o tome da sebi naudi;
• ohrabriti je da potraži stručnu pomoć;
• pomoći joj da stupi u kontakt sa zdravstvenim radnikom ili službom za mentalno zdravlje;
• ostati uz osobu i uključiti nekoga kome vjeruje ako postoji neposredna opasnost.

Ako osoba govori da želi sebi oduzeti život, ima plan ili postoji neposredna opasnost, ne treba je ostavljati samu. Potrebno je odmah potražiti stručnu i hitnu pomoć.

Posebno mislimo na mlade

Djeca i mladi mogu se suočavati s pritiscima povezanim sa školom, vršnjacima, porodicom, društvenim mrežama, izgledom, prihvatanjem u društvu i brojnim drugim izazovima. Promjene u njihovom ponašanju ne treba automatski pripisivati „pubertetu“ ili „fazi odrastanja“.

Važno je da roditelji, nastavnici i stručni radnici stvaraju prostor u kojem mladi mogu govoriti o svojim osjećajima i problemima bez straha od osude.

Pitanje „Kako si?“ ima smisla samo ako smo spremni zaista saslušati odgovor.

Prevencija suicida je odgovornost svih nas

Prevencija ne počinje tek onda kada nastupi kriza. Ona počinje izgradnjom zajednice u kojoj se njeguje međusobna podrška, dostupnost stručne pomoći, briga o mentalnom zdravlju i otvoren razgovor o emocionalnim teškoćama.

Svjetski dan prevencije suicida podsjetnik je da iza svakog broja stoji čovjek, njegova priča, porodica i ljudi kojima je stalo.

Ne moramo imati rješenje za nečiju bol. Ponekad je najvažnije biti tu, saslušati i pomoći osobi da dođe do stručne podrške.

Ako ste zabrinuti za sebe ili nekoga kome je potrebna pomoć

Nemojte ostati sami s tim osjećajem. Obratite se osobi od povjerenja, porodičnom ljekaru, nadležnoj službi za mentalno zdravlje ili hitnoj medicinskoj službi.

Jedan razgovor možda neće riješiti sve probleme, ali može biti prvi korak prema pomoći.

World Suicide Prevention Day is observed on September 10, with the aim of raising awareness of suicide as a serious public health issue, reducing stigma, and encouraging society to speak more openly about mental health and providing support to people going through difficult times in their lives.

The theme of World Suicide Prevention Day 2026 is “Changing the Narrative on Suicide,” which is a three-year theme for the period from 2024 to 2026.

Padovi su jedan od najčešćih uzroka povreda kod starijih osoba i mogu imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje, samostalnost i kvalitet života. Iako se rizik od pada povećava s godinama, mnogi padovi se mogu spriječiti jednostavnim mjerama i prilagođavanjem svakodnevnih navika i životnog prostora.

🧓 Zašto su starije osobe izložene većem riziku od padova?

S godinama mogu nastupiti promjene koje povećavaju mogućnost gubitka ravnoteže i pada, kao što su slabiji vid i sluh, smanjena mišićna snaga, problemi s ravnotežom i pokretljivošću, sporije reakcije, vrtoglavica ili nagli pad krvnog pritiska pri ustajanju.

Rizik mogu povećati i određeni lijekovi, naročito oni koji mogu izazvati pospanost, vrtoglavicu ili snižavanje krvnog pritiska. Zbog toga je važno redovno razgovarati s ljekarom o svim lijekovima koji se koriste.

🏠 Učinite dom sigurnijim

Veliki broj padova događa se upravo u vlastitom domu. Zato je važno ukloniti potencijalne opasnosti:

• uklonite tepihe i prostirke koje mogu proklizati ili se podići;
• sklonite kablove i druge predmete s prolaznih površina;
• osigurajte dobro osvjetljenje svih prostorija, hodnika i stepenica;
• koristite noćno svjetlo u spavaćoj sobi, hodniku i kupatilu;
• postavite rukohvate uz stepenice;
• u kupatilu koristite protuklizne podloge i, po potrebi, rukohvate;
• predmete koje često koristite držite na mjestima koja su lako dostupna;
• izbjegavajte penjanje na stolice ili nestabilne merdevine kako biste došli do predmeta na visini.

👟 Obratite pažnju na obuću

Preporučuje se nošenje udobne obuće koja dobro pristaje stopalu, ima čvrst đon i ne klizi. Treba izbjegavati hodanje u čarapama na glatkim podovima, kao i obuću koja je preširoka, preuska ili nema dobru potporu stopalu.

🚶 Kretanje i vježbanje su važni

Redovna fizička aktivnost može pomoći u očuvanju mišićne snage, ravnoteže, koordinacije i pokretljivosti. Korisne mogu biti vježbe prilagođene dobi i zdravstvenom stanju, posebno one koje uključuju vježbe ravnoteže i jačanja mišića nogu.

Prije početka novog programa vježbanja, posebno kod osoba koje imaju hronične bolesti ili probleme s kretanjem, poželjno je posavjetovati se sa zdravstvenim radnikom.

👀 Kontrolišite vid i sluh

Redovne kontrole vida važne su za pravovremeno otkrivanje problema koji mogu povećati rizik od pada. Ako osoba koristi naočale, treba ih redovno kontrolisati i koristiti odgovarajuću dioptriju.

Problemi sa sluhom također mogu uticati na sigurnost i orijentaciju, pa su važne i redovne kontrole sluha.

💊 Obratite pažnju na lijekove

Neki lijekovi ili njihove kombinacije mogu izazvati vrtoglavicu, pospanost, slabost ili pad krvnog pritiska. Zbog toga je važno da starija osoba ljekaru ili farmaceutu kaže koje lijekove, dodatke prehrani i druge preparate koristi.

Lijekove ne treba samoinicijativno prekidati ili mijenjati.

🧍 Ustajite polako

Naglo ustajanje iz kreveta ili stolice može izazvati vrtoglavicu i gubitak ravnoteže. Preporučuje se prvo sjesti, sačekati nekoliko trenutaka, a zatim polako ustati.

Ako se vrtoglavica ili osjećaj nesigurnosti pri ustajanju često ponavljaju, potrebno je obratiti se ljekaru.

💧 Vodite računa o hidraciji i ishrani

Nedovoljan unos tečnosti može doprinijeti slabosti i vrtoglavici. Važno je redovno unositi dovoljno tečnosti, posebno tokom toplih dana, uz poštivanje preporuka ljekara kod osoba koje imaju ograničen unos tečnosti.

Uravnotežena i raznovrsna ishrana također doprinosi očuvanju mišićne snage i općeg zdravlja.

❤️ Ne zanemarujte strah od pada

Nakon jednog pada, osoba može razviti strah od ponovnog pada i početi izbjegavati kretanje. To može dovesti do dodatnog slabljenja mišića i još većeg rizika od pada.

Zato je važno pružiti podršku, ohrabriti sigurno kretanje i, ukoliko je potrebno, potražiti pomoć zdravstvenih stručnjaka.

Zapamtite:

Pad nije "normalan dio starenja". Rizik od pada može se smanjiti odgovarajućom fizičkom aktivnošću, sigurnim životnim prostorom, kontrolom vida i sluha, pravilnim korištenjem lijekova i redovnim zdravstvenim pregledima.

Briga o sigurnosti starijih osoba zajednička je odgovornost – njihova, porodice i cijele zajednice. Malim promjenama u svakodnevnom životu možemo spriječiti povrede i pomoći starijim osobama da što duže ostanu aktivne, samostalne i sigurne.

Starije osobe često koriste više lijekova istovremeno zbog različitih zdravstvenih tegoba. Istovremeno uzimanje većeg broja lijekova može povećati rizik od neželjenih reakcija, međusobnog djelovanja lijekova i grešaka u doziranju. Zato je posebno važno lijekove uzimati pravilno i odgovorno.

✅ Uzimajte lijekove tačno prema uputama

Lijekove treba uzimati u dozi i u vrijeme koje je propisao ljekar ili preporučio farmaceut. Nemojte samoinicijativno povećavati ili smanjivati dozu, preskakati terapiju ili prekidati liječenje, čak i ako se osjećate bolje.

📋 Napravite spisak svih lijekova

Vodite ažuriran spisak svih lijekova koje koristite, uključujući lijekove na recept, lijekove koji se kupuju bez recepta, vitamine, minerale i dodatke prehrani. Spisak može sadržavati naziv lijeka, dozu i vrijeme uzimanja.

Ponesite ga sa sobom prilikom svakog pregleda i pokažite ljekaru ili farmaceutu.

⚠️ Ne uzimajte lijekove „na svoju ruku“

Nemojte koristiti lijek koji je propisan drugoj osobi niti uzimati stari lijek koji vam je ranije pomogao bez prethodnog savjetovanja sa zdravstvenim radnikom. I lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu izazvati neželjene reakcije ili stupiti u interakciju s terapijom koju već koristite.

🔄 Obavijestite ljekara o svim lijekovima koje koristite

Prilikom uvođenja novog lijeka, ljekaru obavezno recite koje lijekove i dodatke prehrani već koristite. To je posebno važno kod osoba koje uzimaju više lijekova istovremeno.

⏰ Organizujte terapiju

Kako bi se smanjila mogućnost zaboravljanja ili duplog uzimanja lijeka, može pomoći sedmična kutija za lijekove ili jednostavan raspored uzimanja. Kod osoba koje imaju poteškoće s pamćenjem, član porodice ili druga osoba od povjerenja može pomoći u organizaciji terapije.

💧 Obratite pažnju na način uzimanja

Neke lijekove treba uzimati prije ili poslije obroka, dok se određeni lijekovi ne smiju uzimati zajedno s određenom hranom, pićima ili drugim lijekovima. Uvijek pročitajte uputstvo i, ako niste sigurni, pitajte ljekara ili farmaceuta.

Lijekove najčešće treba uzimati s vodom, osim ako je drugačije navedeno.

🚫 Ne dijelite lijekove s drugima

Lijek koji odgovara jednoj osobi ne mora odgovarati drugoj. Nikada ne dijelite svoju terapiju s članovima porodice ili prijateljima, niti koristite njihove lijekove.

👀 Obratite pažnju na neželjene reakcije

Ako nakon uzimanja lijeka primijetite novu ili neuobičajenu tegobu, kao što su jaka vrtoglavica, izrazita pospanost, osip, mučnina, otežano disanje ili druge zabrinjavajuće promjene, obratite se ljekaru ili farmaceutu.

Posebnu pažnju treba obratiti na vrtoglavicu i pospanost jer mogu povećati rizik od padova kod starijih osoba.

📦 Provjerite lijek prije upotrebe

Provjerite naziv lijeka, jačinu, rok trajanja i način čuvanja. Lijekove čuvajte u skladu s uputstvom, izvan domašaja djece i, kada je potrebno, na mjestu zaštićenom od vlage i toplote.

🩺 Redovno preispitujte terapiju

Kod starijih osoba važno je povremeno provjeriti da li su svi lijekovi koje koriste i dalje potrebni i odgovarajući. Na kontrolnom pregledu razgovarajte s ljekarom o terapiji i nemojte samostalno ukidati lijekove.

💡 Zapamtite:

Pravilno uzimanje lijekova može spriječiti brojne komplikacije i neželjene reakcije.

✔️ Uzimajte lijekove prema uputama.
✔️ Ne mijenjajte terapiju bez savjeta ljekara.
✔️ Vodite spisak svih lijekova i dodataka koje koristite.
✔️ Pitajte farmaceuta ili ljekara ako nešto nije jasno.
✔️ Obratite pažnju na moguće neželjene reakcije.
✔️ Redovno kontrolišite svoju terapiju.

Sigurna terapija počinje dobrim informisanjem i odgovornim korištenjem lijekova.

Digitalni uređaji poput mobitela, računara, tableta i TV-a postali su neizostavan dio svakodnevnog života. Koristimo ih za posao, školu, komunikaciju, informisanje, zabavu i odmor. Iako tehnologija donosi brojne prednosti, previše vremena provedenog pred ekranima može negativno uticati na san, fizičku aktivnost, koncentraciju, raspoloženje i kvalitet međuljudskih odnosa.

Digitalni balans ne znači potpuno izbjegavanje tehnologije, već pronalaženje zdrave mjere između vremena provedenog uz digitalne uređaje i vremena posvećenog snu, kretanju, odmoru, porodici, prijateljima i drugim aktivnostima.

Kako prepoznati da je vrijeme za digitalni balans?

Vrijedi obratiti pažnju ako primjećujete da:

• često posežete za mobitelom bez konkretnog razloga;
• provjeravate obavijesti čim se probudite ili neposredno prije spavanja;
• provodite više vremena na internetu nego što ste planirali;
• zbog ekrana zanemarujete san, obroke, fizičku aktivnost ili obaveze;
• teško održavate pažnju bez provjeravanja mobitela;
• osjećate nervozu ili nelagodu kada nemate pristup telefonu;
• manje vremena provodite u razgovoru i druženju uživo.

PREPORUKE ZA ZDRAV DIGITALNI BALANS

📱 1. Postavite granice korištenja uređaja

Odredite vrijeme kada ćete koristiti mobitel, društvene mreže i druge digitalne sadržaje. Isključite nepotrebne obavijesti i koristite mogućnosti uređaja za praćenje vremena provedenog pred ekranom.

🌙 2. Zaštitite svoj san

Izbjegavajte korištenje mobitela, tableta i računara neposredno prije odlaska na spavanje. Mobitel je poželjno ne držati uz krevet, kako biste smanjili iskušenje da ga provjeravate tokom noći.

Kvalitetan san važan je za fizičko i mentalno zdravlje, koncentraciju, pamćenje i raspoloženje.

🚶 3. Napravite vrijeme za kretanje

Dugotrajno sjedenje uz ekran zamijenite fizičkom aktivnošću. Ustanite, protegnite se, prošetajte ili se bavite sportom. Posebno je važno da djeca i mladi svakodnevno imaju dovoljno vremena za aktivnu igru i kretanje.

🍽️ 4. Uvedite zone bez ekrana

Pokušajte da obroci, porodična druženja i razgovori budu vrijeme bez mobitela i drugih uređaja. Tako ćete biti prisutniji u razgovoru i kvalitetnije provoditi vrijeme s drugima.

🧠 5. Napravite digitalne pauze

Tokom dana odvojite vrijeme kada ne koristite nikakve digitalne uređaje. Kratke pauze mogu pomoći da se odmorite od stalnog priliva informacija i smanjite osjećaj mentalne preopterećenosti.

👀 6. Čuvajte zdravlje očiju

Kod dužeg rada za računarom ili korištenja drugih ekrana pravite redovne pauze i povremeno usmjerite pogled u daljinu. Ekran treba biti postavljen na odgovarajućoj udaljenosti i visini, a osvjetljenje prostora prilagođeno.

🌳 7. Vrijeme ispred ekrana zamijenite stvarnim iskustvima

Čitanje knjige, šetnja, boravak u prirodi, hobi, sport, kreativne aktivnosti i druženje uživo mogu biti kvalitetna alternativa digitalnim sadržajima.

👨‍👩‍👧 8. Budite primjer djeci

Djeca uče posmatrajući odrasle. Ako roditelji stalno koriste mobitel, teško je očekivati da će dijete razumjeti zašto treba ograničiti vrijeme pred ekranom. Zato je važno da cijela porodica zajedno razvija zdrave digitalne navike.

🔒 9. Vodite računa o sadržaju i privatnosti

Digitalni balans ne odnosi se samo na količinu vremena provedenog online, već i na način korištenja tehnologije. Birajte pouzdane izvore informacija, zaštitite svoje lične podatke i budite oprezni prilikom komunikacije s nepoznatim osobama.

DIGITALNI DETOKS NE MORA ZNAČITI POTPUNO ISKLJUČIVANJE

Nije potrebno potpuno izbaciti tehnologiju iz svakodnevnog života. Cilj je koristiti je svjesno, umjereno i odgovorno.

Umjesto pitanja „Koliko vremena provodim na telefonu?“, korisno je zapitati se i: „Šta zbog tog vremena propuštam?“

Ako zbog ekrana imamo manje sna, kretanja, razgovora, druženja, odmora ili vremena provedenog u prirodi, možda je vrijeme da napravimo promjenu.

ZAPAMTITE:

Tehnologija treba biti alat koji koristimo – a ne navika koja upravlja našim vremenom.

Pronađite ravnotežu između online i offline svijeta. Odložite mobitel, pogledajte oko sebe, razgovarajte s ljudima koje volite, izađite u šetnju i posvetite vrijeme sebi.

Digitalni balans je dio brige o zdravlju.