Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta s ciljem podizanja svijesti o značaju vode kao nezamjenjivog prirodnog resursa i potrebi njene zaštite. Kampanja Svjetskog dana voda 2026. godine, pod nazivom „Gdje voda teče, raste jednakost“, fokusira se na sigurnu vodu i sanitaciju kao i na ljudska prava, koja omogućavaju i rodnu ravnopravnost.

S ciljem zaštite zdravlja građana, ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a je u martu 2026. godine izvršio uzorkovanje i laboratorijske analize vode javnih česama na području mjesne zajednice Stijena, grad Cazin.

Česma br 1. Mahmutagići

Česma broj 2. Bajrići

Česma broj 3: Podgredina kod džamije

Uzorci vode nisu u potpunosti zadovoljili propisane higijensko-zdravstvene standarde za vodu za piće, prvenstveno zbog mikrobiološke neispravnosti, dok su fizičko-hemijski parametri bili u granicama dozvoljenih vrijednosti. U uzorku vode uzetom na punktnom mjestu Bajrići (česma broj 2) utvrđeno je prisustvo indikatorskih bakterija koje upućuju na moguće svježe fekalno zagađenje.

S obzirom na to da se radi o uzorcima vode koji nisu podvrgnuti tretmanu, odnosno nisu prošli proces dezinfekcije, njihovu zdravstvenu ispravnost potrebno je kontinuirano pratiti, s obzirom na povećanu podložnost uticaju vanjskih faktora, uključujući vremenske prilike, površinske (oborinske) vode, kao i antropogene uticaje.

Građanima se ne preporučuje konzumacija vode sa neprovjerenih izvorišta, te se savjetuje da, gdje god je to moguće, koriste zdravstveno ispravnu vodu iz kontrolisanih vodovodnih sistema. Poseban oprez preporučuje se za osjetljive kategorije stanovništva, kao što su djeca, starije osobe i hronični bolesnici.

ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a nastavit će sa redovnim monitoringom kvaliteta vode, te apeluje na nadležne institucije i lokalnu zajednicu da poduzmu potrebne mjere zaštite i održavanja javnih vodnih objekata, kako bi se osigurala zdravstveno ispravna voda za sve građane.

U narednom periodu planirano je i provođenje povremenih analiza vode sa javnih česama na području drugih opština Unsko-sanskog kantona, s ciljem dobijanja šire slike o kvalitetu vode i pravovremenog djelovanja u slučaju utvrđenih nepravilnosti.

Obilježavanje Svjetskog dana voda podsjeća nas da je pristup sigurnoj vodi osnovno ljudsko pravo, ali i zajednička odgovornost svih nas da čuvamo i štitimo ovaj dragocjeni resurs.

Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila, a ovogodišnji je posvećen nauci uz slogan „Zajedno za zdravlje. Uz nauku.“ (engl. Together for health. Stand with science).

Tim sloganom pokrenuta je cjelogodišnja javnozdravstvena kampanja s ciljem promovisanja značaja naučne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i planete kroz koncept „Jedno zdravlje“. Ovaj pristup podrazumijeva strategiju koja ima za cilj održivo unapređenje zdravlja ljudi, životinja i okoliša, kao međusobno povezanih i nerazdvojivih cjelina. Iako su zdravlje, hrana, voda, energija i okoliš različite oblasti sa specifičnim problemima, multidisciplinarna saradnja doprinosi zaštiti zdravlja, rješavanju izazova poput zaraznih bolesti, antimikrobne rezistencije i sigurnosti hrane, kao i očuvanju ekosistema.

„Jedno zdravlje“ može pomoći u upravljanju bolestima kroz sve faze – od prevencije i ranog otkrivanja do spremnosti, odgovora i kontrole – te doprinijeti globalnoj zdravstvenoj sigurnosti. Ova strategija primjenjiva je na lokalnom, regionalnom, državnom i globalnom nivou i zasniva se na zajedničkom upravljanju, komunikaciji, saradnji i koordinaciji.

Svjetska zdravstvena organizacija predložila je inicijativu „Jedno zdravlje“ kako bi se povezale aktivnosti vezane za zdravlje ljudi, životinja i okoliša u svim zemljama članicama, uz saradnju s Organizacijom Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, Programom Ujedinjenih naroda za okoliš i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja kao ključnim partnerima ove inicijative.

Zajednički plan djelovanja predviđa promjene potrebne za sprječavanje i ublažavanje uticaja sadašnjih i budućih zdravstvenih izazova na globalnom, državnom i regionalnom nivou. To uključuje preporuke za istraživanje prijetnji od novih bolesti i razvoj dugoročnog globalnog plana za sprječavanje epidemija kao što su ptičja gripa H5N1, MERS, Ebola, Zika i COVID-19. Istaknuta je i potreba za istraživanjem uticaja ljudskih aktivnosti na okoliš i staništa divljih životinja, jer takve promjene mogu dovesti do pojave novih zaraznih bolesti.

Posebna pažnja usmjerena je na oblasti kao što su proizvodnja i distribucija hrane, urbanizacija, razvoj infrastrukture, međunarodna putovanja i trgovina, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene, kao i pritisak na prirodne resurse, što je usko povezano s pojavom zoonoza. To podrazumijeva razvoj zajedničkih baza podataka i sistema nadzora te pronalaženje rješenja koja se bave uzrocima rizika i njihovim posljedicama.

Uključivanje zajednice također je ključno za promovisanje zdravih navika i stavova koji smanjuju rizike, kao i za rano otkrivanje i suzbijanje novih i zaboravljenih zaraznih bolesti. Iskustva iz prethodne globalne pandemije pokazala su koliko je važno jačati međusektorsku saradnju, unaprijediti dostupnost naučnih dokaza i razvijati integrisane mjere zaštite s posebnim naglaskom na prevenciju.

Ovi napori ne samo da doprinose sprječavanju budućih pandemija, već i pomažu u oblikovanju zdravstvenih politika te izgradnji otpornijih, pravednijih sistema, zdravijeg okruženja, stabilnijih ekonomija i održivijih društava.

Za više informacija i pregled rezultata projekta zaštite rijeke Une kliknite ovdje.

Obilne padavine i porast vodostaja rijeka na području Unsko-sanskog kantona mogu dovesti do pojave poplava koje mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva. Zavod za javno zdravstvo USK-a poziva građane na oprez i pridržavanje preporuka s ciljem sprječavanja zaraznih bolesti i očuvanja zdravlja.

Zdravstveni rizici tokom i nakon poplava

Poplave sa sobom nose povećan rizik od pojave zaraznih bolesti, posebno onih koje se prenose putem zagađene vode i hrane. Najčešći zdravstveni problemi uključuju:

• crijevne zarazne bolesti (proljev, povraćanje)
• kožne infekcije
• respiratorne infekcije
• povrede usljed kontakta s kontaminiranom vodom ili predmetima

Voda iz poplavljenih područja može biti zagađena fekalijama, hemikalijama i otpadom, te se ne smije koristiti za piće, pripremu hrane ili ličnu higijenu bez prethodne obrade.

Preporuke za građane

1. Sigurna voda za piće

• Koristiti isključivo zdravstveno ispravnu vodu (flaširanu ili prokuhanu).
• Vodu za piće prokuhavati najmanje 10 minuta.
• Ne koristiti vodu iz bunara dok se ne izvrši kontrola njene ispravnosti.

2. Higijena hrane

• Hranu koja je bila u kontaktu s poplavnom vodom obavezno baciti.
• Dobro oprati i termički obraditi sve namirnice.
• Voće i povrće temeljito oprati zdravstveno ispravnom vodom.

3. Lična higijena

• Redovno prati ruke sapunom i čistom vodom.
• Nakon kontakta s poplavnom vodom, obavezno oprati i dezinficirati ruke.
• Izbjegavati kontakt s kontaminiranom vodom kad god je to moguće.

4. Čišćenje i dezinfekcija prostora

• Nakon povlačenja vode, prostorije temeljito očistiti i dezinficirati.
• Koristiti zaštitnu opremu (rukavice, čizme, maske).
• Provjetriti prostorije i osušiti ih kako bi se spriječio razvoj plijesni.

5. Postupanje u slučaju povreda

• Svaku ranu odmah očistiti i dezinficirati.
• U slučaju većih povreda ili znakova infekcije, javiti se ljekaru.

Posebne preporuke za rizične grupe

Djeca, starije osobe, trudnice i hronični bolesnici posebno su osjetljivi i trebaju dodatnu zaštitu. Preporučuje se izbjegavanje boravka u poplavljenim područjima i redovno praćenje zdravstvenog stanja.

Kada potražiti medicinsku pomoć?

Građani se trebaju javiti ljekaru ukoliko primijete:

• simptome poput proljeva, povraćanja i povišene temperature
• pojavu osipa ili infekcija kože
• respiratorne tegobe
• znakove dehidracije

Poplave predstavljaju ozbiljnu prijetnju po javno zdravlje, ali se pravilnim ponašanjem i pridržavanjem preporuka mogu spriječiti mnoge negativne posljedice. Zavod za javno zdravstvo USK-a nastavit će pratiti situaciju i pravovremeno informisati javnost.

Za sve dodatne informacije građani se mogu obratiti nadležnim zdravstvenim ustanovama.