Novosti

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 2021.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 01.12. svake godine. To je prilika da se ljudi širom svijeta ujedine u borbi protiv HIV-a, pokažu podršku ljudima koji žive s HIV-om i odaju počast onima koji su umrli od neke bolesti povezane sa AIDS-om. Osnovan 1988., Svjetski dan borbe protiv AIDS-a bio je prvi svjetski dan zdravlja. 

Tema Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 2021. je „Okončanje nejednakosti. Kraj AIDS-a”. Sa posebnim fokusom na dosezanje ljudi koji su zaostali, SZO i njeni partneri naglašavaju rastuću nejednakost u pristupu osnovnim HIV uslugama.

 Šta je HIV?

HIV je virus humane imunodeficijencije, retrovirus koji u slučaju neliječene infekcije uzrokuje AIDS. AIDS (engl.) i SIDA (franc.) skraćenice su za sindrom stečenog nedostatka imuniteta. Virus uzrokuje slabost i nesposobnost obrambenog sistema organizma. HIV bolest je kronični progresivni proces koji počinje ulaskom virusa HIV-a u organizam, pa tokom vremena (u odraslih prosječno 10 godina) dolazi do postupnog uništavanja imunološkog sistema. Domaćin tokom infekcije postaje ranjiv i obolijeva zbog komplikacije oportunističkih infekcija i malignoma. Osoba zaražena HIV-om osjeća se do razvoja AIDS-a najčešće dobro, ne primjećuje promjene zdravlja i nema specifične vanjske znakove infekcije. Jedini način utvrđivanja infekcije u toj fazi jest testiranje na HIV.

 Kako se HIV prenosi?

Virus HIV-a prisutan je u ovim tjelesnim tekućinama: krvi, sjemenoj tekućini (ejakulatu, preejakulatu) te vaginalnom sekretu. Procenat onih koji su se zarazili upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga je oko 6%. Rizik za HIV infekciju veći je u slučajevima spolnih odnosa muškaraca s osobama istog ili oba spola, upotrebe nesterilnog pribora za injektiranje droga, većeg broja spolnih partnera, prisutnosti druge spolno prenosive bolesti, seksualnih aktivnosti povezanih s kupovanjem ili prodavanjem seksualnih usluga, nezaštićenih spolnih odnosa u zemljama s visokom učestalošću HIV infekcije te kod stalnih partnera osoba s rizičnim ponašanjem.

 HIV se prenosi: nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom (u najveći rizik se svrstava nezaštićeni analni spolni odnos zbog najosjetljivije sluznice, a kao rjeđi načini prijenosa slijede vaginalni i oralni), razmjenom igala, šprica ili pribora sa zaraženim osobama pri uzimanju droga, sa zaražene majke na njezino dijete prije, za vrijeme ili nakon poroda (dojenjem).

 HIV se ne prenosi: tjelesnim kontaktom kao što su rukovanje, grljenje, milovanje i ljubljenje, putem pljuvačke, kihanjem ili kašljanjem, putem znoja ili suza, zajedničkim boravkom i radom sa ljudima zaraženim HIV-om ili oboljelim od AIDS-a, zajedničkom upotrebom pribora za jelo, ili peškira, čaša i sl., ubodom insekata (komaraca).

 Prevencija HIV-a

Prevencija HIV bolesti uključuje informaciju, edukaciju i testiranje. Mala je vjerovatnoća da se HIV-om zarazite nekim nesretnim slučajem na koji niste mogli uticati, a mnogo veća da infekciju dobijete zbog rizičnog ponašanja. Odgovornim, nerizičnim ponašanjem postiže se djelotvorna zaštita te se vjerojatnost infekcije svodi na najmanju moguću mjeru. Djelotvorne preventivne mjere uglavnom se jednostavno primjenjuju, a najvažnije je izbjegavanje seksualnih odnosa izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju, pravilna upotreba kondoma, izbjegavanje korištenja droge intravenozno, izbjegavanje seksualnih odnosa u stanju opijenosti alkoholom ili drogama koji smanjuju sposobnost rasuđivanja i povećavaju vjerojatnost neodgovornog spolnog ponašanja, korištenje mjera zaštite i zaštitne opreme (rukavica, naočala, maske i dr. ) prilikom rukovanja krvlju, organima ili tjelesnim izlučevinama u profesionalnom doticaju s potencijalno zaraženim osobama i materijalom.

World AIDS Day takes place on 1 December each year. It’s an opportunity for people worldwide to unite in the fight against HIV, to show support for people living with HIV, and to commemorate those who have died from an AIDS-related illness. Founded in 1988, World AIDS Day was the first ever global health day.

The theme of World AIDS Day 2021 is “End inequalities. End AIDS”.  With a special focus on reaching people left behind, WHO and its partners are highlighting the growing inequalities in access to essential HIV services.

 

Svjetski dan dijabetesa 2021.

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Međunarodna federacija dijabetičara (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog eskalirajuće prijetnje zdravlju koju predstavlja dijabetes. Svjetski dan dijabetesa pruža priliku za podizanje svijesti o dijabetesu kao globalnom javnozdravstvenom problemu i o tome šta je potrebno učiniti, kolektivno i pojedinačno, za bolju prevenciju, dijagnozu i upravljanje ovim stanjem.

Ovogodišnji Svjetski dan dijabetesa održava se krajem godine koja je bila intenzivna u smislu globalnog zagovaranja dijabetesa. SZO i partneri iskoristili su priliku povodom 100. godišnjice otkrića inzulina da istaknu ogroman jaz između ljudi kojima je potreban pristup inzulinu za kontrolu dijabetesa, kao i osnovnim tehnologijama kao što su mjerači glukoze u krvi i test trake.  Uoči 14. novembra, SZO će naglasiti ne samo izazove, već, što je još važnije, rješenja za povećanje pristupa lijekovima za dijabetes i zdravstvenoj njezi.

Tema Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa Međunarodne federacije dijabetičara (IDF) je ˝Pristup njezi dijabetesa- ako ne sad, kad ?.˝(Access to Diabetes Care – If Not Now, When?).

Diabetes mellitus (šećerna bolest; dijabetes) je hronična bolest iz grupe poremećaja metabolizma. Nastaje kada pankreas više ne luči dovoljno inzulina ili ne može da iskoristi postojeći inzulin. Ovo dovodi do hiperglikemije, povišenog nivoa glukoze u krvi čije dugotrajno prisustvo može dovesti do oštećenja tkiva i organa i ozbiljnih komplikacija.

Tipovi dijabetesa:

 Dvije osnovne kategorije dijabetesa ukazuju na porijeklo i razvoj (etiopatogenezu) bolesti.

 Tip 1 se odnosi na destrukciju B ćelija pankreasa, po pravilu izazvanu autoimunim procesom. Ovi pacijenti su skloni ketoacidozi i zahtijevaju inzulin kao doživotnu substutucionu terapiju.

 Tip 2 se odnosi na heterogene poremećaje, a najčešće se radi o smanjenom dejstvu inzulina (inzulinskoj rezistenciji) i posljedičnim poremećajem u kompenzatornoj sekreciji inzulina.

Najčeći oblik je dijabetes tip 2, od kojeg boluje oko 90 posto dijabetičara, dok oko 10 posto boluje od dijabetesa tip 1. Drugi specifični tipovi su vrlo rijetki i odnose se na genetske defekte u sekreciji ili dejstvu inzulina, primarnom oboljenju endokrinog pankreasa, dijabetesu izazvanom lijekovima, ili dijabetesu u sklopu drugih, posebno endokrinoloških oboljenja.

Gestacijski/gestacioni dijabetes melitus (GDM) se odnosi na dijabetes koji nastaje u trudnoći i praktično se povlači poslije porođaja.

 Simptomi dijabetesa:

-žeđ i suhoća usta

- učestalo i obilno mokrenje

- nagli gubitak težine

- pojačana glad

- umor i iscrpljenost

- zamućen vid

- trnci u stopalima

- sporo cijeljenje rana i infekcije

Prevencija dijabetesa

Dijabetes se smatra hroničnim oboljenjem. Mjerama prevencije i mijenjanjem životnih navika oboljelih, dijabetes se može kontrolisati i smanjiti mogućnost komplikacija, koje prate život sa ovom bolešću.

Primarna prevencija uključuje promociju zdravog načina života (smanjenje pretilosti) dobro uravnoteženom prehranom i umjerenom redovnom tjelesnom aktivnošću.

Poseban naglasak stavljen je na promjenu prehrambenih navika, jer su rezultati naučnih istraživanja pokazali direktnu vezu između gojaznosti i dijabetesa tipa 2. 

Također, u prevenciji se naglasak stavlja na:

- redovne godišnje sistematske preglede;

- izbjegavanje stresa;

- redovnu fizičku aktivnost (najmanje dva puta sedmično);

- Izbjegavanje brze hrane, gaziranih pića i industrijskih slatkiša.

Dijagnoza i liječenje dijabetesa:

Rana dijagnoza može se postići relativno jeftinim testiranjem šećera u krvi.

Liječenje dijabetesa uključuje dijetu i tjelesnu aktivnost uz snižavanje razine glukoze u krvi i razinu drugih poznatih faktora rizika koji oštećuju krvne žile. Ukidanje upotrebe duhana također je važno kako bi se izbjegle komplikacije.

Intervencije koje su isplative i ostvarive u zemljama u razvoju uključuju:

  • kontrolu glukoze u krvi, osobito kod dijabetesa tipa 1. Osobe s dijabetesom tipa 1 zahtijevaju inzulin, osobe s dijabetesom tipa 2 mogu se liječiti oralnim lijekovima, ali mogu također zahtijevati inzulin;
  • kontrolu krvnog tlaka; i
  • njegu stopala.

Ostale intervencije uštede troškova uključuju:

  • screening i liječenje retinopatije (koja uzrokuje sljepoću)
  • kontrola lipida u krvi (za regulaciju razine kolesterola)
  • screening za rane znakove bubrežnih bolesti povezanih s dijabetesom i liječenje.

 Preporuke Međunarodne federacije dijabetičara za zdravu ishranu za opću populaciju:

  • Odabir vode, kafe ili čaja umjesto voćnog soka ili drugih napitaka zaslađenih šećerom.
  • Jedite najmanje tri porcije povrća svaki dan, uključujući zeleno lisnato povrće
  • Jedite do tri obroka svježeg voća svaki dan
  • Odabir orašastih plodova, komada svježeg voća ili nezaslađenog jogurta za užinu
  • Ograničavanje unosa alkohola na najviše dva standardna pića dnevno
  • Odabir tanko rezanog bijelog mesa, peradi ili morskih plodova umjesto crvenog ili prerađenog mesa
  • Odabir maslaca od kikirikija umjesto čokoladnog namaza ili džema
  • Odabir kruha od cijelog zrna, riže ili tjestenine umjesto bijelog kruha, riže ili tjestenine
  • Odabir nezasićenih masti (maslinovo, kanolovo ulje, kukuruzno ili suncokretovo ulje) umjesto zasićenih masti (maslac, životinjske masti, kokosovo ili palmino ulje).
  • Posebna prijetnja u vezi s povezanim rizikom od pojave dijabetesa tipa 2 je konzumiranje hrane s visokim šećerom, posebno pića zaslađenih šećerom. 2014. godine Svjetska zdravstvena organizacija izdala je nove preporuke za ograničenje unosa šećera. IDF u potpunosti podržava ove preporuke i kao odgovor objavio je IDF Okvir za djelovanje protiv šećera.World Diabetes Day (WDD) was created in 1991 by IDF and WHO in response to growing concerns about the escalating health threat posed by diabetes. World Diabetes Day provides an opportunity to raise awareness of diabetes as a global public health issue and what needs to be done, collectively and individually, for better prevention, diagnosis and management of the condition.

     The theme for World Diabetes Day 2021-23 is Access to Diabetes Care – If Not Now, When?.(The International Diabetes Federation -IDF)

Povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa koji se obilježava 14.11. svake godine s ciljem podizanja svijesti o dijabetesu kao globalnom javnozdravstvenom problemu i o tome šta je potrebno učiniti, kolektivno i pojedinačno, za bolju prevenciju, dijagnozu i upravljanje ovim stanjem.

ZU Zavod za javno zdravstvo USK u sklopu Službe za preventivnu zaštitu mladih u školama i fakultetima organizirao je predavanje s ciljem podizanja svijesti učenika o prevenciji, dijagnostici i liječenju šećerne bolesti. Učenicima osnovnih škola demonstrirano je na koji se način mjeri nivo šećera u krvi, podijeljen je promotivni materijal kao i simbolični pokloni za učenike.

Također u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo USK u suradnji sa Udruženjem oboljelih od dijabetesa USK-a uz poštivanje propisanih higijensko epidemioloških mjera sprovedena je akcija kontrole nivoa šećera u krvi, kao i savjetovanje građana o šećernoj bolesti, njegovoj prevenciji, dijagnostici i liječenju.

 

Svjetski dan moždanog udara 2021.

Svjetski dan moždanog udara (World Stroke Day) obilježava se 29. oktobra svake godine sa ciljem poboljšanja prevencije riziko faktora za nastanak moždanog udara te ukoliko se on desi da pacijenti i porodice prepoznaju rane znakove moždanog udara kako bi tretman ovog oboljenja bio što bolji.

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti podizanju svijesti o ozbiljnoj prirodi i visokoj stopi moždanog udara, te načinu na koji možemo smanjiti teret moždanog udara kroz bolju svijest javnosti o faktorima rizika i znakovima moždanog udara. To je također prilika za zalaganje za donositelje odluka na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou koji su bitni za poboljšanje prevencije moždanog udara, pristup akutnom liječenju i podršku za preživjele i njegovatelje.

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara ovogodišnjim sloganom ˝Naučite znakove, Recite da  to je moždani udar - Uštedite # dragocjeno vrijeme˝ želi osvijestiti javnost o važnosti prevencije moždanog udara, prepoznavanja simptoma te pravovremenog početka liječenja.

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

 Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica; posebno zahvaćenost samo jedne strane tijela.
  • Iznenadne smetnje govora: otežano izgovaranje, razumijevanje ili gubitak govora.
  • Iznenadne smetnje vida: zamagljenje ili gubitak vida.
  • Iznenadne smetnje u hodu, vrtoglavice, gubitak ravnoteže.
  • Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

FAST test za rano prepoznavanje moždanog udara

Američka organizacija za prevenciju moždanog udara dala je u obliku mnemotehnika upute za brzo dijagnosticiranje moždanog udara. To je takozvani FAST test, akronim engleskih riječi face – lice, arms – ruke, speech – govor i time – vrijeme.

Lice – provjeriti je li jedna strana lica nepokretna ili “visi” u odnosu na drugu; pitati osobu da se nasmiješi kako bi se to moglo utvrditi.

Ruke – provjeriti je li jedna ruka slaba ili nepokretna; pitati osobu da podigne obje ruke u zrak kako bi se vidjelo ima li s kojom rukom problem.

Govor – provjeriti može li osoba govoriti i da li joj je govor razumljiv; zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu poput “Nebo je plavo.”

Vrijeme – ako je osoba pokazala probleme s bilo kojim od prethodna tri dijela testa, odmah pozvati hitnu pomoć, jer se posljedice moždanog udara najviše mogu umanjiti unutar prva 4 sata.

Prevencija moždanog udara započinje usvajanjem zdravstveno ispravnih navika i provođenjem zdravog stila života. Dok se na neke faktore rizika za razvoj moždanog udara ne može uticati (rasa, životna dob, spol, itd.), drugi se mogu u potpunosti ukloniti ili smanjiti promjenom ponašanja. Naime, regulacijom i normaliziranjem povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti te povišene razine masnoća u krvi; prestankom pušenja, smanjivanjem prekomjerne tjelesne težine, pravilnom prehranom, umjerenim pijenjem alkohola, tjelesnom aktivnošću te liječenjem ostalih popratnih bolesti, moguće je u potpunosti ukloniti i/ili smanjiti rizik za nastanak moždanog udara.

World Stroke Day is celebrated on October 29, every year, with the aim of improving the prevention of stroke risk factors. The World Stroke Organization wants to raise public awareness of the importance of stroke prevention, symptom recognition and timely treatment on the occasion of this year's World Stroke Day with this year's slogan Learn the signs,Say it’s a Stroke-Save Precious Time.

World Stroke Day is an opportunity to raise awareness of the serious nature and high rates of stroke and talk about ways in which we can reduce the burden of stroke through better public awareness of the risk factors and signs of stroke. It is also an opportunity to advocate for action by decision makers at global, regional and national levels that are essential to improve stroke prevention, access to acute treatment and support for survivors and caregivers.