Novosti

NAREDBA O PROGRAMU OBAVEZNIH IMUNIZACIJA STANOVNIŠTVA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI U 2024.G.

Naredbu o programu obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 2024. godini možete preuzeti ovdje.

Svjetski dan borbe protiv raka 04.02.2024.

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) se obilježava svakog 4. februara. Unija za međunarodnu borbu protiv raka (UICC) pokrenula je obilježavanje ovog datuma još 2000. godine kako bi se osnažile aktivnosti pojedinaca, zajednica i vlada te učinkovitije pretočili u konkretne i djelotvorne aktivnosti i mjere za borbu protiv raka.

U periodu od 2022. do 2024. godine ovaj značajan datum obilježava se sa temom „Premostimo jaz u liječenju raka„ i aktualizira pitanje postojećih nejednakosti u dostupnosti kvalitetnih usluga prevencije, dijagnostike, liječenja i podrške oboljelim bez obzira na visinu prihoda, spol, rasu, etnicitet, životnu dob i mjesto gdje ljudi žive.

 

Broj osoba oboljelih od raka u cijelom svijetu, ali i u našoj zemlji je kontinuirano u porastu što je posljedica sve većeg udjela starijeg stanovništva kod kojeg se rak češće pojavljuje ali i uticaja brojnih faktora rizika od kojih se znatan broj može spriječiti. Rak je kontinuirano jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u cijelom svijetu.

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) predviđa da će broj novooboljelih od raka u svijetu porasti s 18 miliona u 2018. na 29,5 miliona u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 na 16,4 miliona godišnje.

 

 Šta je rak ?

 

Rak nastaje iz jedne ćelije koja izgubi sposobnost adekvatnog odgovora nakon maligne transformacije na kontrolne mehanizme rasta, dijeljenja i smrti što utiče na maligni razvoj ćelije. Maligne ćelije zaobilaze normalnu ćelijsku regulaciju i kontrolu dijeljenja što uzrokuje nekontrolirani rast i stvaranje zloćudnih tumora (neoplazmi) te metastaziranje (širenje zloćudnih tumora u okolna i udaljena tkiva). Proces ovih promjena prolazi kroz faze od premalignih promjena pa do malignih promjena. Mogućnost izlječenja i liječenja je daleko veća ukoliko se rak otkrije u početnoj fazi. Rak nije jedinstvena bolest, postoji preko 100 tipova raka, koji se nazivaju prema organu ili tkivu iz kojeg rak potiče. Drugi način klasifikacije je prema tipu ćelija od kojih je rak sastavljen prema čemu su glavne podvrste: karcinomi, sarkomi, limfomi, leukemije i mijelomi te rak centralnog nervnog sistema (mozak i kičmena moždina).

 

Bitne činjenice o raku

 

Rak je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu.

10 miliona ljudi umre od raka svake godine.

Više od 40% smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom može se spriječiti jer su povezani s promjenjivim faktorima rizika kao što su pušenje, upotreba alkohola, loša ishrana i fizička neaktivnost.

Gotovo jedna trećina svih smrtnih slučajeva povezanih s rakom mogla bi se spriječiti rutinskim skriningom, ranim otkrivanjem i liječenjem.

70% smrtnih slučajeva od raka događa se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Milioni života bi mogli biti spašeni svake godine primjenom odgovarajućih strategija za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje.

 

Faktori rizika

 

Faktori rizika kada je u pitanju rak su bojni i različiti. Važno je znati da možemo uticati na gotovo trećinu uzročnika nastanka raka promjenom ponašanja i navikama vezanim za ishranu preventivnim intervencijama te efikasnim mjerama sprječavanja poznatih faktora rizika. Faktore rizika koje možemo povezati sa nastankom raka dijelimo na promjenljive i nepromjenljive.

Promjenljivi faktori rizika uključuju:

Alkohol – Postoje čvrsti dokazi uticaja konzumacije svih alkoholnih pića na nastanak brojnih vrsta raka. Alkohol može povećati rizik za nastanak nekoliko vrsta raka i to debelog crijeva, dojke, usta, ždrijela, jednjaka, jetre i želuca. Dokazi sugeriraju da postoji direktna veza između rizika od nastanka brojnih vrsta raka i količine konzumiranog alkohola.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost – Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost povezani su povećanim rizikom razvoja 12 različitih vrsta raka, uključujući rak crijeva i gušterače. Što je prekomjerna težina veća posebno kod odraslih osoba veći je rizik za nastanak raka. 

Ishrana – Stručnjaci upozoravaju da ishrana povezana sa prekomjernim unosom crvenog mesa, mesnih prerađevina, hrane sa većom količinom soli, a istovremeno sa smanjenim unosom voća i povrća ima uticaj na povećanje rizika od nastanka raka, posebno raka debelog crijeva, ždrijela i želuca.

Fizička aktivnost – Redovna fizička aktivnost ne pomaže samo za sprječavanje gojaznosti nego i smanjuje rizik od nastanka određenih vrsta raka. Fizička aktivnost pomaže u smanjenju rizika od nastanak raka debelog crijeva, dojke i tijela maternice.

Duhan – Duhanski dim sadrži najmanje 80 različitih kancerogenih supstanci. Pušenjem se inhaliraju različite hemijske supstance koje ulaze u pluća, a zatim se krvotokom šire po cijelom tijelu. Osobe koje u ranijem životnom dobu počnu da puše te duže i intenzivnije puše povećavaju rizik od nastanka raka. Prema trenutačnim saznanjima duhan je odgovoran za oko 22% smrti od raka.

Ionizirajuće zračenje – Izvori zračenja mogu biti uzrok nastanka raka i predstavljaju rizik za radnike na radnom mjestu ukoliko nemaju odgovarajuću zaštitu. Ovo uključuje radon, x-zrake, gama zrake i ostale oblike zračenja snopa čestica visokih energija ili elektromagnetskog zračenja visoke frekvencije. Produženo i nezaštićeno izlaganje ultravioletnom zračenju sunca ili UV lampama također može biti faktor rizika za nastanak melanoma i drugih vrsta malignih oboljenja kože. Osobe sa svijetlom puti i velikim brojem mladeža koje imaju porodičnu historiju melanoma ili drugih vrsta raka kože imaju najveći rizik. Bitno je napomenuti da svi mogu oboljeti od raka kože uključujući i osobe koje imaju tamniju put.

Rizici na radnom mjestu – Određeni broj ljudi izložen je rizicima na radnom mjestu zbog prirode posla koji obavljaju. Radnici koji rade u hemijskoj industriji imaju veću incidencu u odnosu na ostale kada je u pitanju obolijevanje od raka mokraćnog mjehura. Azbest je dobro poznati rizik vezan za radno mjesto i dovodi se u vezu sa obolijevanjem od raka pluća.

Infekcije – Infektivni agensi su odgovorni za 2,2 miliona smrti od raka godišnje. Virusi mogu izazvati promjene na ćelijama i povećati vjerovatnoću da postanu kancerogene. Karcinom grlića maternice u većini slučajeva uzrokuje infekcija humanim papiloma virusom (HPV), a određene vrste raka jetre i non-Hodgkin limfoma mogu za uzrok imati infekciju hepatitis B i C virusima, dok se određene vrste limfoma također dovode u vezu sa infekcijom Epstein-Barr virusom. Bakterijske infekcije u prošlosti se nisu dovodile u vezu sa nastankom raka, ali novije studije dokazuju da osobe koje imaju infekciju želuca sa Helicobacter pylori, koja dovodi do upale želučane sluznice, imaju povećan rizika za nastanak raka želuca.

Nepromjenljivi faktori rizika uključuju: 

Životna dob – Brojne vrste raka češće su kod osoba starije životne dobi. Veća dužina života povezana je sa većom mogućnosti za genetske promjene i mutacije koje se mogu pojaviti na ćelijama.

Genetika – Određeni broj osoba se rodi sa genetski naslijeđenim rizikom za specifičnu vrstu raka što ne mora da znači da će se u određenom periodu rak i razviti. Žene koje su nositeljice nasljedne mutacije BRCA1 i BRCA2 gena imaju veću predispoziciju za razvoj raka dojke u odnosu na žene koje nemaju ovakvu vrstu rizika. Premda su žene sa ovom vrstom genetske predispozicije u većem riziku veliki broj slučajeva raka dojke nema za uzrok ovu vrstu nasljedne genetske mutacije.

Imunološki sistem – Osobe koje imaju oslabljen imunološki sistem su u većem riziku da razviju određeni tip raka. To uključuje osobe koje su imale transplantaciju organa i koristile imunosupresivnu terapiju kako bi zaustavili odbacivanje transplantiranih organa, osobe sa HIV infekcijom i AIDS-om, kao i osobe koja imaju određena medicinska stanja koja su uticala na smanjenje njihovog imuniteta za određene bolesti.

 

Simptomi

 

Kada govorimo o raku ne govorimo o jednoj bolesti nego o brojnoj heterogenoj skupini oboljenja, s toga je vrlo važno obratiti pažnju na određene znakove i simptome koji se mogu javiti i kod drugih oboljenja i stanja ali se mogu dovesti i u vezu sa rakom. Naročito je potrebno obratiti pažnju na: probavne smetnje (česti proljevi ili zatvori), promjena načina uriniranja, pojava krvi (urin, stolica, kašalj, abnormalna vaginalna krvarenja), promuklost, smetnje kod gutanja, dugotrajni kašalj, ranice koje ne zacjeljuju, pojava kvrga i čvorića na tijelu, zadebljanja, čvorići i druge promjene na dojkama, promjene na mladežima i bradavicama, dugotrajna temperatura, neobjašnjiv osjećaj umora, gubitak apetita, neobjašnjivi i nagli gubitak tjelesne težine.

 

EVROPSKI KODEKS PROTIV RAKA

 

Evropski kodeks protiv raka (ECAC) je nastao na inicijativu Evropske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj Evropskog kodeksa protiv raka je informirati ljude o tome šta sve mogu poduzeti kako bi smanjili rizik za oboljevanje od raka za sebe i svoje bližnje. Ove preporuke su jednostavne i mogu poslužiti svakoj osobi kako bi prilagodili svoj životni stil u cilju prevencije oboljevanja od raka. Ove preporuke razvili su vodeći naučnici u području raka i zasnovane su na najnovijim naučnim dokazima i njihovim pridržavanjem moguće je spriječiti gotovo polovinu smrti od raka u Evropi.

Evropski kodeks protiv raka usmjeren je na aktivnosti koje građani mogu poduzeti u cilju sprječavanja raka. Za uspješnu prevenciju raka potrebno je da te aktivnosti podupru vladine politike i mjere.

 

12 načina za smanjenje rizika od raka:

 

Nemojte pušiti. Ne konzumirajte duhanske proizvode.

Nemojte dopustiti pušenje u svom domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu.

Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.

Hranite se zdravo:

Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća.

Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića.

Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli.

Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.

Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, posebno djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne posjećujte solarije.

Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.

Za žene:

Dojenjem majka smanjuje rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete.

Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.

Uključite svoju djecu u program vakcinacije protiv:

hepatitisa B (za novorođenčad)

humanog papiloma virusa (HPV) (za djevojčice).

Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:

debelog crijeva (muškarci i žene)

dojke (žene)

vrata maternice (žene).

World Cancer Day is celebrated every February 4. The Union for International Cancer Control (UICC) initiated the celebration of this date back in 2000 in order to strengthen the activities of individuals, communities and governments and translate them more effectively into concrete and effective activities and measures to fight cancer.

 

In the period from 2022 to 2024, this significant date is marked with the theme 'Close the care gap: Everyone deserves access to cancer care' and actualizes the issue of existing inequalities in the availability of quality prevention, diagnosis, treatment and support services for patients regardless of income, gender, race, ethnicity, age and where people live.

 

Javna tribina "Prevencija karcinoma grlića maternice i HPV vakcinacija"

Dana 05.02.2024.g. u sali Doma kulture u Bužimu održana je javna tribina na temu "Prevencija karcinoma grlića maternice i  HPV vakcinacija" u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo i Doma kulture Bužim.

Ovim putem želimo zahvaliti građanima na velikom odazivu, našim kolegama iz Doma zdravlja Bužim, nastavnicima, pedagozima i roditeljima djece osnovnih škola Općine Bužim i na kraju našim predavačima na izdvojenom vremenu i održanom jako kvalitetnom predavanju.

 

BILTEN za decembar 2023.

SLUŽBA HIGIJENE SA ZDRAVSTVENOM EKOLOGIJOM

BILTEN

O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI VODE, HRANE I PREDMETA OPĆE UPOTREBE

 

KONTROLA VODE ZA PIĆE

 

U periodu od 01.12. - 31.12.2023. godine uzeto je 76 uzoraka vode za piće na mikrobiološku analizu, od čega 11 uzoraka nije dalo odgovarajuće rezultate propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. Također uzeto je i 65 uzoraka na fizičko - hemijsku analizu, od čega 5 uzoraka nije dalo odgovarajuće rezultate.

Tokom navedenog perioda analizirano je 18 vanrednih uzoraka vode na mikrobiološku kontrolu te 17 uzoraka na fizičko - hemijsku kontrolu, od čega 7 uzoraka nije dalo zadovoljavajuće rezultate mikrobiološke analize, kao i 3 uzorka koji nisu zadovoljili kriterije fizičko - hemijske analize.

 

KONTROLA HRANE

 

Tokom mjeseca decembra 2023. godine uzeta su 434 uzorka na mikrobiološku i 1 uzorak hrane na fizičko - hemijsku analizu. Mikrobiološke parametre nije zadovoljilo 5 uzoraka.

 

 

SANITARNI NADZOR

 

U istom periodu vršena je kontrola mikrobiološke čistoće te su u tu svrhu uzeta 554 brisa predmeta opće upotrebe, kao i 24 brisa ruku zaposlenih u prometu i proizvodnji namirnica. Mikrobiološke parametre nije zadovoljio 1 uzorak.

 

Tokom mjeseca decembra izvršeno je 12 kontrola rada aparata za sterilnost (sterilizatori i autoklavi) te su iste dale zadovoljavajuće rezultate.

 

Za svaku analizu zdravstvene ispravnosti vode, hrane, kao i briseva, a koja nije zadovoljila uvjete propisane pravilnicima, Služba higijene i zdravstvene ekologije uputila je stručno mišljenje i preporuke s ciljem izbjegavanja zdravstvenih posljedica po stanovništvo USK-a.

 

KLIMATSKI PARAMETRI

 

Tokom mjeseca decembra izvršeno je 9 mjerenja mikroklimatskih parametara (temperatura, relativna vlažnost i koncentracija CO2) zatvorenog prostora u predškolskim ustanovama i staračkim domovima. Također, tokom gore navedenog perioda, izvršeno je 6 mjerenja aerozagađenja za čestice veličine 2,5µm i 10µm. Izmjerene vrijednosti bile su u granicama preporučenih vrijednosti.