Služba za preventivnu zaštitu mladih u školama i fakultetima sa promocijom zdravlja u proteklom periodu provela je niz preventivnih i edukativnih aktivnosti na području Grada Cazina s ciljem unapređenja zdravlja djece i mladih te podizanja svijesti o važnosti usvajanja zdravih životnih navika.

 

U okviru ovih aktivnosti organizirani su preventivni pregledi (skrining) za rano otkrivanje poremećaja vida kod učenika. Redovni pregledi vida imaju izuzetno važnu ulogu u pravovremenom prepoznavanju poteškoća koje mogu uticati na učenje, koncentraciju i svakodnevno funkcioniranje djece. Rano otkrivanje eventualnih poremećaja omogućava blagovremeno upućivanje na daljnju dijagnostiku i liječenje, čime se doprinosi očuvanju zdravlja vida i poboljšanju kvaliteta života učenika.

 

Pored preventivnih pregleda, realiziran je i niz edukativnih predavanja prilagođenih uzrastu učenika. Obrađene su teme „Lična higijena“, „Oralna higijena“ i „Pravilna ishrana“, kroz koje su učenici upoznati sa značajem održavanja higijenskih navika, pravilne njege usne šupljine te važnosti uravnotežene prehrane za pravilan rast i razvoj.

 

Također, održana su predavanja na temu „Pubertet i pubertetske promjene“, s ciljem pružanja tačnih i stručnih informacija o fizičkim, emocionalnim i psihološkim promjenama koje se javljaju tokom odrastanja. Kroz otvoren razgovor i edukaciju učenici su imali priliku dobiti odgovore na pitanja vezana za pubertet te razvijati pozitivan odnos prema promjenama koje prate ovaj važan period života.

 

Ukupno je održano 32 predavanja u tri osnovne škole i sedam područnih škola, dok je predavanjima i preventivnim pregledima prisustvovalo 284 učenika.

 

Provedene aktivnosti predstavljaju važan segment preventivne zdravstvene zaštite školske djece te potvrđuju značaj kontinuiranog rada na promociji zdravlja, prevenciji bolesti i osnaživanju djece i mladih za donošenje zdravih životnih izbora. Kroz saradnju sa školama nastavlja se ulaganje u zdravlje najmlađih, s ciljem stvaranja zdravijeg i sigurnijeg okruženja za njihov rast i razvoj.

 

Ovim putem se zahvaljujemo uposlenicima osnovnih  i područnih škola, kao i njihovim učenicima na odličnoj saradnji i ugodnoj atmosferi.

 

 

Tokom ljetnih mjeseci visoke temperature zraka mogu imati ozbiljan uticaj na zdravlje ljudi. Dugotrajno izlaganje vrućini može dovesti do dehidracije, iscrpljenosti, sunčanice i toplotnog udara, posebno kod djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika i osoba koje rade ili borave na otvorenom. Zbog toga je važno pridržavati se preporuka za zaštitu od vrućina kako bi se sačuvalo zdravlje i spriječile moguće posljedice.

 

Jedna od najvažnijih mjera zaštite jeste unos dovoljne količine tečnosti. Preporučuje se redovno piti vodu tokom cijelog dana, čak i kada ne osjećamo žeđ. Potrebno je izbjegavati alkoholna pića, gazirane napitke i veće količine kofeina jer mogu doprinijeti gubitku tečnosti iz organizma.

 

Boravak na otvorenom treba ograničiti u periodu kada su temperature najviše, odnosno između 10 i 17 sati. Ukoliko je izlazak neophodan, preporučuje se boravak u hladu, nošenje lagane, svijetle i prozračne odjeće od prirodnih materijala te zaštita glave šeširom ili kačketom. Također, važno je koristiti sredstva za zaštitu kože od štetnog djelovanja sunčevih zraka.

 

Prostorije u kojima boravimo potrebno je održavati rashlađenim. Prozore i roletne treba zatvoriti tokom najtoplijeg dijela dana, a provjetravanje obavljati u ranim jutarnjim ili večernjim satima kada su temperature niže. Korištenje ventilatora i klima-uređaja može pomoći u održavanju ugodne temperature prostora.

 

Posebnu pažnju treba posvetiti djeci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima jer su oni osjetljiviji na visoke temperature. Nikada ne treba ostavljati djecu, starije osobe ili kućne ljubimce u parkiranom vozilu, čak ni na kratko vrijeme, jer temperatura u vozilu može vrlo brzo porasti do opasnih vrijednosti.

 

Preporučuje se izbjegavanje težih fizičkih aktivnosti tokom najtoplijeg dijela dana. Ako je fizički rad neophodan, potrebno je praviti češće pauze u hladu i unositi dovoljno tečnosti.

 

Znakovi iscrpljenosti usljed vrućine uključuju pojačano znojenje, slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i ubrzan puls. U slučaju pojave ovih simptoma potrebno je osobu premjestiti u hladniji prostor, osigurati joj odmor i dati dovoljno tečnosti. Toplotni udar predstavlja hitno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, a manifestuje se visokom tjelesnom temperaturom, poremećajem svijesti, prestankom znojenja i ubrzanim disanjem.

 

Zaštita od vrućina predstavlja važan dio očuvanja zdravlja tokom ljetnih mjeseci. Pridržavanjem jednostavnih preventivnih mjera moguće je značajno smanjiti rizik od zdravstvenih tegoba izazvanih visokim temperaturama i sigurno uživati u ljetnim aktivnostima.

 

U svijetu se svakog 5.6. obilježava Svjetski dan zaštite okoliša.

Ovogodišnji dan usredotočen je na klimatske promjene – hitne signale koji Zemlja šalje nama i signale koje mi odlučujemo poslati nazad. Planet se ne svađa i ne pregovara, on šalje signale – porast razine mora, toplinske valove, topljenje ledenjaka, požare. Iako smo rekli da je porast temperature od 1.5°C granica – ipak smo je prešli.

 

Desetljećima smo svi slušali priče o klimi: upozorenja, ciljeve, daleke rokove, a u stvarnosti smo odgađali, ometali i poricali dogovoreno. Ipak, pozitivne prekretnice puštaju korijenje u svakom kutku planeta: solarni paneli i vjetroturbine nalaze se posvuda, gradovi se preoblikuju, šume se ponovno sade…

 

Globalna kampanja UNEP-a (engl. United Nation Environment Programme) poziva sve nas da se uključimo u akciju #SadazaKlimu (engl. #NowForClimate)i upravljamo svijetom koji se već pokreće prema tom cilju.

 

Azerbajdžan je ove godine domaćin globalnog obilježavanja, dok će se niz aktivnosti, kampanja, događanja i kreativnih akcija odvijati širom svijeta. Smješten na raskrižju istoka i zapada, duž povijesnog puta svile, krajolik Azerbajdžana proteže se kroz dvije glavne klimatske zone (suptropsku i umjerenu), koje obuhvataju osam različitih klimatskih tipova (od suptropskih šuma do alpskih ekosistema), što doprinosi izvanrednoj bioraznolikosti. Azerbajdžan je primjer zemlje koja teži zelenom rastu i obnovljivim izvorima energije, što ga čini idealnim domaćinom ovogodišnje proslave Svjetskog dana zaštite okoliša.  

 

Preveniranje klimatskih promjena nužno je za zaštitu ljudskog zdravlja, stabilnost ekosistema, očuvanje bioraznolikosti i prirode, održavanje sigurnosti hrane i resursa te očuvanje globalne ekonomije (stabilnost gospodarstva i sprječavanje klimatskih migracija).

 

Stoga se svi uključimo u akciju #SadazaKlimu i ostvarimo bolju budućnost za naraštaje koji dolaze!

 

 

Every year on June 5, the world observes World Environment Day.

#WorldEnvironmentDay 2026 focuses on climate change—on the urgent signals the Earth is sending and the signals we choose to send back. UNEP’s global campaign calls on all of us to step in #NowForClimate, and steer a world already in motion. 

 

 

Svake godine 31. maja obilježava se Svjetski dan bez duhana, globalna javnozdravstvena inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o štetnim posljedicama upotrebe duhana i nikotinskih proizvoda te njihovom uticaju na zdravlje stanovništva.

 

Ovogodišnja kampanja posebno naglašava potrebu zaštite djece i mladih od sve agresivnijih marketinških strategija duhanske i nikotinske industrije. Pod sloganom „Razotkrijmo lažnu privlačnost – ne upadaj u zamku ovisnosti o nikotinu i duhanu“, pažnja se usmjerava na načine kojima se novi nikotinski proizvodi predstavljaju kao privlačni, moderni i bezopasni, iako nose ozbiljne zdravstvene rizike.

 

Novi izazov za javno zdravstvo – porast upotrebe e-cigareta među mladima

 

Iako je u mnogim zemljama zabilježen pad ili stagnacija broja pušača tradicionalnih cigareta zahvaljujući strožim zakonima i preventivnim mjerama, stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući rast korištenja elektronskih cigareta među adolescentima.

 

Prema dostupnim podacima, mladi danas višestruko češće koriste e-cigarete u odnosu na odrasle osobe. Takav trend ukazuje na stvaranje nove generacije ovisnika o nikotinu, pri čemu se ovisnost razvija već u najosjetljivijem periodu života.

 

Kako industrija privlači mlade korisnike?

 

Kako bi osvojili tržište mladih, proizvođači nikotinskih proizvoda koriste različite strategije kojima umanjuju percepciju rizika i povećavaju privlačnost svojih proizvoda.

Privlačne arome poput jagode, vanilije, žvakaće gume ili egzotičnog voća prikrivaju neugodan okus nikotina i stvaraju dojam da se radi o bezazlenim proizvodima.

Moderan dizajn uređaja dodatno doprinosi njihovoj popularnosti. Elektronske cigarete često izgledaju poput tehnoloških dodataka, USB uređaja ili drugih svakodnevnih predmeta, što olakšava njihovo skrivanje i normalizira njihovu upotrebu među vršnjacima.

Digitalni marketing i društvene mreže postali su ključni kanali promocije. Kroz influensere i online sadržaje ovi proizvodi se često predstavljaju kao dio modernog životnog stila, iako za tvrdnje o njihovoj sigurnosti ne postoje naučni dokazi.

 

Posljedice nikotina na razvoj mladog organizma

 

Adolescencija je period intenzivnog razvoja mozga, a izloženost nikotinu tokom tog razdoblja može ostaviti dugotrajne posljedice.

 

Nikotin negativno utiče na moždane funkcije povezane s pažnjom, učenjem, pamćenjem i kontrolom impulsa. Istovremeno, istraživanja pokazuju povezanost između ovisnosti o nikotinu i povećanog rizika od razvoja anksioznosti, depresije i drugih poremećaja mentalnog zdravlja.

 

Posebno zabrinjava činjenica da mladi koji koriste e-cigarete imaju veću vjerovatnoću da kasnije počnu koristiti tradicionalne cigarete ili druge psihoaktivne supstance, što se u stručnoj literaturi opisuje kao „efekat ulaznih vrata“ za razvoj drugih oblika ovisnosti.

 

Potrebne mjere za zaštitu budućih generacija

 

Obilježavanje Svjetskog dana bez duhana prilika je da se još jednom naglasi važnost odlučnih preventivnih i regulatornih mjera. Među prioritetima izdvajaju se zabrana aroma koje posebno privlače djecu i mlade, strožija kontrola dizajna i pakovanja nikotinskih proizvoda te ograničavanje svih oblika oglašavanja usmjerenih prema maloljetnicima.

 

Zaštita zdravlja djece i mladih zahtijeva zajedničko djelovanje zdravstvenog sektora, obrazovnih ustanova, porodice i donosioca odluka. Razotkrivanje marketinških taktika duhanske industrije i podizanje svijesti o stvarnim rizicima nikotinske ovisnosti predstavljaju ključne korake u očuvanju zdravlja sadašnjih i budućih generacija.

 

 

Every year on May 31, World No Tobacco Day is observed as a global public health initiative aimed at raising awareness about the harmful consequences of tobacco and nicotine product use and their impact on population health.

 

This year's campaign places special emphasis on protecting children and young people from the increasingly aggressive marketing strategies employed by the tobacco and nicotine industries. Under the slogan "Unmasking the appeal – countering nicotine and tobacco addiction.", attention is drawn to the ways in which new nicotine products are presented as attractive, modern, and harmless, despite the significant health risks they pose.