Svake godine građani Bosne i Hercegovine s posebnim poštovanjem obilježavaju Dan rijeke Une, jednog od najljepših prirodnih bogatstava naše zemlje. Rijeka Una nije samo simbol prirodne ljepote, već i izvor života, zdravlja, turizma i zajedništva ljudi koji žive uz njene obale. Dan rijeke Une prilika je da se podsjetimo koliko je važno očuvati ovu smaragdnu rijeku za buduće generacije.

Rijeka Una izvire u Hrvatskoj, u mjestu Donja Suvaja, a najvećim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu, uljepšavajući gradove poput Bihać, Bosanska Krupa, Novi Grad i druge krajeve Unsko-sanskog kantona. Poznata po svojoj izuzetno čistoj vodi, slapovima i bogatom biljnom i životinjskom svijetu, Una predstavlja jedno od najvrjednijih prirodnih područja u regiji.

Posebnu vrijednost ima Nacionalni park Una, osnovan s ciljem zaštite prirodnih ljepota i biodiverziteta rijeke Une i njenog okruženja. Nacionalni park privlači hiljade turista iz cijelog svijeta koji dolaze uživati u netaknutoj prirodi, raftingu, šetnjama i jedinstvenim vodopadima poput Štrbačkog buka i Martin Broda.

Dan rijeke Une podsjeća nas i na odgovornost koju imamo prema prirodi. Zagađenje rijeka, neodgovorno odlaganje otpada i klimatske promjene predstavljaju ozbiljne prijetnje očuvanju ovog prirodnog bisera. Upravo zato je važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o zaštiti okoliša, očuvanju vodnih resursa i važnosti ekološkog ponašanja.

Obilježavanje ovog dana često uključuje edukativne radionice, akcije čišćenja obala, sportske aktivnosti, ekološke kampanje i druženja građana. Kroz ovakve aktivnosti razvija se ljubav prema prirodi i jača svijest o značaju očuvanja rijeke Une.

Rijeka Una je mnogo više od rijeke – ona je simbol prirodne ljepote, ponosa i identiteta ljudi ovog kraja. Čuvajući Unu, čuvamo zdravu životnu sredinu, bogatu prirodnu baštinu i vrijednosti koje trebamo ostaviti budućim generacijama.

Every year, the citizens of Bosnia and Herzegovina observe Una River Day with special respect, celebrating one of the most beautiful natural treasures of our country.

The Una River is not only a symbol of natural beauty, but also a source of life, health, tourism, and unity for the people who live along its banks.

 Una River Day is an opportunity to remind ourselves how important it is to preserve this emerald river for future generations.

Svake godine 12.05. obilježava se Međunarodni dan medicinskih sestara, dan posvećen svim medicinskim sestrama i tehničarima koji svojim znanjem, humanošću i predanošću svakodnevno brinu o zdravlju ljudi širom svijeta. Datum se obilježava u znak sjećanja na rođenje Florence Nightingale, žene koja je postavila temelje modernog sestrinstva i pokazala koliko su stručnost, empatija i njega važni u liječenju pacijenata.

International Council of Nurses objavio je da je tema za Međunarodni dan medicinskih sestara 2026 (12. maj) „Naše medicinske sestre. Naša budućnost. Osnažene medicinske sestre spašavaju živote“. Ova tema naglašava hitnu potrebu ulaganja u medicinske sestre, osiguravanje sigurnih radnih uslova i omogućavanje ovlasti potrebnih za poboljšanje zdravstvenih ishoda.

Ključne oblasti fokusa za 2026. godinu:

• Osnaživanje i sigurnost:Fokus na sigurnim i pravednim uslovima rada te punim profesionalnim ovlastima kako bi se odgovorilo na globalni nedostatak zdravstvenog kadra i sve veće zahtjeve zdravstvene zaštite.
• Uticaj na zdravstvenu njegu:Prepoznaje se da osnažene medicinske sestre direktno povećavaju kvalitet, sigurnost i efikasnost njege pacijenata.
• Podrška i resursi:Australian College of Nursing i ICN pružaju resurse za obilježavanje i promociju ove teme, naglašavajući da ulaganje u medicinske sestre znači zaštitu zajednica.

Kampanja International Council of Nurses podstiče korištenje ove teme za uticaj na zdravstvene politike i osiguravanje bolje podrške sestrinskoj profesiji.

Medicinske sestre predstavljaju stub svakog zdravstvenog sistema. Njihova uloga mnogo je više od pružanja osnovne njege – one su podrška pacijentima i porodicama, učesnici u liječenju, edukatori, savjetnici i osobe koje često prve prepoznaju promjene u zdravstvenom stanju pacijenta. Bez njihovog rada, požrtvovanosti i profesionalnosti kvalitetna zdravstvena zaštita ne bi bila moguća.

Tokom posljednjih godina zdravstveni radnici suočili su se s brojnim izazovima – od pandemija i zaraznih bolesti do povećanog broja hroničnih oboljenja i nedostatka zdravstvenog kadra. Uprkos tome, medicinske sestre su pokazale izuzetnu snagu, odgovornost i humanost. Njihov rad često podrazumijeva duge smjene, fizički i emocionalni napor, ali i veliku posvećenost svakom pacijentu.

Obilježavanje Međunarodnog dana medicinskih sestara prilika je da se javnost podsjeti na važnost sestrinske profesije, ali i na potrebu ulaganja u obrazovanje, bolje uslove rada i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja zdravstvenih radnika. Podrška medicinskim sestrama znači i jačanje zdravstvenog sistema u cjelini.

Ovaj dan je također prilika da izrazimo zahvalnost svim medicinskim sestrama i tehničarima za njihovu nesebičnost, brigu i profesionalizam. Njihov osmijeh, lijepa riječ i stručna pomoć često pacijentima donose osjećaj sigurnosti i nade u najtežim trenucima.

Međunarodni dan medicinskih sestara 2026. godine podsjeća nas da je sestrinstvo mnogo više od profesije – to je poziv koji zahtijeva znanje, odgovornost, strpljenje i veliko srce. Zato je važno svakodnevno cijeniti i poštovati rad medicinskih sestara koje svojim trudom čuvaju ono najvrijednije – ljudsko zdravlje i život.

Every year on May 12, International Nurses Day is celebrated, a day dedicated to all nurses and medical technicians who, through their knowledge, humanity, and dedication, care for people’s health around the world every day. The date is observed in memory of the birth of Florence Nightingale, the woman who laid the foundations of modern nursing and demonstrated how important expertise, empathy, and care are in the treatment of patients.

The International Council of Nurses (ICN) announced the theme for International Nurses Day 2026 (May 12) is "Our Nurses. Our Future. Empowered Nurses Save Lives". This theme highlights the urgent need to invest in nurses, provide safe working environments, and ensure they have the authority needed to improve health outcomes. 

Key Focus Areas for 2026:

Empowerment & Safety: Focusing on safe, fair working conditions and full practice authority to combat global workforce shortages and increasing healthcare demands. 

Impact on Care: Recognizing that empowered nurses directly increase the quality, safety, and efficiency of patient care. 

Support & Resources: The Australian College of Nursing and ICN provide resources to help celebrate and promote this theme, emphasizing that investing in nurses protects communities. 

The International Council of Nurses campaign encourages using this theme to influence policy and secure better support for the profession. 

Mjesec maj posvećen je isticanju važnosti kontrole krvnog tlaka u svrhu prevencije srčanog udara, moždanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti (engl. MMM – May Measure Month). Kao dio Mjeseca svjesnosti o hipertenziji svake godine 17.05. obilježava se Svjetski dan hipertenzije, s ciljem podizanja svijesti o visokom krvnom tlaku, promoviranja prevencije, otkrivanja novooboljelih te kontrole postojećih bolesnika.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije je “Zajedno kontroliramo hipertenziju: redovno provjeravajte krvni tlak, pobijedite tihog ubojicu”.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140 / 90 mmHg) naziva se i tihim ubojicom ili ubojicom broj 1. Bolest koja se razvija podmuklo, godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak, samim time hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju te je vodeći faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, posebno koronarnu bolest srca i moždani udar, ali i za zatajenje srca, aritmiju i hronične bolesti bubrega.

Hipertenzija je poremećaj karakteriziran visokim krvnim tlakom. Uključuje sistolički krvni tlak (“gornja” brojka) trajno viši od 140 mmHg ili dijastolički krvni tlak (“donja” brojka) trajno viši od 90 mmHg. Osobama čije su vrijednosti krvnog tlaka na granici dijagnoze hipertenzije, preporučuju se posjete izabranom liječniku koje uključuju nekoliko dodatnih provjera u ordinaciji, s uputom da se vrijednosti krvnog tlaka provjeravaju i kod kuće.

Redovno mjerenje krvnog tlaka omogućava pravovremeno otkrivanje hipertenzije i sprječavanje ozbiljnih komplikacija poput srčanog i moždanog udara. Rana dijagnoza i pravilno liječenje značajno poboljšavaju kvalitet života i smanjuju rizik od prerane smrti.

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima za snižavanje krvnog tlaka, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih posljedica. Posebno je važno istaknuti da se na rizične faktore za razvoj visokog krvnog tlaka može uticati promjenom štetnih životnih navika, s obzirom da je glavni uzrok visoke pojavnosti ove bolesti nezdrav način života – prekomjeran unos kuhinjske soli, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje te prevelika konzumacija alkohola.

Zdrava i uravnotežena prehrana, svakodnevna fizička aktivnost, održavanje poželjne tjelesne težine, prestanak pušenja i smanjenje stresa ključni su koraci u prevenciji i kontroli hipertenzije. Preporučuje se i ograničiti unos soli, masne i prerađene hrane te povećati unos voća, povrća i dovoljne količine vode.

Gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, dok polovica onih koji znaju za svoj povišeni krvni tlak ne uzimaju potrebne lijekove niti mijenjaju štetne životne navike. Mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze te praćenju učinka terapije. Izmjeriti krvni tlak danas je vrlo jednostavno, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje krvnog tlaka. Vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti ispod 140 / 90 mmHg.

Svjetska lige za borbu protiv hipertenzije preporučuje da svako izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje već boluju od hipertenzije prema preporuci izabranog liječnika. Pored isticanja važnosti mijenjanja loših životnih navika, ističe se i važnost ustrajnosti uzimanja lijekova, s obzirom na činjenicu da 30 % bolesnika nikada ne uzima propisane lijekove, a 15 % oni koji ih uzimaju to ne čine kako je propisano.

Kontrola krvnog tlaka nije važna samo za starije osobe – hipertenzija se sve češće javlja i kod mlađe populacije zbog ubrzanog načina života, stresa, nepravilne prehrane i nedostatka fizičke aktivnosti. Upravo zato edukacija i podizanje svijesti o važnosti redovnih pregleda imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja stanovništva.

Svjetski dan hipertenzije idealna je prilika da provjerite svoj krvni tlak, poslušate savjete liječnika i preuzmete brigu o vlastitom zdravlju!

The month of May is dedicated to highlighting the importance of blood pressure control in the prevention of heart attacks, strokes, and other cardiovascular and kidney diseases (MMM – May Measurement Month). As part of Hypertension Awareness Month, World Hypertension Day is observed every year on May 17, with the aim of raising awareness about high blood pressure, promoting prevention, detecting newly diagnosed cases, and improving the control of existing patients.

The theme of this year’s World Hypertension Day is: “Controlling Hypertension Together: Check your blood pressure regularly, defeat the silent killer”.

Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju ljudi i životinja. Najaktivniji su tokom proljeća i ljeta, zbog čega se ovaj period naziva sezonom krpelja. Njih možemo pronaći u travi, šumama, parkovima, vrtovima i drugim zelenim površinama. Iako su veoma mali, krpelji mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje jer prenose različite zarazne bolesti.

Tokom toplijih mjeseci ljudi više vremena provode u prirodi, šetajući, planinareći ili boraveći na izletima. Upravo tada postoji veća mogućnost kontakta s krpeljima. Oni se najčešće zakače za kožu prilikom prolaska kroz visoku travu ili grmlje. Krpelj se može zadržati na tijelu više sati, pa čak i dana, ako se ne primijeti na vrijeme.

Najvažnija zaštita od krpelja jeste prevencija. Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje svijetle odjeće dugih rukava i nogavica kako bi se krpelji lakše uočili. Također je korisno koristiti sredstva za zaštitu protiv insekata i izbjegavati kretanje kroz gustu travu. Nakon povratka iz prirode potrebno je detaljno pregledati tijelo, kosu i odjeću.

Ako se krpelj pronađe na koži, treba ga pažljivo ukloniti pincetom, bez naglog povlačenja ili gnječenja. Mjesto uboda potrebno je očistiti i pratiti narednih dana. U slučaju pojave crvenila, temperature, umora ili drugih simptoma, potrebno je obratiti se ljekaru.

Krpelji mogu prenijeti bolesti poput lajmske bolesti i krpeljnog encefalitisa. Zbog toga je važno ozbiljno shvatiti njihovu prisutnost i pridržavati se mjera zaštite. Edukacija i oprez najbolji su način da se smanji rizik od uboda i očuva zdravlje tokom boravka u prirodi.

Sezona krpelja ne znači da treba izbjegavati prirodu, već da treba biti pažljiv i odgovoran. Uz pravilnu zaštitu i redovne preglede tijela nakon boravka na otvorenom, moguće je sigurno uživati u prirodnim ljepotama i aktivnostima na svježem zraku.