Međunarodni dan mladih obilježava se 12.08. svake godine kako bi se ukazalo na važnost doprinosa mladih u jačanju društva.

Mladi su prepoznati kao važni partneri u postizanju pozitivnih društvenih promjena te je njihova uloga u društvu nezamjenjiva.

Ovaj dan predstavlja priliku da se skrene pažnja na izazove s kojima se mladi suočavaju, ali i na važnost stvaranja okruženja koje će im omogućiti zdrav razvoj, kvalitetno obrazovanje, jednake mogućnosti i aktivno učešće u društvu. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti očuvanju mentalnog zdravlja, prevenciji ovisnosti i promociji fizičke aktivnosti, jer su upravo to temelji zdravog i ispunjenog života.

Mentalno zdravlje mladih

Adolescencija i period odrastanja donose brojne promjene, nove odgovornosti i izazove. Školske obaveze, pritisak vršnjaka, društvene mreže, nesigurnost u pogledu budućnosti i svakodnevni stres mogu značajno uticati na mentalno zdravlje mladih.

Briga o mentalnom zdravlju podrazumijeva razvijanje zdravih načina suočavanja sa stresom, njegovanje kvalitetnih odnosa s porodicom i prijateljima, dovoljno sna, odmora i otvoren razgovor o emocijama. Važno je naglasiti da traženje pomoći nije znak slabosti, već odgovoran korak ka očuvanju vlastitog zdravlja. Podrška porodice, škole, zdravstvenih radnika i lokalne zajednice od izuzetnog je značaja u prepoznavanju i prevenciji problema mentalnog zdravlja.

Prevencija ovisnosti

Mladi su često izloženi različitim oblicima rizičnih ponašanja, uključujući konzumaciju alkohola, duhanskih i nikotinskih proizvoda, psihoaktivnih supstanci, ali i razvoju ovisnosti o internetu, društvenim mrežama i videoigrama.

Najbolji način borbe protiv ovisnosti jeste prevencija. Pravovremena edukacija, razvijanje životnih vještina, jačanje samopouzdanja, kvalitetno provođenje slobodnog vremena i otvorena komunikacija s roditeljima i nastavnicima značajno smanjuju rizik od razvoja ovisnosti. Mladi koji imaju podršku okoline, osjećaj pripadnosti i mogućnost da razvijaju svoje talente lakše donose zdrave životne odluke.

Fizička aktivnost kao saveznik zdravlja

Redovna fizička aktivnost ne doprinosi samo boljem fizičkom zdravlju, već ima izuzetno pozitivan uticaj i na mentalno blagostanje. Kretanje pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti, poboljšava raspoloženje, kvalitet sna, koncentraciju i opće zadovoljstvo životom.

Preporučuje se da mladi svakodnevno budu fizički aktivni, bilo kroz sport, rekreaciju, vožnju bicikla, šetnju ili druge aktivnosti koje im pričinjavaju zadovoljstvo. Istovremeno, potrebno je ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima i poticati aktivan način života.

Zajednička odgovornost

Stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za mlade odgovornost je cijelog društva. Porodica, obrazovne ustanove, zdravstveni sistem, lokalna zajednica i donositelji odluka imaju važnu ulogu u kreiranju uslova koji će mladima omogućiti da razviju svoje potencijale, očuvaju zdravlje i aktivno učestvuju u društvenom životu.

Povodom Međunarodnog dana mladih, Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona podsjeća da je ulaganje u zdravlje mladih ulaganje u zdraviju i uspješniju budućnost cijele zajednice. Promocijom mentalnog zdravlja, prevencijom ovisnosti i poticanjem redovne fizičke aktivnosti zajedno možemo doprinijeti stvaranju generacija koje će biti zdravije, otpornije i spremnije odgovoriti na izazove savremenog društva.

International Youth Day is observed annually on 12 August to highlight the importance of young people's contributions to strengthening society.

Young people are recognized as key partners in achieving positive social change, and their role in society is irreplaceable.

This day provides an opportunity to raise awareness of the challenges young people face, while also emphasizing the importance of creating an environment that enables their healthy development, access to quality education, equal opportunities, and active participation in society. Special attention should be given to promoting and protecting mental health, preventing substance use and addiction, and encouraging regular physical activity, as these are the foundations of a healthy and fulfilling life.

SLUŽBA HIGIJENE SA ZDRAVSTVENOM EKOLOGIJOM

BILTEN

O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI VODE, HRANE I PREDMETA OPĆE UPOTREBE

KONTROLA VODE ZA PIĆE

U periodu od 01.05. - 31.05.2026. godine uzeto je 48 uzoraka vode za piće na mikrobiološku analizu, od čega 4 uzoraka nije dalo odgovarajuće rezultate propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. Također uzeto je i 37 uzoraka na fizičko - hemijsku analizu. Ispitani uzorci su dali zadovoljavajuće rezultate propisane Pravilnikom.

Tokom navedenog perioda analizirano je 14 vanrednih uzoraka vode na mikrobiološku kontrolu, od čega 2 uzoraka nije zadovoljilo rezultate propisane Pravilnikom. Na fizičko - hemijsku analizu uzeto je 14 uzoraka, od čega 2 uzorka nije dalo zadovoljavajuće rezultate propisane Pravilnikom.

KONTROLA VODE ZA REKREACIJU

U toku mjeseca aprila izvršena je i 1 analiza uzorka vode za rekreaciju (bazen) na mikrobiološku analizu i fizičko - hemijsku analizu. Ispitani uzorak na fizičko - hemijsku analizu  nije dao zadovoljavajuće rezultate propisane Pravilnikom.

KONTROLA HRANE

Tokom mjeseca maja 2026. godine uzeto je 453 uzorka na mikrobiološku i 1 uzorak hrane na fizičko - hemijsku analizu.  Ispitani uzorci su zadovoljili rezultate propisane Pravilnikom.

SANITARNI NADZOR

U istom periodu vršena je kontrola mikrobiološke čistoće te je u te svrhe uzeto 606 briseva predmeta opće upotrebe, kao i 31 bris ruku zaposlenih u prometu i proizvodnji namirnica. Kriterije Pravilnika nije zadovoljio 1 bris predmeta opće upotrebe.

Tokom mjeseca maja izvršeno je 7 kontrola rada aparata za sterilnost (sterilizatori i autoklavi) te su iste dale zadovoljavajuće rezultate.

Za svaku analizu zdravstvene ispravnosti vode, hrane, kao i briseva, a koja nije zadovoljila uvjete propisane pravilnicima, Služba higijene i zdravstvene ekologije uputila je stručno mišljenje i preporuke s ciljem izbjegavanja zdravstvenih posljedica po stanovništvo USK-a.

Dječja igrališta predstavljaju važan prostor za igru, druženje i pravilan rast i razvoj djece. Boravak na otvorenom doprinosi njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju, ali je važno da se igrališta koriste na siguran način kako bi se spriječile povrede.

Preporuke za roditelje i staratelje

• Djecu uvijek nadzirite tokom igre, posebno mlađu djecu.
• Birajte igrališta koja su uredna, čista i dobro održavana.
• Prije igre provjerite da li su sprave stabilne, neoštećene i sigurne za korištenje.
• Vodite računa da dijete koristi sprave koje odgovaraju njegovom uzrastu i sposobnostima.
• Naučite djecu da čekaju red, ne guraju drugu djecu i ne koriste sprave na način koji može dovesti do povrede.
• Obucite djecu u udobnu odjeću i obuću koja omogućava sigurno kretanje. Izbjegavajte odjeću s dugim vezicama, šalovima ili drugim dijelovima koji se mogu zakačiti za sprave.
• Tokom toplih ljetnih dana izbjegavajte boravak na igralištima u periodu od 10 do 17 sati kada je UV zračenje najjače.
• Ponesite dovoljno vode i redovno podsjećajte djecu da piju tečnost.
• Koristite zaštitu od sunca – šešir, laganu odjeću i kremu sa zaštitnim faktorom (SPF 30 ili više).

Sigurno korištenje sprava

• Djeca trebaju koristiti sprave prema njihovoj namjeni.
• Ne penjati se na vanjske dijelove konstrukcija koji nisu predviđeni za igru.
• Prilikom spuštanja niz tobogan sačekati da prethodno dijete siđe.
• Ljuljačke koristiti sjedeći, bez stajanja ili skakanja s njih dok su u pokretu.
• Penjalice koristiti pažljivo, uz održavanje tri tačke oslonca (dvije ruke i jedna noga ili obrnuto).

Sprječavanje povreda

• Obratite pažnju na podlogu ispod sprava. Gumene podloge, pijesak ili sitni šljunak smanjuju rizik od težih povreda pri padu.
• Ne dozvoljavajte djeci igru na mokrim ili oštećenim spravama.
• Ukoliko primijetite polomljene dijelove, oštre ivice ili druge opasnosti, prijavite ih nadležnim službama i ne dozvolite korištenje takvih sprava.

Higijena na igralištu

• Djecu naučite da peru ili dezinfikuju ruke nakon igre, posebno prije jela.
• Ne ostavljajte otpad na igralištu i podstičite djecu da čuvaju zajednički prostor.
• Izbjegavajte korištenje igrališta ukoliko dijete ima simptome zarazne bolesti kako bi se smanjio rizik od širenja infekcija.

Zapamtite

Sigurno dječje igralište podrazumijeva odgovorno ponašanje svih – roditelja, djece i nadležnih službi koje održavaju igrališta. Redovan nadzor djece, ispravne sprave i poštivanje osnovnih pravila sigurnosti omogućavaju da igra ostane ono što treba biti – zabavna, zdrava i bezbrižna.

Svjetska sedmica dojenja 2026. godine obilježava se od 1. do 7. augusta pod glavnom temom „Dojenje za održiv početak života: jačajmo ono što djeluje“ (Breastfeeding for a Sustainable Start in Life: Strengthen What Works). Kampanju na globalnom nivou predvodi WABA (Svjetska alijansa za akciju na dojenju) u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i UNICEF-om.

Ključni ciljevi kampanje 2026.

• Praćenje napretka: Procjena uticaja dojenja na prehranu, sigurnost hrane i smanjenje siromaštva.
• Jačanje sistema podrške: Priznanje i širenje onih programa, praksi i oblika pomoći koji već dokazano daju dobre rezultate.
• Uključivanje zajednice: Poziv vladama, zdravstvenim ustanovama i radnim mjestima da poboljšaju uslove i resurse za majke.

Majčino mlijeko predstavlja idealnu hranu za bebu jer sadrži sve hranjive tvari potrebne za pravilan rast i razvoj tokom prvih mjeseci života. Ono je lako probavljivo, uvijek dostupno, odgovarajuće temperature i prilagođava se potrebama djeteta u svakoj fazi njegovog razvoja.

Zašto je dojenje važno?

Dojenje donosi brojne zdravstvene koristi za dijete:

• osigurava optimalan rast i razvoj;
• jača imunološki sistem i štiti od brojnih infekcija;
• smanjuje rizik od proljeva, upala uha i respiratornih infekcija;
• doprinosi pravilnom razvoju mozga i kognitivnih sposobnosti;
• smanjuje rizik od prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti kasnije u životu.

Istovremeno, dojenje pozitivno utiče i na zdravlje majke jer:

• podstiče brži oporavak nakon poroda;
• smanjuje rizik od postporođajnog krvarenja;
• doprinosi smanjenju rizika od raka dojke i jajnika;
• može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Preporuke za dojenje

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF preporučuju:

• započeti dojenje unutar prvog sata nakon rođenja;
• isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci života, bez dodavanja vode, čajeva ili druge hrane, osim kada za to postoji medicinska indikacija;
• nakon šestog mjeseca postepeno uvoditi odgovarajuću dohranu uz nastavak dojenja do dvije godine života ili duže, prema želji majke i djeteta.

Podrška majkama je ključ uspješnog dojenja

Uspješno dojenje ne zavisi samo od majke. Veliku ulogu imaju porodica, zdravstveni radnici, poslodavci i cijela zajednica. Ohrabrenje, razumijevanje i pravovremena stručna pomoć mogu pomoći majkama da prevaziđu izazove koji se mogu javiti u prvim danima ili sedmicama nakon poroda.

Važno je stvarati okruženje u kojem će majke imati dovoljno vremena, privatnosti i podrške za dojenje, kako kod kuće, tako i na radnom mjestu i u javnim prostorima.

Najčešći izazovi

U prvim danima nakon poroda mogu se javiti poteškoće poput nepravilnog položaja bebe pri dojenju, bolnih bradavica ili osjećaja da nema dovoljno mlijeka. U većini slučajeva ovi problemi mogu se uspješno riješiti uz savjet patronažne sestre, pedijatra ili drugog zdravstvenog radnika educiranog za podršku dojenju.

Zbog toga je važno potražiti stručnu pomoć na vrijeme, umjesto da se prerano odustane od dojenja.

Zajednička odgovornost

Dojenje nije samo izbor pojedinca – ono je pitanje javnog zdravlja. Ulaganje u podršku dojenju doprinosi zdravijoj djeci, zdravijim porodicama i dugoročno zdravijem društvu.

Povodom Svjetske sedmice dojenja, Zavod za javno zdravstvo USK-a poziva buduće i sadašnje roditelje, zdravstvene radnike, obrazovne ustanove, poslodavce i cijelu zajednicu da pruže podršku majkama koje doje te zajednički doprinesu stvaranju okruženja koje štiti, promoviše i podržava dojenje.

Jer svaki podoj predstavlja ulaganje u zdraviji početak života i zdraviju budućnost naše djece.

World Breastfeeding Week 2026 will be observed from 1 to 7 August under the theme “Breastfeeding for a Sustainable Start in Life: Strengthen What Works.” The global campaign is led by the World Alliance for Breastfeeding Action (WABA) in collaboration with the World Health Organization (WHO) and UNICEF.

Breastfeeding is not only an individual choice—it is a public health issue. Investing in breastfeeding support contributes to healthier children, healthier families, and a healthier society in the long term.

On the occasion of World Breastfeeding Week, the Public Health Institute of Una-Sana Canton calls on expectant and current parents, healthcare professionals, educational institutions, employers, and the wider community to support breastfeeding mothers and work together to create an environment that protects, promotes, and supports breastfeeding.

Because every breastfeeding session is an investment in a healthier start to life and a healthier future for our children.