Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane, ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a organizirao je edukativna predavanja na temu „Pravilna prehrana“ u O.Š. „Brekovica“ za učenike od prvog do četvrtog razreda, uz podjelu simboličnih poklona.

Cilj predavanja bio je potaknuti najmlađe da od ranog uzrasta razvijaju zdrave prehrambene navike, razumiju važnost raznovrsne i uravnotežene ishrane te da shvate kako hrana ima ključnu ulogu u rastu, razvoju i očuvanju zdravlja.

Kroz zanimljive i prilagođene sadržaje, učenici su naučili koje su namirnice dobre za njihovo tijelo, zašto je važno redovno doručkovati, piti dovoljno vode i izbjegavati previše slatkiša i brze hrane.

Na ovaj način, ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a želi doprinijeti podizanju svijesti o značaju pravilne ishrane i zdravih životnih navika među djecom i njihovim porodicama.

 

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra.
To je podsjetnik na važnost dobrog mentalnog zdravlja i potrebu da ga stavljamo u prioritet i ulažemo u njega.

 

Tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Pristup uslugama – mentalno zdravlje u katastrofama i vanrednim situacijama“.

Opći cilj obilježavanja ovog bitnog dana jeste podizanje svijesti o značaju mentalnog zdravlja i poticanje zajedničkih napora za njegovu zaštitu i unaprjeđenje na globalnom nivou.

Ovaj dan pruža priliku svim pojedincima i organizacijama koje se bave pitanjima mentalnog zdravlja da razmijene svoja znanja, iskustva i ideje te da kroz zajedničko djelovanje doprinesu ostvarivanju dostupne i kvalitetne brige o mentalnom zdravlju za sve ljude u svijetu.

Ovogodišnja tema, koju je postavila Svjetska federacija za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health),  ističe važnost toga da svaka osoba, bez obzira na okolnosti kroz koje prolazi, ima pravo i mogućnost zaštititi svoje mentalno zdravlje – jer svako zaslužuje dobro mentalno zdravlje.

Mentalno zdravlje predstavlja stanje emocionalne i psihičke dobrobiti koje omogućava osobi da se nosi sa životnim izazovima, razvija svoje sposobnosti, uči, radi i doprinosi zajednici. Ono ima i suštinsku i praktičnu vrijednost te je neizostavan dio ukupnog zdravlja i blagostanja.

Na mentalno zdravlje utiče čitav niz faktora – individualnih, porodičnih, društvenih i strukturnih – koji mogu djelovati zaštitno ili štetno. Iako su mnogi ljudi otporni, osobe izložene teškim životnim okolnostima, poput siromaštva, nasilja, invaliditeta ili nejednakosti, imaju veći rizik od razvoja mentalnih poremećaja.

Stanja koja utiču na mentalno zdravlje obuhvataju različite mentalne poremećaje i psihosocijalne poteškoće, kao i stanja povezana s intenzivnom patnjom, smetnjama u društvenom funkcionisanju i povećanim rizikom od samopovrjeđivanja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 2019. godine u svijetu je gotovo 970 miliona ljudi živjelo s nekim oblikom mentalnog poremećaja, pri čemu su depresija i anksioznost bili najčešći. Zabrinjavaju i činjenice da su mentalni poremećaji uzrok jedne od šest godina života provedenih s invaliditetom, da osobe s teškim mentalnim oboljenjima žive 10 do 20 godina kraće od opće populacije te da su izložene većem riziku od samoubistva i kršenja ljudskih prava.

Mentalni poremećaji mogu negativno uticati na sve aspekte života – porodične i prijateljske odnose, radno i školsko okruženje – te dovesti do ozbiljnih društvenih i ekonomskih posljedica. Iako su mnogi mentalni poremećaji liječivi uz relativno niske troškove, i dalje postoji značajan jaz u dostupnosti tretmana. Mnogi zdravstveni sistemi nemaju dovoljno resursa niti obezbjeđuju kvalitetnu brigu, dok osobe s mentalnim poteškoćama često trpe stigmu, diskriminaciju i kršenje prava.

Ekonomski uticaj mentalnih poremećaja je ogroman – gubici u produktivnosti višestruko premašuju direktne troškove liječenja.

Podsjetimo se: mentalno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja, a svako zaslužuje dobro mentalno zdravlje!

 

 

World Mental Health Day takes place every year on 10 October.

It's a reminder of the importance of good mental health and the need to prioritise and invest in good mental health.

 

This year's theme is 'Access to services - mental health in catastrophes and emergencies'.

 

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. oktobra s ciljem podizanja svijesti o globalnoj nesigurnosti hrane i pothranjenosti.

Ove godine se na taj dan obilježava i 80. godišnjica Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda koja predvodi međunarodne napore u borbi protiv gladi.

 

Cilj djelovanja FAO-a je postizanje sigurnosti hrane za sve i osiguravanje da ljudi imaju redovan pristup dovoljnoj količini kvalitetne hrane kako bi vodili aktivan i zdrav život.

Sa 195 članica – 194 zemlje i Evropskom unijom – FAO djeluje u više od 130 zemalja širom svijeta.

 

To je posebno važno danas, kada se poljoprivredno-prehrambeni sistemi suočavaju s neviđenim izazovima. Sukobi, ekstremni vremenski i klimatski događaji, ekonomski šokovi i rastuća nejednakost vrše sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo, vodu o kojoj zavisimo i bioraznolikost koja podržava život. Lanci snabdijevanja ostaju krhki, a posljedice poremećaja osjećaju se u domovima, na pijacama i njivama širom svijeta.

 

Tema: Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost

Ovogodišnji Svjetski dan hrane poziva na globalnu saradnju u stvaranju mirne, održive, prosperitetne i prehrambeno sigurne budućnosti. Zajedničkim djelovanjem – vlada, organizacija, sektora i zajednica – moguće je transformisati poljoprivredno-prehrambene sisteme kako bi svi imali pristup zdravoj ishrani i živjeli u skladu s planetom.

 

Način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu duboko je povezan s našim okruženjem. Iako je hrana u središtu drugog cilja održivog razvoja, ona je također ključna za postizanje svih ciljeva održivog razvoja. Transformacija naših prehrambenih sistema od suštinskog je značaja za rješavanje trostruke planetarne krize – gubitka bioraznolikosti, klimatskih promjena i zagađenja – s kojom se danas suočavamo.

 

Ozbiljnost problema nesigurnosti u snabdijevanju hranom je ogromna. Procjenjuje se da danas 673 miliona ljudi gladuje. Istovremeno, raste broj gojaznih osoba i količina bačene hrane, što pokazuje da je sistem izvan ravnoteže. Obilje i nedostatak hrane često koegzistiraju, nerijetko jedno pored drugog.

 

Treba naglasiti i da su poljoprivredno-prehrambeni sistemi glavni izvor emisija gasova staklene bašte. Ipak, oni nude stvarni potencijal za smanjenje tih emisija kroz način na koji se hrana uzgaja, bere i dijeli.

 

FAO slavi 80. godišnjicu – #FAO80

Osamdeseta godišnjica FAO-a obilježava se nizom proslava širom svijeta, pri čemu svaka regija donosi svoje priče, dostignuća i duh ovom historijskom jubileju. Od izložbi u Africi koje ističu decenije partnerstva u oblasti sigurnosti hrane i ruralnog razvoja, preko sadnje 80 hektara šume u Kirgistanu u čast ekološke održivosti, do Latinske Amerike i Kariba koji obilježavaju naslijeđe zajedničkog djelovanja za transformaciju – svaka inicijativa odražava FAO-ov rad s partnerima na ostvarivanju boljeg uzgoja, bolje ishrane, boljeg okoliša i boljeg života za sve.

 

AKTIVNOSTI ZAVODA

Povodom Svjetskog dana hrane, ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a organizovat će edukativna predavanja na temu „Zdrava ishrana“ u O.Š. „Brekovica“ za učenike od prvog do četvrtog razreda.

Cilj predavanja je potaknuti najmlađe da od ranog uzrasta razvijaju zdrave prehrambene navike, razumiju važnost raznovrsne i uravnotežene ishrane te da shvate kako hrana ima ključnu ulogu u rastu, razvoju i očuvanju zdravlja.

Kroz zanimljive i prilagođene sadržaje, učenici će naučiti koje su namirnice dobre za njihovo tijelo, zašto je važno redovno doručkovati, piti dovoljno vode i izbjegavati previše slatkiša i brze hrane.

Na ovaj način, Zavod za javno zdravstvo USK-a želi doprinositi podizanju svijesti o značaju pravilne ishrane i zdravih životnih navika među djecom i njihovim porodicama.

 

 

World Food Day is celebrated every year on October 16th with the aim of raising awareness about global food insecurity and malnutrition.
This year also marks the 80th anniversary of the Food and Agriculture Organization (FAO), a specialized agency of the United Nations that leads international efforts to combat hunger.

This year’s theme is: "Hand in Hand for Better Foods and a Better Future" and it calls for global cooperation in creating a peaceful, sustainable, prosperous, and food-secure future. Through joint action by governments, organizations, sectors, and communities, it is possible to transform agri-food systems so that everyone has access to healthy nutrition and can live in harmony with the planet.

 

Mjesec oktobar obilježava se kao Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke s ciljem podizanja svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju ove bolesti. Kroz različite manifestacije i aktivnosti, nastoji se informisati javnost, naročito žensku populaciju, o važnosti redovnih pregleda, samopregleda dojki i zdravih životnih navika, jer rana dijagnoza značajno povećava šanse za uspješno liječenje. 

 

Oktobar je mjesec podizanja svijesti o raku dojke – vrijeme da se stvori svijest, oda počast milionima života pogođenih rakom dojke i potvrdi naša globalna posvećenost pravednom pristupu zdravstvenoj zaštiti i poboljšanju preživljavanja za sve. Ove godine naglašavamo temu: “Svaka priča je jedinstvena, svako putovanje je važno”.

 

Zašto ova tema?

 

Svaka dijagnoza raka dojke je lična. Iza svake dijagnoze stoji priča – o hrabrosti, izdržljivosti i nadi. Ova tema nas podsjeća da rak dojke različito utiče na živote žena i njihovih porodica širom svijeta i da svako putovanje zaslužuje suosjećanje, dostojanstvo i podršku.

 Tema ove godine prepoznaje različitost iskustava i naglašava potrebu za suosjećajnom, pravovremenom i kvalitetnom njegom za sve – bez obzira na geografiju, primanja ili porijeklo.

 

Globalni izazov

 

Rak dojke je najčešće dijagnosticiran rak među ženama širom svijeta. U 2022. godini, oko 2,3 miliona žena dobilo je dijagnozu, dok je 670.000 žena izgubilo život od ove bolesti. To nisu samo brojevi – to su majke, sestre, kćerke i prijateljice koje zaslužuju nadu i dostojanstvo. Dok petogodišnje stope preživljavanja u zemljama s visokim prihodima prelaze 90%, u Indiji one padaju na 66%, a u Južnoj Africi na 40%. Ove razlike uzrokovane su nejednakim pristupom ranom otkrivanju, pravovremenoj dijagnostici i efikasnom liječenju. Ako se trenutni trend nastavi, predviđa se da će incidenca i smrtnost porasti za 40% do 2050. godine, što jasno ukazuje na hitnu potrebu za koordinisanim djelovanjem. Mjesto gdje žena živi ne bi smjelo određivati hoće li preživjeti.

 

WHO Globalna inicijativa za rak dojke (GBCI)

 

Osnovana 2021. godine, WHO Globalna inicijativa za rak dojke zajedno sa partnerima radi s državama na smanjenju smrtnosti od raka dojke kroz jačanje zdravstvenih sistema.

 

Strateški pristup GBCI: Ciljevi 60–60–80

 

GBCI preporučuje državama da provode strategije zasnovane na dokazima kroz tri stuba:

 

• Stub 1: Promocija zdravlja i rano otkrivanje
  Osnažiti pojedince i zajednice da prepoznaju simptome i što ranije potraže njegu.
  Cilj:60% invazivnih karcinoma dojke dijagnosticirano u fazi I ili II.

 

• Stub 2: Pravovremena dijagnostika
  Osigurati da su dijagnostičke usluge dostupne i efikasne.
  Cilj:pacijenti dobijaju dijagnozu u roku od 60 dana od prve posjete.

 

• Stub 3: Sveobuhvatno liječenje
  Pružiti pravednu i neprekidnu sveobuhvatnu njegu za sve pacijente.
  Cilj:80% pacijenata završi preporučeno liječenje.

 

Specifični ciljevi:

 

• Istaknuti važnost promocije zdravlja, ranog otkrivanja i pravovremene dijagnostike povezane sa sveobuhvatnim liječenjem.

 

• Podsticati multisektorska partnerstva angažovanjem različitih aktera kako bi se zajednički kreirala i pojačala podrška.

 

• Promovisati pravedan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti putem usvajanja i provedbe ciljeva GBCI.

 

 

 

Pridružite nam se ovog oktobra u osnaživanju glasova, dijeljenju priča i poticanju promjena. Zajedno možemo izgraditi svijet u kojem je svaka osoba pogođena rakom dojke osnažena i podržana da dobije njegu koja joj je potrebna – gdje god da živi.

 

 

October is Breast Cancer Awareness Month, a time to create awareness, honour the millions of lives affected by breast cancer and reaffirm our global commitment to equitable access to care and improved survival for all. This year, we highlight the theme: Every Story is Unique, Every Journey Matters.