Suicid je jedan od najvećih izazova javnog zdravstva, koji svake godine odnese više od 720.000 života.

Svaki izgubljeni život nosi duboke socijalne, emocionalne i ekonomske posljedice, snažno pogađajući porodice, prijatelje, radne kolektive i čitave zajednice širom svijeta.

Trogodišnja tema Svjetskog dana prevencije suicida (2024–2026) je „Mijenjanje narativa o suicidu“.

Ova tema poziva sve nas da osporimo štetne mitove, smanjimo stigmu i podstaknemo otvorene i suosjećajne razgovore o suicidu. Radi se o prelasku sa šutnje i nerazumijevanja na otvorenost, empatiju i podršku – stvarajući okruženja u kojima se ljudi osjećaju slobodno da progovore i potraže pomoć.

Mijenjanje narativa podrazumijeva i pokretanje sistemskih promjena. To znači da prevencija suicida i mentalno zdravlje trebaju biti prioritet u javnim politikama te da vlade i institucije moraju preuzeti aktivnu ulogu. To uključuje razvoj i provedbu strategija zasnovanih na dokazima, unaprjeđenje pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i osiguranje da osobe u krizi dobiju podršku koja im je potrebna.

Svjetski dan prevencije suicida (WSPD) uspostavljen je 2003. godine od strane Međunarodne asocijacije za prevenciju suicida, u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Svake godine, 10. septembra, WSPD usmjerava globalnu pažnju na prevenciju suicida, povezujući zajednice, organizacije i vlade širom svijeta u zajedničkom uvjerenju da se suicidi mogu spriječiti.

Podsjećamo građane da razgovor i podrška mogu spasiti život. Ako primijetite da se neko bori s teškim mislima ili pokazuje znakove depresije, budite podrška – razgovor, razumijevanje i blagovremena stručna pomoć najvažniji su koraci ka prevenciji.

Suicide is a major public health challenge, claiming the lives of more than 720 000 people every year.

Each life lost has profound social, emotional, and economic consequences, deeply affecting families, friends, workplaces, and entire communities around the world.

The triennial theme for World Suicide Prevention Day (2024–2026) is “Changing the Narrative on Suicide”.

This theme calls on us all to challenge harmful myths, reduce stigma, and foster open, compassionate conversations about suicide. It is about shifting from silence and misunderstanding to openness, empathy, and support — creating environments where people feel able to speak up and seek help.

Changing the narrative also means driving systemic change. It calls for suicide prevention and mental health to be a priority in public policy, urging governments and institutions to take action. This includes developing and implementing evidence-based strategies, improving access to quality care, and ensuring that those in distress receive the support they need.

U prostorijama ZU Zavoda za javno zdravstvo USK-a, u petak 05.09.2025. godine, održan je sastanak na kojem je predstavljen plan implementacije aktivnosti za unaprjeđenje zdravstvene njege u zajednici na području odabranih općina i domova zdravlja USK-a.

Sastanak je organizovan u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva, Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona i Fondacijom Fami, u okviru Projekta jačanja sestrinstva u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka razmatrane su planirane aktivnosti koje imaju za cilj jačanje uloge zdravstvene njege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poboljšanje dostupnosti i kvaliteta usluga, kao i jačanje kapaciteta zdravstvenih radnika u zajednici.

Projekat je podržao ključne partnere u razvoju usluga zdravstvene njege u zajednici u 12 općina/gradova na području Federacije BiH, uključujući grad Bihać. Projektne aktivnosti se, između ostalog, odnose na organizaciju dodatne edukacije za medicinske sestre/tehničare u oblasti zdravstvene njege u zajednici, nabavku neophodne opreme za rad u zajednici, opremanje službi za patronažu pri domovima zdravlja, izradu akcionih planova za unaprjeđenje zdravstvene njege u zajednici na nivou općina/gradova i dr.

Realizacija ovih aktivnosti predstavlja značajan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite građana Unsko-sanskog kantona i podršci zdravstvenim radnicima u njihovom svakodnevnom radu.

Bruceloza (mediteranska ili malteška groznica) je hronična zarazna bolest od koje obolijevaju različite vrste životinja, ali i ljudi. Oboljenje spada u grupu bolesti poznatih pod nazivom zoonoze – oboljenja koja se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno. Bruceloza je jedna od najraširenijih zoonoza.

Ljudi se obično zaraze izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama, konzumiranjem kontaminiranih životinjskih proizvoda ili udisanjem agensa koji se prenose zrakom.

Većina slučajeva uzrokovana je konzumiranjem nepasteriziranog mlijeka ili sira od zaraženih koza ili ovaca. 

Prijenos s čovjeka na čovjeka je rijedak.

Nakon inkubacije od 5 dana do tri mjeseca (najčešće 2–3 sedmice), bolest počinje naglo sa simptomima koji podsjećaju na gripu: povišena temperatura, groznica, znojenje (naročito noću), glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje te smjena proljeva i zatvora. Čest je i osjećaj depresije. U težim slučajevima javljaju se i kašalj, bol u grudima te probavne smetnje. Kod trudnica, bruceloza može dovesti do prijevremenog poroda ili rađanja novorođenčadi sa niskom porođajnom težinom, respiratornim tegobama i žuticom.

Bruceloza može zahvatiti bilo koji organ ili sistem u tijelu – jetru, zglobove, kosti, kardiovaskularni i respiratorni sistem, bubrege, koštanu srž i oči. Ukoliko se ne liječi adekvatno, bolest može preći u hronični oblik s periodima povlačenja i ponovne pojave simptoma. Neki pacijenti imaju tzv. undulentnu (valovitu) formu bolesti, sa smjenama groznice i drugih simptoma u intervalima od 2 do 14 dana, a oporavak može trajati i do godinu dana. Klinički relapsi mogu se javiti i nakon uspješne terapije.

Komplikacije bruceloze uključuju upale zglobova, oboljenja kičme, testisa, jetre i kože te dugotrajni umor. Najteža komplikacija je endokarditis (upala srčanih zalistaka), koji može imati i smrtonosni ishod.

S obzirom na to da ne postoji vakcina za humanu brucelozu, prevencija se prvenstveno oslanja na veterinarsku kontrolu i nadzor nad životinjama.

Bitne preventivne mjere uključuju: izbjegavanje kontakta s potencijalno zaraženim životinjama i njihovim proizvodima, termičku obradu hrane životinjskog porijekla, kao i nošenje zaštitne opreme kod osoba koje profesionalno dolaze u kontakt s potencijalno zaraženim materijalom (veterinari, farmeri, mesari, laboratorijsko osoblje).

Infekcija se liječi antibioticima, a liječenje traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.

Preventivne mjere

Metoda prevencije ogleda se u kontroli infekcije životinja. Od posebnog značaja predstavlja rano otkrivanje i neškodljivo uklanjanje zaraženih životinja. Svake godine u BiH se provodi program sistematske kontrole zdravstvenog stanja prijemčivih životinja, koji se ogleda u programu vakcinacije malih preživara i laboratorijskom ispitivanju krvi goveda.

Pasterizacijom mlijeka i mliječnih proizvoda pri temperaturi 62°C kroz 32 minute, brucele budu uništene, pa se tako smanjuje rizik od infekcije ljudi. Bakterije se također mogu prenositi u sirovom ili nedovoljno termički obrađenom mesu.

Interesantne i korisne informacije vezane za prevenciju bruceloze:

– temperatura od 60 °C ubija ih za 30 minuta,
– temperatura od 65 °C ubija ih za 15 minuta,
– temperatura od 70 °C ubija ih za 3 – 5 minuta.

Proces pasterizacije ne potiče netoleranciju prema laktozi i alergijske reakcije, ne umanjuje nutritivnu vrijednost mlijeka, ubija štetne bakterije i spašava živote.

Trudnice, djeca mlađa od pet godina, starije osobe, oboljeli od raka i HIV-a te svi koji su imunološki slabog statusa trebali bi izbjegavati konzumaciju sirovog mlijeka.