ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a, u suradnji s farmaceutskom kućom Glosarij CD d.o.o. Sarajevo, organizirala je danas, 7. oktobra 2026. godine, u Bihaću, panel diskusiju pod nazivom „Imunizacija HPV vakcinom na području USK-a“.

Cilj panel diskusije bio je ukazati na značaj prevencije HPV infekcije, informirati javnost o mogućim posljedicama HPV infekcije, te predstaviti iskustva i dosadašnje aktivnosti zdravstvenih ustanova na području Unsko-sanskog kantona u provođenju HPV imunizacije.

Panel diskusija okupila je zdravstvene stručnjake koji su kroz stručna predavanja i diskusiju govorili o različitim aspektima HPV infekcije i imunizacije.

U uvodnom dijelu prisutnima se obratila dr. Merdisa Smajlović, specijalista epidemiologije i v.d. direktorica ZU Zavoda za javno zdravstvo USK, nakon čega je uslijedilo predavanje „HPV i posljedice HPV infekcije“, koje je održala dr. Halida Lubić, specijalista ginekologije i opstetricije iz Doma zdravlja Bihać.

O iskustvima u provođenju HPV imunizacije govorilo se kroz dvije prezentacije. Dr. Munira Muminović, specijalista epidemiologije iz Doma zdravlja Velika Kladuša, predstavila je temu „HPV imunizacija u Domu zdravlja V. Kladuša“, dok je dr. Jasmina Osmančević, specijalista pedijatrije iz Doma zdravlja Cazin, govorila o temi „HPV imunizacija u Domu zdravlja Cazin“.

Nakon stručnih izlaganja uslijedila je diskusija tokom koje su učesnici imali priliku razmijeniti iskustva, otvoriti pitanja od značaja za unaprjeđenje HPV imunizacije te razgovarati o važnosti kontinuiranog informiranja stanovništva, posebno roditelja i mladih, o koristima vakcinacije.

Humani papiloma virus (HPV) jedna je od najčešćih virusnih infekcija, a određeni tipovi HPV-a mogu dovesti do razvoja različitih malignih oboljenja. Pravovremena informiranost i dostupnost preventivnih mjera, uključujući HPV vakcinaciju, predstavljaju važan dio zaštite zdravlja i prevencije bolesti.

Zavod za javno zdravstvo USK-a i ovom aktivnošću potvrđuje svoju opredijeljenost za jačanje preventivnog djelovanja, unaprjeđenje zdravstvene pismenosti stanovništva i promociju mjera koje doprinose očuvanju i unaprjeđenju zdravlja djece, mladih i cjelokupne populacije.

Panel diskusija završena je zajedničkim ručkom i nastavkom neformalnog razgovora i razmjene iskustava među učesnicima.

Prilog: https://www.facebook.com/reel/1624614446111535

Poštovani roditelji,

u cilju pravovremenog i potpunog informisanja javnosti, želimo vas obavijestiti da je, prema preporukama Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na području Unsko-sanskog kantona privremeno obustavljena primjena BCG vakcine bugarskog proizvođača, do dobijanja novih preporuka nadležnih zdravstvenih institucija.

Želimo posebno naglasiti da je riječ o privremenoj mjeri predostrožnosti, te da ova obavijest sama po sebi ne znači da je utvrđeno da je vakcina neispravna ili da predstavlja opasnost po zdravlje djece.

Predmetna BCG vakcina je u upotrebi od 2019. godine, a Zavodu za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona do sada nije prijavljena nijedna neželjena reakcija na lijek povezana s primjenom ove vakcine.

Vakcinacija se provodi uz poštivanje svih propisanih procedura. Vakcine se prilikom transporta i čuvanja održavaju u strogo kontrolisanim uslovima hladnog lanca, uz odgovarajuće praćenje i evidentiranje uslova čuvanja. Prije stavljanja u promet i primjene, vakcine podliježu propisanim postupcima kontrole i nadzora nadležnih institucija.

 Stoga molimo roditelje da ovu informaciju prime bez dodatne zabrinutosti i uz povjerenje u postupke nadležnih zdravstvenih institucija. U ovom trenutku najvažnije je postupati u skladu sa službenim preporukama i sačekati naredne informacije nadležnih institucija.

Razumijemo da svaka informacija koja se odnosi na vakcinaciju djece kod roditelja može izazvati pitanja i zabrinutost. Upravo zbog toga želimo osigurati da sve informacije koje dobijete budu tačne, provjerene i usklađene sa zvaničnim preporukama, kako ne bi dolazilo do različitih ili nepotpunih tumačenja.

Zbog velikog broja upita i telefonskih poziva koji se trenutno zaprimaju, molimo za razumijevanje ukoliko nismo u mogućnosti odgovoriti na svaki pojedinačni poziv ili upit u najkraćem roku. Naša služba je trenutno dodatno opterećena pružanjem informacija, ali nam je cilj da svim roditeljima omogućimo jednak i pravovremen pristup relevantnim informacijama.

Molimo vas da, do objave novih preporuka, nema potrebe za dodatnim pojedinačnim provjerama ili dolascima u Zavod, jer će sve važne informacije o daljnjoj primjeni BCG vakcine biti pravovremeno objavljene i dostupne roditeljima putem službenih kanala.

Hvala vam na razumijevanju, strpljenju i povjerenju.

Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona

„Čuti iskustva onih koji žive s poteškoćama mentalnog zdravlja: stvarni glasovi, stvarne promjene“

 

10. oktobar – Svjetski dan mentalnog zdravlja

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. oktobra svake godine s ciljem podizanja svijesti o značaju mentalnog zdravlja, smanjenja stigme i diskriminacije te unaprjeđenja podrške i dostupnosti kvalitetne zaštite mentalnog zdravlja za sve.

 

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), glasi „Lived experiences heard: real voices, real change“ – „Čuti iskustva onih koji žive s poteškoćama mentalnog zdravlja: stvarni glasovi, stvarne promjene“. Tema stavlja u središte pažnje ljude koji imaju lično iskustvo života s problemima mentalnog zdravlja i naglašava da njihovo iskustvo predstavlja vrijedan oblik znanja i stručnosti.

 

Iskustvo iz prve ruke mora biti dio promjena

 

Ljudi koji žive s poteškoćama mentalnog zdravlja najbolje poznaju vlastita iskustva – prepreke s kojima se suočavaju, potrebe koje imaju, ali i izazove u pristupu podršci i zdravstvenim uslugama. Njihovo znanje ne može se u potpunosti steći samo kroz stručnu literaturu, istraživanja ili profesionalnu obuku.

 

Zbog toga ovogodišnja kampanja poziva na promjenu pristupa: nije dovoljno samo saslušati ljude – potrebno je omogućiti da njihovi glasovi utiču na odluke.

 

To znači uključivati osobe s iskustvom poteškoća mentalnog zdravlja u kreiranje politika, planiranje i unaprjeđenje usluga, procjenu njihove učinkovitosti, kao i u razvoj programa podrške. Njihovo uključivanje može pomoći da zdravstveni sistemi budu više usmjereni na čovjeka, njegove potrebe, dostojanstvo, prava i mogućnosti oporavka.

 

Mentalno zdravlje je dio ukupnog zdravlja

 

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja. Ono je važan dio ukupnog zdravlja i dobrobiti čovjeka i utiče na način na koji razmišljamo, osjećamo, donosimo odluke, ostvarujemo odnose s drugima i suočavamo se sa svakodnevnim životnim izazovima.

 

Svi možemo u određenom periodu života doživjeti stres, tugu, anksioznost, emocionalnu iscrpljenost ili druge poteškoće. Zbog toga briga o mentalnom zdravlju ne bi trebala biti tema samo onda kada se pojavi ozbiljan problem. Jednako je važno razvijati navike i okruženja koja podržavaju mentalno blagostanje, pravovremeno prepoznati znakove teškoća i potražiti pomoć kada je potrebna.

 

Smanjenje stigme počinje razumijevanjem

 

Jedna od velikih prepreka u ostvarivanju podrške osobama s problemima mentalnog zdravlja i dalje je stigma. Strah od osude, nerazumijevanje, stereotipi i diskriminacija mogu dovesti do toga da osoba skriva svoje poteškoće ili odgađa traženje stručne pomoći.

 

Važno je zato govoriti o mentalnom zdravlju otvoreno, odgovorno i bez osuđivanja.

 

Umjesto pitanja „Šta nije u redu s tobom?“, možemo pitati: „Kako si?“, „Kako ti mogu pomoći?“ ili jednostavno biti spremni saslušati.

 

Pružiti podršku ne znači uvijek imati pravi odgovor. Ponekad je najvažnije pokazati osobi da nije sama, da je njeno iskustvo važno i da pomoć postoji.

 

Od slušanja do djelovanja

 

Ovogodišnja kampanja WHO-a posebno naglašava potrebu da se napravi korak dalje – od slušanja prema djelovanju.

 

To podrazumijeva stvaranje mogućnosti da osobe s iskustvom problema mentalnog zdravlja budu aktivni partneri u oblikovanju sistema podrške. Njihovo učešće može doprinijeti razvoju usluga koje bolje odgovaraju stvarnim potrebama ljudi i njihovih porodica.

 

WHO također ističe značaj razvoja zajednici usmjerene, na osobu usmjerene i na ljudskim pravima zasnovane zaštite mentalnog zdravlja, koja ljudima omogućava da žive dostojanstveno, budu povezani sa svojim porodicama i zajednicama i ostvaruju pravo na podršku u svom svakodnevnom okruženju.

 

Svako od nas može doprinijeti

 

Briga o mentalnom zdravlju nije odgovornost samo zdravstvenih ustanova i stručnjaka. Porodica, škola, radno mjesto, lokalna zajednica i društvo u cjelini imaju važnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem će se ljudi osjećati sigurno da govore o svojim osjećajima i potraže pomoć.

 

Možemo početi malim koracima:

 

• slušati bez osuđivanja;
• pokazati razumijevanje i podršku;
• ne umanjivati tuđe probleme i osjećaje;
• ne širiti stigmatizirajuće mitove o mentalnim poremećajima;
• poticati razgovor o mentalnom zdravlju;
• obratiti pažnju na promjene u ponašanju i raspoloženju bliskih osoba;
• ohrabriti osobu da potraži stručnu pomoć kada joj je potrebna;
• brinuti i o vlastitom mentalnom zdravlju.

 

Mentalno zdravlje zaslužuje istu pažnju, brigu i razumijevanje kao i fizičko zdravlje.

 

Ovog 10. oktobra, Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjeća nas da iskustva ljudi moraju biti više od priča koje ćemo saslušati. Ona trebaju biti pokretač promjena.

 

Čujmo njihove glasove. Uvažimo njihova iskustva. Uključimo ih u odluke. Zajedno stvarajmo mentalno zdravlje za sve.

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2026.
„Čuti iskustva onih koji žive s poteškoćama mentalnog zdravlja: stvarni glasovi, stvarne promjene.“

World Mental Health Day is observed every year on October 10 with the aim of raising awareness of the importance of mental health, reducing stigma and discrimination, and improving support and access to quality mental health care for all.

 

This year’s World Mental Health Day theme, according to the World Health Organization (WHO), is “Lived experiences heard: real voices, real change.” The theme places people with lived experience of mental health challenges at the centre of attention and emphasizes that their experiences represent a valuable source of knowledge and expertise.

 

Društvene mreže postale su važan dio svakodnevnog života djece i mladih. Koriste ih za komunikaciju, druženje, učenje, zabavu, praćenje sadržaja koji ih zanimaju i izražavanje vlastitih stavova i kreativnosti.

 

Iako društvene mreže mogu imati brojne korisne strane, njihovo nepromišljeno ili prekomjerno korištenje može biti povezano s različitim rizicima, uključujući izloženost neprimjerenom sadržaju, narušavanje privatnosti, elektronsko nasilje, pritisak vršnjaka i pretjerano vrijeme provedeno pred ekranom.

Zbog toga je važno da djeca i mladi nauče kako društvene mreže koristiti sigurno, odgovorno i s mjerom.

 

Čuvajte lične podatke

 

Djeca i mladi trebaju biti svjesni da informacije objavljene na internetu mogu biti dostupne većem broju ljudi i da ih nije uvijek moguće u potpunosti ukloniti.

Na društvenim mrežama ne treba javno dijeliti:

• adresu stanovanja;
• broj telefona;
• lozinke;
• podatke o školi, razredu ili svakodnevnom kretanju;
• fotografije dokumenata i druge osjetljive podatke;
• informacije koje mogu ugroziti ličnu sigurnost.

Također je važno pažljivo razmisliti prije prihvatanja zahtjeva za prijateljstvo ili praćenje od osoba koje ne poznajemo u stvarnom životu.

 

Koristite snažne lozinke

 

Za svaki korisnički račun treba koristiti sigurnu i jedinstvenu lozinku. Lozinke ne treba dijeliti s prijateljima niti ih slati drugim osobama putem poruka.

Kada je dostupna, preporučuje se uključiti dodatnu zaštitu naloga, poput dvofaktorske autentifikacije.

 

Razmislite prije objavljivanja

 

Jednom objavljena fotografija, video ili komentar može biti kopiran, sačuvan ili proslijeđen drugima.

Prije objavljivanja sadržaja korisno je zastati i zapitati se:

Da li bih želio/željela da ovo vide moji roditelji, nastavnici ili druge osobe?

Posebno treba izbjegavati objavljivanje fotografija ili snimaka drugih osoba bez njihovog pristanka.

 

Budite oprezni u komunikaciji s nepoznatim osobama

 

Na internetu se ljudi mogu predstavljati drugačije nego u stvarnom životu. Djeca i mladi trebaju biti oprezni kada komuniciraju s osobama koje ne poznaju.

Ako neko traži privatne fotografije, podatke, novac, susret uživo ili pokušava uspostaviti komunikaciju koja izaziva nelagodu ili strah, potrebno je prekinuti komunikaciju i obratiti se odrasloj osobi od povjerenja.

Djeca ne trebaju osjećati krivicu ili strah da će biti kažnjena zato što su roditelju, nastavniku ili drugoj odrasloj osobi prijavila problem na internetu.

 

Prepoznajte i prijavite elektronsko nasilje

 

Vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, širenje glasina, objavljivanje tuđih fotografija bez dozvole i namjerno isključivanje nekoga iz online grupa mogu predstavljati oblike elektronskog nasilja.

Ako dijete ili mlada osoba doživi nasilje na internetu:

• ne treba odgovarati uvredama ili prijetnjama;
• treba sačuvati dokaze, poput poruka, fotografija ili snimaka ekrana;
• osobu koja uznemirava treba blokirati i prijaviti platformi;
• potrebno je obratiti se roditelju, nastavniku, pedagogu, psihologu ili drugoj odrasloj osobi od povjerenja.

Ako se radi o ozbiljnim prijetnjama ili situaciji koja ugrožava sigurnost, potrebno je potražiti odgovarajuću stručnu pomoć.

 

Ne vjerujte svemu što vidite na društvenim mrežama

 

Sadržaj na društvenim mrežama ne predstavlja uvijek stvarnu sliku života drugih ljudi. Fotografije i videozapisi mogu biti pažljivo odabrani, uređeni ili izmijenjeni.

Zbog toga je važno razvijati kritičko razmišljanje i provjeravati informacije prije nego što ih prihvatimo kao činjenice ili podijelimo s drugima.

Posebnu pažnju treba obratiti na senzacionalne tvrdnje, neprovjerene zdravstvene savjete, lažne nagradne igre i sadržaje koji traže lične podatke ili novac.

 

Vodite računa o vremenu provedenom na mrežama

 

Društvene mreže mogu lako zauzeti veliki dio slobodnog vremena. Važno je da njihovo korištenje ne potiskuje san, školu, fizičku aktivnost, druženje uživo i druge obaveze i interese.

Korisno je:

• odrediti vrijeme kada se koriste društvene mreže;
• praviti pauze od ekrana;
• isključiti nepotrebne obavijesti;
• izbjegavati korištenje telefona tokom obroka;
• odložiti telefon prije spavanja;
• svakodnevno odvojiti vrijeme za fizičku aktivnost i boravak na otvorenom;
• njegovati druženje i komunikaciju uživo.

Roditelji – razgovarajte

 

Roditelji imaju važnu ulogu u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za djecu. Razgovor o društvenim mrežama treba početi prije nego što se pojavi problem.

Umjesto isključivog kažnjavanja ili zabrana, korisno je razgovarati s djetetom o tome:

• koje društvene mreže koristi;
• s kim komunicira;
• kakav sadržaj prati;
• kako se osjeća nakon korištenja društvenih mreža;
• zna li kako zaštititi privatnost i prijaviti neprimjeren sadržaj.

Roditelji trebaju postaviti jasna i uzrastu primjerena pravila, ali istovremeno stvoriti odnos povjerenja u kojem dijete zna da može potražiti pomoć ako se na internetu dogodi nešto neugodno ili uznemirujuće.

 

Obratite pažnju na promjene kod djeteta

 

Ako dijete nakon korištenja društvenih mreža postaje izrazito uznemireno, povučeno, razdražljivo ili zabrinuto, ako počinje izbjegavati školu ili druženje, ima probleme sa spavanjem ili naglo mijenja navike korištenja telefona, važno je razgovarati s njim i pokušati razumjeti šta se događa.

U slučaju izraženih ili dugotrajnih teškoća, preporučuje se potražiti savjet stručne osobe.

 

Društvene mreže koristimo odgovorno

 

Internet i društvene mreže mogu biti vrijedan prostor za učenje, komunikaciju, kreativnost i povezivanje s drugima. Istovremeno, djeca i mladi trebaju znati kako prepoznati potencijalne rizike i zaštititi sebe i druge.

 

Zastanite prije objave. Čuvajte svoje podatke. Poštujte druge. Provjeravajte informacije. Prijavite nasilje i neprimjeren sadržaj. Napravite vrijeme i za život izvan ekrana.

Odgovorno korištenje društvenih mreža ne znači izbjegavanje tehnologije, već učenje kako je koristiti na siguran, zdrav i odgovoran način.

 

ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a podsjeća da su otvoren razgovor, podrška odraslih i razvijanje digitalne pismenosti važni koraci u zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju.