Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 2022.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 01.12. svake godine. To je prilika da se ljudi širom svijeta ujedine u borbi protiv HIV-a, pokažu podršku ljudima koji žive s HIV-om i odaju počast onima koji su umrli od neke bolesti povezane sa AIDS-om. Osnovan 1988., Svjetski dan borbe protiv AIDS-a bio je prvi svjetski dan zdravlja.

Svjetska zdravstvena organizacija se odlučila usredotočiti na "Izjednačavanje" kao temu SZO-a za Svjetski dan AIDS-a ove godine.

Šta je HIV?

HIV je virus humane imunodeficijencije, retrovirus koji u slučaju neliječene infekcije uzrokuje AIDS.  Virus uzrokuje slabost i nesposobnost obrambenog sistema organizma. HIV bolest je kronični progresivni proces koji počinje ulaskom virusa HIV-a u organizam, pa tokom vremena (u odraslih prosječno 10 godina) dolazi do postupnog uništavanja imunološkog sistema. Domaćin tokom infekcije postaje ranjiv i obolijeva zbog komplikacije oportunističkih infekcija i malignoma. Osoba zaražena HIV-om osjeća se do razvoja AIDS-a najčešće dobro, ne primjećuje promjene zdravlja i nema specifične vanjske znakove infekcije. Jedini način utvrđivanja infekcije u toj fazi jest testiranje na HIV.

Kako se HIV prenosi?

Virus HIV-a prisutan je u ovim tjelesnim tekućinama: krvi, sjemenoj tekućini (ejakulatu, preejakulatu) te vaginalnom sekretu. Procenat onih koji su se zarazili upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga je oko 6%. Rizik za HIV infekciju veći je u slučajevima spolnih odnosa muškaraca s osobama istog ili oba spola, upotrebe nesterilnog pribora za injektiranje droga, većeg broja spolnih partnera, prisutnosti druge spolno prenosive bolesti, seksualnih aktivnosti povezanih s kupovanjem ili prodavanjem seksualnih usluga, nezaštićenih spolnih odnosa u zemljama s visokom učestalošću HIV infekcije te kod stalnih partnera osoba s rizičnim ponašanjem.

HIV se prenosi: nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom (u najveći rizik se svrstava nezaštićeni analni spolni odnos zbog najosjetljivije sluznice, a kao rjeđi načini prijenosa slijede vaginalni i oralni), razmjenom igala, šprica ili pribora sa zaraženim osobama pri uzimanju droga, sa zaražene majke na njezino dijete prije, za vrijeme ili nakon poroda (dojenjem).

HIV se ne prenosi: tjelesnim kontaktom kao što su rukovanje, grljenje, milovanje i ljubljenje, putem pljuvačke, kihanjem ili kašljanjem, putem znoja ili suza, zajedničkim boravkom i radom sa ljudima zaraženim HIV-om ili oboljelim od AIDS-a, zajedničkom upotrebom pribora za jelo, ili peškira, čaša i sl., ubodom insekata (komaraca).

Simptomi HIV-a

Akutna HIV infekcija javlja se u 30-50% slučajeva nakon 3. do 6. nedjelja od trenutka infekcije. Javljaju se simptomi koji podsjećaju na gripu ili infektivnu mononukleozu. Bolest obično traje od 7 do 21 dana.

Češći simptomi koji se povezuju s HIV infekcijom su:

- otok limfnih čvorova (posebno na vratu i pazuhu)

- jak zamor (koji traje više sedmica bez očitih razloga)

- neočekivani gubitak tjelesne težine (više od 4.5 kg u 2 mjeseca)

- dugotrajni proljev (bez vidljivih razloga)

- gljivične infekcije usta

- kratkoća daha i suhi kašalj koji duže traje

- Visoka temperatura i  znojenje

- bolesti kože – ružičaste ili purpurne mrlje koje se pojavljuju na koži, uključujući usta i vjeđe (obično su tvrde i nalik na modrice).

Prevencija HIV-a

Prevencija HIV bolesti uključuje informaciju, edukaciju i testiranje. Mala je vjerovatnoća da se HIV-om zarazite nekim nesretnim slučajem na koji niste mogli uticati, a mnogo veća da infekciju dobijete zbog rizičnog ponašanja. Odgovornim, nerizičnim ponašanjem postiže se djelotvorna zaštita te se vjerojatnost infekcije svodi na najmanju moguću mjeru.

Djelotvorne preventivne mjere uglavnom se jednostavno primjenjuju, a najvažnije je izbjegavanje seksualnih odnosa izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju, pravilna upotreba kondoma, izbjegavanje korištenja droge intravenozno, izbjegavanje seksualnih odnosa u stanju opijenosti alkoholom ili drogama koji smanjuju sposobnost rasuđivanja i povećavaju vjerojatnost neodgovornog spolnog ponašanja, korištenje mjera zaštite i zaštitne opreme (rukavica, naočala, maske i dr. ) prilikom rukovanja krvlju, organima ili tjelesnim izlučevinama u profesionalnom doticaju s potencijalno zaraženim osobama i materijalom.