Jelovnici u dječjim vrtićima imaju važan utjecaj na rast i razvoj djece te usvajanje pravilnih prehrambenih navika. Prehrambene navike ogledalo su zdravlja svakog pojedinca tokom cijelog života. Od početka života prehrana ima veliki utjecaj na rast i razvoj čovjeka te prevenciju razvoja kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi. Djeca se vrlo brzo počinju sama hraniti i birati namirnice sukladno vlastitim potrebama. Upravo tada potrebno ih je postepeno educirati o pravilnim prehrambenim navikama te biranju namirnica. Uz roditelje, dječji vrtići su mjesta gdje djeca provode većinu vremena te tamo zadovoljavaju do 80% dnevnih potreba za energijom i nutrijentima.
Prema Smjernicama za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta FBiH iz 2012.godine, energetski unos bi trebao biti oko 690 kcal za dob od 6-12 mjeseci, oko 1060 kcal za djecu dobi od 1 do 3 godine, te oko 1400 kcal za djecu u dobi od 4 do 6 godina.
Preporučeni unos ugljikohidrata ne mijenja se tokom godina, te iznosi između 55% dnevnog energetskog unosa. Važno je pripaziti na vrstu ugljikohidrata koju dijete unosi. Hrana nižeg glikemijskog indeksa trebala bi biti zastupljenija u jelovnicima. Godine 1981. D. J. Jenkins definirao je glikemijski indeks kao pokazatelj promjene razine glukoze u krvi nakon obroka.
Izvori jednostavnih šećera kao što su konzumni šećer, keksi, kolači, industrijske slastice i sokovi predstavljaju prazne kalorije, bez drugih hranjivih vrijednosti, zbog čega bi ih trebalo ograničiti na maksimalno 10% dnevnog energetskog unosa. Prednost bi se trebala dati cjelovitim žitaricama, voću, korjenastom povrću i mahunarkama, kao izvorima složenih ugljikohidrata u prehrani.
Preporučeni dnevni unos proteina kod djece dobi od 1 do 6 godina iznosi 15 % dnevnog energetskog unosa. Nedovoljan unos proteina može dovesti do proteinsko-energetske malnutricije koja je najčešće povezana sa gladovanjem ili različitim kliničkim stanjima koja remete probavu hrane ili apsorpciju hranjivih tvari. Nasuprot tome, prekomjeran se unos povezuje sa bolestima krvožilnog sustava i bubrega.
Preporučeni dnevni unos masti kod djece iznosi 30% dnevnog energetskog unosa, odnosno 27-35 grama u dobi od 6-12 mjeseci, 41 gram na dan za djecu dobi od 1 do 3 godine, te 54 grama na dan za djecu dobi od 4 do 6 godina. Također, potrebno je pripaziti na unos zasićenih masnih kiselina, kolesterola i transmasnih kiselina. Unos zasićenih masnih kiselina ne bi trebao biti veći od 10% dnevnog energetskog unosa, dok bi unos trans masnih kiselina trebao biti manji od 1% dnevnog energetskog unosa. Prednost treba dati nezasićenim masnim kiselinama koje prevladavaju u povrću, sjemenkama, orašastim plodovima, biljnim uljima te morskim plodovima.
Isto tako, propisana je i energetska vrijednost pojedinog obroka te vrijeme serviranja pojedinih obroka.