Već dvadeset i osmu godinu zaredom, 22. marta obilježit će se Svjetski dan voda koji naglašava vrijednost vode i podiže svijest o globalnoj krizi s vodama. Prve važne preporuke o problemima vezanim uz vodu i vodne resurse formulirane su na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama 1977. godine u Argentini, a nakon konferencije UN-a u Rio de Janeiru u decembru 1993. godine, odlučeno je da će se svake godine na ovaj datum širom svijeta obilježavati Dan voda i podsjećati na važnost vode te podizati svijest o preko dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi.
Svake godine druga je tema, a ove godine je u fokusu da se govori o ubrzavanju promjena kako bi se riješila kriza u vezi s vodom i sanitacijom.
Zbog ekonomskog razvoja i rastuće globalne populacije, sve je veća potražnja za vodom i sve se više iskorištava ovaj prirodni resurs. Klimatske promjene također čine vodu i vodne resurse nestabilnijima i pridonose zagađenju. Način na koji vrednujemo i cijenimo vodu, određuje i način upravljanja vodom. Voda ima ogromnu i složenu vrijednost za naša domaćinstva, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okoliša. Ako previdimo bilo koju od ovih vrijednosti, rizikujemo za lošim upravljanjem ovim nezamjenjivim resursom.
Pojava globalnih klimatskih promjena je aktuelna već više decenija i ubrzano sve više dobiva na važnosti.
Svjetska meteorološka organizacija pri Ujedinjenim narodima (UN WMO) navodi sedam indikatorskih klimatskih fenomenapovećana emisija stakleničkih plinova u odnosu na predindustrijsku eru
- ozonska rupa se od 1970. do 2021. godine povećala za 70 %,
- u odnosu na predindustrijsku eru globalna srednja površinska tem.je u 2021. viša za +1,1 °C,
- promjena precipitacijskih obrazaca u usporedbi 2021/1951. – 2010.,
- promjene oceana i mora (sadržaj topline, rast razine, pad pH),
- smanjenje mase ledenjaka,
- ekstremne vremenske nepogode.
Nestajanje i nepouzdan pristup svježoj i pitkoj vodi narušavaju društva, privreda, okoliš i svaki aspekt života kakav poznajemo. Klimatske promjene usko su povezane s nedostatkom vode – čak 38% ljudi kaže da su “izrazito” pogođeni klimatskim promjenama, dok je značajnih 75% barem “umjereno” pogođeno. Suša se često navodi kao jedan od najuočljivijih učinaka klimatskih promjena – 37% onih koji su lično iskusili učinke klimatskih promjena navodi sušu kao primjer.
Hidrološka situacija na gotovo svim važnijim rijekama u Europi prošle je godine bila alarmantna, s neviđenim sušama i smanjenjem nivoa površinskih i podzemnih voda. Milioni ljudi živi i ovisi o ovim rijekama i upravo zbog toga faktori koji utiču na nestajanje vode, od suša i klimatskih promjena, do drugih ljudskih aktivnosti poput pregrađivanja riječnih tokova i neadekvatnog gospodarenja prostorom, velik su rizik i za naše krajeve.
Hidrološki ciklusi na Balkanu, a samim tim i u našoj državi su u savremenoj historiji uglavnom imali predvidljiv karakter te su se na temelju takvih informacija definisali sistemi upravljanja i korištenja vodnih resursa. Ovakve iznenadne promjene predstavljaju poziv na uzbunu bez presedana u modernoj historiji i ozbiljnu prijetnju vitalnim ekološkim i ekonomskim interesima u regiji.
Danas, više nego ikad, nužna je sveobuhvatna saradnja u području zaštite i upravljanja vodnim resursima, s posebnim fokusom na podizanje kvalitete zdravlja vodenih ekosistema.
For the twenty-eighth year in a row, March 22 will mark World Water Day, which highlights the value of water and raises awareness of the global water crisis.
Each year there is a different theme, and this year the focus is to talk about accelerating change to address the water and sanitation crisis.