Dan planete Zemlje 2023.

Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila svake godine u cilju podizanja svijesti svjetske populacije o problemima vezanim za globalno onečišćenje okoliša, ali i pronalaska najboljih rješenja  za njegovu zaštitu. 

Različitim događajima i akcijama nastoji se skrenuti pažnja na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.

Tema Dana planete Zemlje 2023. je ‘Investirajte u našu planetu’, koja se fokusira prvenstveno na posljedice klimatskih promjena koje svi već osjećamo, kao i na napore koji se ulažu u svijetu u cilju njihovog ublažavanja. Ova tema je osmišljena da uvjeri tvrtke, vlade i građanstvo širom svijeta u potrebu ulaganja u našu Planetu, kako bismo poboljšali životnu okolinu i pružili našim potomcima bolju i sigurniju budućnost.

Obilježavanje Dana planete Zemlje 2016. godine je rezultiralo usvajanjem Pariškog sporazuma kojeg je potpisalo preko 120 država, koje su u narednim godinama provele niz aktivnosti vezanih za zaštitu od klimatskih promjena (npr. recikliranje materijala, očuvanje prirodnih resursa, zabrana upotrebe štetnih hemikalija, sprječavanje krčenja i uništavanja šuma, zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i dr.).

Budući da klimatske promjene na razne načine utiču na okoliš i društvo, potrebno je preusmjeravanje trenutnih obrazaca potrošnje i proizvodnje u svijetu. Ekonomija je povezana s održivošću, a struktura tradicionalnog ekonomskog modela ne rješava potrebe za održivim razvojem. Iz tog su razloga vlade, civilno društvo i privatni sektor tražili alternative s definicijama i sporazumima koji omogućavaju prijelaz na održivije ekonomske modele. Godine 2008. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) je pokrenuo “Inicijativu za zelenu ekonomiju”. UNEP je zelenu ekonomiju definisao kao “ekonomiju koja rezultira poboljšanjem dobrobiti čovječanstva i socijalne jednakosti, istovremeno smanjujući ekološke rizike i ekološku oskudicu”. Prevladavajuća obilježja zelene ekonomije su: nizak nivo ugljika, učinkovitost u korištenju prirodnih resursa i socijalna uključenost. U projektu zelene ekonomije predlažu se svjesna potrošnja, recikliranje, ponovna upotreba robe, korištenje čiste energije i procjena biološke raznolikosti. U zelenoj ekonomiji, skup proizvodnih procesa i transakcije koje iz njih proizlaze moraju pridonijeti razvoju, kako u društvenom, tako i u ekološkom pogledu. Cilj je poboljšati kvalitet života, smanjiti nejednakosti, očuvati biološku raznolikost i okoliš. Neke procjene govore kako takozvana „zelena rješenja“ mogu smanjiti negativni uticaj stakleničkih plinova za čak trećinu do 2030. godine i tako značajno pridonijeti ispunjenju ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, jer fotosintezom uklanjaju stakleničke plinove i smanjuju globalno zagrijavanje. Održivo upravljanje šumama, kada se sade nova stabla koja zamjenjuju ona posječena, predstavlja učinkovito rješenje. Zbog toga države Evropske unije aktivno sarađuju na unaprjeđenju uloga šuma u djelovanju protiv klimatskih promjena. Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje, akcijama čišćenja i pošumljavanja bave se i članovi “Zelene mreže BiH”.

U cilju investiranja u našu planetu, svaki pojedinac može realizirati sljedeće korisne ideje:

Posaditi drvo!  Drveće čisti zrak, upija ugljični dioksid i oslobađa kisik.

Koristiti biciklo!  Što je manje automobila na putu, manja je emisija ugljika koji zagađuje zrak i doprinosi globalnom zagrijavanju.

Kupovati vrećice za višekratnu upotrebu! Jedna vrećica za višekratnu upotrebu može spriječiti upotrebu 600 plastičnih vrećica. Potrebno je 500 (ili više) godina da se plastična kesa razgradi na deponiji.

Koristiti bočicu za vodu koja se može ponovo puniti!  Plastičnim bocama treba stotine godina da se raspadnu. Recikliranjem jedne plastične boce može se uštediti dovoljno energije da se šest sati napaja sijalica od 60 W.

Ugasiti nepotrebna svjetla! Proizvodnja električne energije često potiče od fosilnih goriva (poput uglja, nafte ili prirodnog plina) koja doprinose klimatskim promjenama,  stoga treba pokušati uštediti električnu energiju koristeći je samo onda kada je to potrebno.

Pažljivo koristiti vodu! Iako se čini da je ima svuda, čista, pitka voda ograničen je resurs. Isključivanjem slavine tokom pranja zuba može se uštediti do osam litara vode dnevno. Tuširanjem se potroši upola manje vode nego kupanjem u kadi.

Zamijeniti stare sijalice! Zamjenom jedne obične sijalice od 60 W za tzv. štednu sijalicu, ne samo da se može uštediti pri kupovini istih, već se može uštediti i električna energija, jer ove sijalice troše za dvije trećine energije manje od klasičnih.

Koristiti baterije koje se mogu ponovo napuniti! Na taj način štitimo okoliš, jer baterije spadaju u kategoriju opasnog otpada.

 

10 fascinantnih činjenica o našoj Planeti:

 

  1. Zemlja nije savršena lopta

Naša planeta najčešće se predstavlja kao savršena lopta, ali to nije njen tačan oblik.

Zemlja je spljoštena na polovima, tako da se njen oblik preciznije definiše kao „spljošteni sferoid".

Kao i u slučaju drugih planeta, efekat gravitacije i centrifugalne sile koji proizvodi rotacija na njenoj osovini dovodi do spljoštavanja polova i ekvatorijalnog širenja.

Stoga je prečnik Zemlje na ekvatoru oko 43 kilometra veći od prečnika od jednog pola do drugog.

 

  1. Voda pokriva više od 70 odsto Zemlje

Na Zemlji, voda može da se nađe u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju.

Štaviše, ona prekriva tri četvrtine Zemljine površine u obliku glečera, močvara, jezera, rijeka, mora i okeana.

Oko 97% sve vode na planeti nalazi se u obliku slane vode u okeanima.

 

  1. Svemir počinje oko 100 kilometara iznad Zemlje

Granica između atmosfere i svemira poznata je kao Karmanova linija, koja se nalazi na 100 kilometara nadmorske visine.

Oko 75% atmosferske mase može da se nađe u prvih 11 kilometara nadmorske visine.

 

  1. Zemlja ima gvozdeno jezgro

Zemlja je najgušća i peta po veličini planeta u sunčevom sistemu.

Vjeruje se da je najdublji unutrašnji dio Zemlje čvrsta lopta poluprečnika od oko 1.200 kilometara.

Uglavnom se sastoji od gvožđa, koje, procenjuje se, čini 85% njene težine i nikla, koji čini oko 10% jezgra.

 

  1. Zemlja je jedina poznata planeta na kojoj postoji život

Zemlja je jedino astronomsko tijelo u univerzumu na kojem smo uspjeli da potvrdimo postojanje života.

Trenutno ima oko 1,2 miliona popisanih životinjskih vrsta, mada se smatra da je to samo mali procenat ukupnog broja.

Naučnici su 2011. godine procijenili da prirodni svijet sadrži ukupno oko 8,7 miliona vrsta.

Zemlja je nastala prije oko 4,5 milijardi godina i fizička svojstva Zemlje, njena geološka historija i orbita, omogućili su postojanje života milionima godina.

 

  1. Gravitacija nije jednaka svuda na Zemlji

Budući da naša planeta nije savršena lopta i, uz to, njena masa nije raspoređena na savršeno homogen način, postoje varijacije u snazi njenog gravitacionog polja.

Dakle, na primjer, kako se krećemo od ekvatora ka polovima, jačina gravitacionog polja postepeno se povećava, mada je za ljude ta razlika neosjetna.

 

  1. Zemlja je planeta ekstrema

Naša planeta je prepuna naglašenih suprotnosti.

Zbog raznolikosti njenih geografskih oblasti i klima, skoro svaki region ima vlastite specifičnosti.

Razni su kandidati za najvreliju tačku na Zemlji, ali mjesto na kojem je zabilježena najviša temperatura svih vremena je Dolina smrti u SAD, gde je 10. jula 1913. živa u termometru dostigla 56,7 stepeni Celzijusa.

Na drugom ekstremu je Antarktik.

U stanici Vostok 31. jula 1983, mjerni instrumenti pali su na -89,2 stepeni Celzijusa.

 

  1. Najveći živi organizam na Zemlji

Veliki koralni greben, uz obalu Australije, najveća je tvorevina na planeti sačinjena od živih organizama, do te mjere da je jedina koja se vidi iz svemira.

Prostire se na više od 2.000 kilometara i dom je više hiljada morskih vrsta.

Unesko ga je 1981. godine proglasio mjestom Svjetske baštine.

 

  1. Zemlja je jedina planeta u sunčevom sistemu sa aktivnim tektonskim pločama

Zbog kretanja ovih ploča, površina naše planete neprestano se mijenja.

Ploče su zaslužne i za formiranje planina, seizmičke aktivnosti i rad vulkana.

Ciklus ovih ploča također igra ključnu ulogu u regulisanju Zemljine temperature, doprinoseći recikliranju gasova efekta staklene bašte kao što su ugljen dioksid, kao i stalnim obnovama okeanskog dna.

 

  1. Zemlja ima zaštitni omotač

Zemljino magnetno polje služi kao štit od sunčevog neprestanog bombardovanja visokoenergetskim česticama.

Ovo polje prostire se od unutrašnjeg jezgra Zemlje do granice na kojoj se ona sreće sa solarnim vjetrovima.

Između ostalog, magnetno polje pomaže nekim životinjama da se ne izgube (pomaže i nama ukoliko koristimo kompas).

Earth Day is celebrated on April 22 every year in order to raise the awareness of the world population about problems related to global environmental pollution, but also to find the best solutions for its protection.

The theme of Earth Day 2023 is 'Invest in our planet', which focuses primarily on the effects of climate change that we are all already feeling, as well as the efforts being made around the world to mitigate them.