SVJETSKA SEDMICA IMUNIZACIJE 24.04.-30.04.2023.

Svjetska sedmica imunizacije (WIW) je globalna zdravstvena manifestacija, koja se obično obilježava svake godine u posljednjoj sedmici aprila između 24. i 30., s namjerom da promoviše upotrebu vakcina i zaštiti ljude svih uzrasta od zaraznih bolesti.

 

Svjetsku sedmicu imunizacije odobrila je u maju 2012. Svjetska zdravstvena skupština (tijelo za donošenje odluka SZO). Prva Svjetska sedmica imunizacije održana je 2012. godine u kojoj je učestvovalo više od 180 zemalja širom svijeta. Prije 2012. godine, vrijeme održavanja Sedmice imunizacije razlikovalo se u različitim regionima širom svijeta.

 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u saradnji s različitim međunarodnim i lokalnim grupama, udružila se na ovom svjetskom događaju kako bi zaštitila lokalne zajednice od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama i pružila edukaciju provodeći različite kampanje i aktivnosti. Aktivnosti se fokusiraju na isticanje važnosti vakcinacije i imunizacije, uz pomoć vladama u pružanju neophodne tehničke pomoći i informacija potrebnih za pokretanje efikasnih programa imunizacije.

 

Zarazne bolesti uzrokovane virusima ili bakterijama koje se mogu spriječiti vakcinacijom poznate su kao bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Ove bolesti su i dalje jedan od glavnih krivaca za izazivanje smrti kod djece mlađe od 5 godina. Imunizacija može pomoći u suzbijanju tih bolesti kod djece i drugih zaraznih bolesti kod odraslih, uključujući dječju paralizu, difteriju, tetanus, COVID-19 itd.

 

Ovogodišnja tema Svjetske sedmice imunizacije je „Veliko nadoknađivanje (The Big Catch-up)“ gdje Svjetska zdravstvena organizacija sarađuje sa svojim partnerima kako bi ubrzala napredak u zemljama koje se vraćaju na pravi put, tako da više ljudi, posebno djece, bude zaštićeno od bolesti koje se mogu izbjeći.

 

Imunizacija je isplativ i efikasan način zaštite zdravlja djece i odraslih. Pošto su nacionalni programi za imunizaciju prvi put pravilno uspostavljeni i koordinirani 1960-ih, vakcine su duboko uticale na javno zdravlje. Većina dječjih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama je iskorijenjena u zemljama gdje su stope vakcinacije vrlo visoke. Globalna stopa smrtnosti (smrti) djece (manje od pet godina) dramatično je opala, sa 93 na 1.000 živorođenih u 1990. na 39 na 1.000 živorođenih u 2018. godini. Kroz trenutne programe vakcinacije, SZO procjenjuje prevenciju od 35 do 50 smrtnih slučajeva svake godine od raznih bolesti, uključujući ali ne ograničavajući se na tetanus, hripavac, gripu, boginje itd.

 

Iako imunizacija igra ključnu ulogu u prevenciji epidemijskih/pandemijskih bolesti, ostaje kontroverzna u nekoliko fraza jer se vjeruje da nije bezbijedno uzimati živi oslabljeni ili neaktivni virion ili bakteriju (slab organizam) kao vakcinu za proizvodnju antitijela protiv slabih organizma od strane imunološkog sistema organizma. To je postepeno podstaklo pokret protiv vakcinacije u javnosti. Ovaj pokret protiv vakcinacije doveo je do ponovnog izbijanja dobro kontrolisanih bolesti kao što su boginje.

 

Prema WHO-u, broj nevakcinisane djece porastao je za 50 miliona u periodu od 2019. do 2021. godine, a 2022. godine 35 miliona djevojčica nije vakcinisano protiv humanog papiloma virusa u odnosu na 2019. To bi moglo biti zbog toga što pojedinci nisu bili svjesni važnosti imunizacije. Da bi se popunila ova praznina, aktivnosti WIW-a usmjerene su na edukaciju javnosti o potrebi za pravovremenom vakcinacijom i njenim sigurnosnim parametrima, koji pomažu u smanjenju morbiditeta i mortaliteta i poboljšanju kvaliteta života.

 

Obavezne vakcinacije određuje svaka zemlja svijeta, a to se razlikuje s obzirom na bolesti koje vladaju u pojedinim zemljama. Preporučena vakcinacija se provodi u slučajevima kada je vakcinisanje korisno, ali nije obavezno. Odluka je na svakom pojedincu hoće li se vakcinisati ili ne.

Obavezna vakcinacija sprovodi se prema Naredbi o Programu obaveznih vakcinacija protiv zaraznih bolesti u 2022. godini “Službene novine FBiH” br. 21 od 18.03.2022. godine.

 

 

Prikaz obuhvata u primarnoj vakcinaciji

 

Tabela 6

Vakcine

2019

2020

2021

2022

DI-TE-PER+IPV +Hib

104%

50%

68%

71%

BCG

85%

87%

87%

89%

Hepatitis B III doza

85%

61%

81%

79%

MRP

87%

56%

61%

62%

 

Poređenjem obuhvata u primovakcinaciji u 2021/2022 godini evidentno je da je došlo do blagog povećanja obuhvata svim vakcinama, ali još uvijek ispod standarda i smjernica SZO.

I dalje ostaju prisutni neki problemi na terenu, registrirani i prethodnih godina, kao što su:

Sistem nadzora nad cijepljenjem preventabilnih bolesti, češće pasivan nego aktivan;

Ograničeni podaci o epidemiji;

Još uvijek prisutni problemi u planiranju;

Uticaj antivakcinalnih pokreta na svijest roditelja o potrebi vakcinacije.

 Analizom epidemiološke situacije na USK u 2022. godini, a na osnovu verificiranih prijava zaraznih oboljenja ista se, vezano za vakcino preventabilne bolesti (EPI bolesti), zbog pandemije COVID-19 i izbijanja epidemija u prethodnim godinama (epidemija morbila, parotitisa) može ocijeniti kao vrlo rizična i nepovoljna.

 

World Immunisation Week (WIW) is a global healthcare event, typically celebrated every year in the last week of April between 24th and 30th, intending to promote vaccine usage and protect people of all ages from infectious diseases.

 This year 2023, the World Immunisation Week theme is “The Big Catch-Up” where the World Health Organization is collaborating with its partners to swiften the progress in countries' back to on track, so that more people, especially children, are shielded from avoidable diseases.