Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti.
Zbog visokih temperatura zraka može doći do toplinskog udara, iznenadnog kolapsa organizma, pa je izuzetno važno simptome prepoznati na vrijeme jer takvo stanje može biti opasno po život.
Šta je toplotni udar?
Toplotni udar nastaje nastaje naglo i bez najave – iznenadnim kolapsom i padom krvnog pritiska kao rezultat prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnjih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje.
Simptomi toplinskog udara su sljedeći:
- malaksalost i grčevi
- izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta)
- vrtoglavica
- žeđ
- slabost
- prestanak znojenja
- jaka glavobolja
- zujanje u ušima, pulsiranje u grudima
- koža je suha i crvena
- puls je slab i jako ubrzan
Šta učiniti?
U slučaju da primijetite da vi ili neko vama blizak ima simptome toplinskog udara, odmah pozovite Hitnu pomoć. Premjestite osobu u hlad u vodoravni položaj i podignite noge u visini kukova, skinite joj odjeću. Stavite na vrat, pazuhe ili prepone hladne obloge ili prskajte hladnom vodom, hladite ventilatorom ili lepezama.
Šta je sunčanica?
Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju sunčeve topline.
Naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije za vrijeme velikih vrućina kroz kožu protiče znatno veća količina krvi koja hladi tijelo i tako štiti svoje najvažnije organe, posebno mozak.
Simptomi
- jaka glavobolja
- suha koža
- stalno povećanje tjelesne temperature
- vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje
- zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica
- puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano
- moguće i povećano znojenje putem kog se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu
Šta učiniti?
Osobu sa ovakvim simptomima treba odmah smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontolisati. Osobi sa simptomima sunčanice treba davati hladne napitke, ali nikako kafu i alkohol. U težim slučajevima gubitka svijesti, pojave konfuzije i pospanosti potrebno je što pre pozvati ljekara.
Tokom trajanja velikih vrućina neophodno je pridržavati se preporuka zahvaljujući kojima se mogu ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje, jer pravovremene mjere mogu smanjiti zdravstvene posljedice izazvane vrućinama .
Neke od preporuka su:
- Tokom velikih vrućina važno je izbjegavati izravno izlaganje suncu između 10 i 17 sati. Stoga u slučaju izlaska treba pokriti glavu (kapom, šeširom, maramom), zaštititi se sunčanim naočalama i nositi laganu i udobnu odjeću.
- Nosite svijetlu, laganu, široku odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir ili kapu i sunčane naočale, a kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka su također korisna zaštita od direktnog sunca.
- Rashladite tijelo i unositedovoljno tekućine u organiza
Izuzetno je važno redovno piti dovoljno tekućine (2-4 čaše vode svakog sata, djeci par kašika svakih 15 min), a kafu, alkoholna i gazirana pića treba izbjegavati, kao i ona preslatka i prehladna (slatke sokove razrijediti vodom, ne ledom). Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Osim vode, važno je nadoknaditi i znojenjem izgubljene mineralne soli jer njihov nedostatak u tijelu može izazvati toplinske grčeve i nesvjesticu. Srčani bolesnici i oni na dijeti s malom količinom soli ne smiju pretjerivati s tekućinom i unosom soli, nego se posavjetovati s liječnikom. - Jedite češće male i što tečnije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama, masnu i jako začinjenu hranu, prednost dajite kuhanom povrću, voću, laganim varivima, supama, salatama i ribi.
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Najbolje bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s hroničnim zdravstvenim problemima.Tokom dana zatvorite i zamračite sve prozore, a osobito one koji su okrenuti prema suncu. Kako bi se smanjila količina topline unutar kuće ili stana, bilo bi dobro ugasiti sva umjetna svjetla i sve elektroničke uređaje koje ne koristite.
- Klima uređaji bi trebali rashlađivati prostor na do 7 stepeni niže od vanjske temperature jer inače izlazak vani izaziva prevelik cirkulacijski šok za organizam. Ne zaboravite da redovno održavanje klima uređaja i ne pretjerivanje s hlađenjem omogućuje njegov pravilan rad i uštedu energije. Ne zaboravite za strujanje zraka oko vas koristiti ventilatore i lepeze.
- Nemojte ostavljati djecu ili životinje u parkiranom automobilu, čak ni u hladu ni na kratko.
- Posebno treba paziti i zaštititi od ljetnih vrućina djecu, starije od 65 godina i bolesne.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana (ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati).
- Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
- Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
- Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć.
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Pomozite drugima
- Posjetite obitelj, prijatelje i komšijekoji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tokom vrućih dana
- Razgovarajte o toplinskom udaru s porodicom. Svaki član porodicetreba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
- Ako je neko koga poznajete izložen riziku, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvenih problema
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.