Ozonski omotač je sloj u atmosferi koji se nalazi na 10 do 30 kilometara iznad zemljine površine. Sastavljen je u najvećem dijelu od ozona po kojem je i dobio ime. Ozonski omotač apsorbuje većinu štetnog ultraljubičastog zračenja i na taj način štiti živa bića na planeti Zemlji. Može se definisati kao štit koji spriječava prodiranje UV zraka na Zemljinu površinu. Količina ozona u atmosferi je relativno mala, a njegova debljina iznosi oko 3 mm, ali može da varira uslijed štetnih uticaja. Potpuni nestanak ozona ostavio bi nesagledive poslijedice, onemogućio bi odvijanje procesa fotosinteze, što bi dovelo do nestajnja flore i faune na Zemlji.
Sredinom osamdesetih godina prošlog vijek naučnici su uočili da upravo čovjek, odnosno antropogeni uticaj izaziva “ozonske rupe” u omotaču, te su počeli da se bave sanacijom ove ekološke katastrofe. Najveći uzroci nastajanja ozonskih rupa su dugotrajne organske zagađujuće materije koje imaju specifičnu kombinaciju fizičko-hemijski osobina. One se nalaze u bocama pod pritiskom i rashladnim uređajima kao što su frižideri i klima uređaji. Ovakvi uređaji emituju materije koje povećavaju broj ozonskih rupa, što dovodi do povećanja broja kožnih oboljenja, izumiranja biljaka, usjeva ali i čitavih ekosistema. Kao odgovor na ove pojave počelo je obilježavanja Svjetskog dana zaštite ozonskog omotača koji se obilježava 16og. Septembra. Generalni odbor Ujedinjenih Nacija je usvojio ovaj datum 1987 godine kao datum obilježavanja Montrealskog Protokola, koji je pokazao kolektivnu odluku za borbom sa jednim od najvećih ekoloških problema.
Svjetski dan zaštite omotača ove godine proslavlja dostignuća i rezultate koji su dobijeni potpisivanjem Montrealskog Protokola. Tema nosi naziv Montrealski Protokol: Sanacija ozonskog omotača i smanjenje/ ublažavanje klimatskih promjena. Posljednje informacije sa Svjetskog Naučnog panela ukazuju da se broj ozonskih rupa smanjuje i procjene su da bi do 2066. godine trebalo vratiti stanje iz 1980. godine . Zabranom korištenja materija koje su navedene u Montrealskom Protokolu, vidljivo je poboljšanje ozonskog omotača i čine ga do danas najuspješnijim međunarodnim sporazumom. Na ovaj način spriječena je opasnost od pojave velikog broja kožnih oboljenja, katarakte, usporavanje klimatskih promjena, povećanje biodiverziteta, što u globalu ima pozitivan efekat.
Potrebno je naglasiti kako su kontinuirani atmosferski monitoring i analize neophodna kako bi se pratile emisije štetnih tvari. Dobra vijest je da se situacija ipak poboljšava te da svatko od nas može učiniti nešto za zaštitu ozonskog omotača primjerice odabirom proizvoda koji ne sadrže štetne tvari i odlaganjem opasnog otpada na za to predviđena odlagališta.
The theme for the 2023 International Day for the Preservation of the Ozone Layer, to be marked on 16 September, is Montreal Protocol: fixing the ozone layer and reducing climate change.
The ozone layer, a fragile shield of gas, protects the Earth from the harmful portion of the rays of the sun, thus helping preserve life on the planet.
Without the ozone layer it has been proven that life on Earth would be destroyed.