Međunarodni dan borbe protiv karcinoma dojke, najvažniji dan u mjesecu posvećenom borbi protiv ove bolesti, obilježava se 24. oktobra.
Ovaj datum ima za cilj podizanje svijesti među stanovništvom fokusiranjem na važnost ranog otkrivanja u cilju poboljšanja prognoze i preživljavanja slučajeva raka dojke.
Karcinom dojke je najčešći oblik raka među ženama širom svijeta, a rana dijagnoza i dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi ključni su faktori za poboljšanje prognoze i preživljavanja.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO):
- U 2020. godini 685.000 ljudi je umrlo od raka dojke širom svijeta.
- Otprilike polovina svih slučajeva raka dojke pogađa žene koje nemaju specifične faktore rizika osim spola i dobi.
- Rak dojke se javlja u svakoj zemlji na svijetu.
Šta je karcinom dojke?
Karcinom dojke je maligna bolest koja se razvija kad se obične žljezdane stanice dojke transformiraju i počnu proliferirati i širiti se nekontrolirano, oštećujući okolno zdravo tkivo. Ove promijenjene stanice imaju sposobnost prodiranja u limfne i/ili krvne žile, čime se omogućava širenje bolesti na druge dijelove tijela.
Tipovi karcinoma dojke
Karcinom dojke može se pojaviti na različitim dijelovima dojke, pri čemu se oko 90% tih slučajeva javlja u mliječnim kanalićima (duktusima). Karcinom dojke može biti neinvazivan ili invazivan, ovisno o tome širi li se u okolno tkivo ili ostaje na svom početnom mjestu. Neinvazivni karcinomi dojke, često nazivani "in situ," ostaju lokalizirani na svom početnom mjestu i ne šire se. Unatoč tome što se neinvazivni karcinomi ne smatraju pravim karcinomima, imaju povećan rizik od razvoja invazivnog karcinoma dojke. Ovisno o mjestu nastanka, neinvazivni karcinom dojke može biti duktalni (nastao u mliječnim kanalićima) ili lobularni (nastao u mliječnim žlijezdama).
Invazivni karcinom dojke je maligni tumor koji se širi izvan svojeg početnog mjesta nastanka u okolno tkivo. Najčešći oblik invazivnog karcinoma dojke je invazivni duktalni karcinom, koji čini preko 80% svih slučajeva invazivnih karcinoma dojke. Ovaj tip karcinoma nastaje u mliječnim kanalićima, širi se u okolno tkivo dojke i s vremenom može proširiti na limfne čvorove i druge dijelove tijela. Postoje i različiti podtipovi invazivnog duktalnog karcinoma, kao što su tubularni, medularni, mucinozni, papilarni i kribriformni karcinomi dojke.
Oko 10% svih invazivnih karcinoma dojke odnosi se na lobularni invazivni karcinom, koji se razvija u mliječnim žlijezdama i širi se u preostali dio dojke.
Inflamatorni (upalni) karcinom dojke, koji čini oko 1% slučajeva karcinoma dojke, predstavlja rijedak i izrazito agresivan oblik tumora. Brzo napreduje, često unutar nekoliko mjeseci pa čak i sedmica. Ova vrsta karcinoma često uzrokuje oticanje i crvenilo dojke, nalik upali, što ga čini važnim za razlikovanje od mastitisa (upala dojke). U trenutku dijagnoze, obično je već znatno napredovao, što može ograničiti terapeutske opcije i ukazuje na lošu prognozu.
Treba također napomenuti i Pagetovu bolest dojke, rijedak oblik karcinoma koji zahvata bradavicu i areolu. Često se istovremeno nalazi i invazivni karcinom negdje drugdje u dojci. Bradavica i okolno područje postaju crveni i ljuskavi, svrbež je čest, a koža može postati zadebljana. Bradavica može postati uvučena, a pojavljuju se i ranice. Ponekad ovo stanje podsjeća na ekcem ili psorijazu, pa je važno da se ne previdi.
Stadiji karcinoma dojke
Stadij raka dojke se utvrđuje primjenom TNM klasifikacije, koja uzima u obzir tri ključna faktora: veličinu tumora (T), zahvaćenost regionalnih limfnih čvorova (N) i prisutnost metastaza u udaljenim dijelovima tijela (M).
Na temelju ovih faktora, identificiraju se četiri stadija karcinoma dojke:
Stadij I: Tumor je ograničen na dojku, manji je od 2 cm, nije se proširio na regionalne limfne čvorove niti na udaljene dijelove tijela.
Stadij II: Tumor je manji od 5 cm i proširio se na pazušne limfne čvorove ili je veći od 5 cm, ali nije zahvatio limfne čvorove, ili nema znakova tumora u dojci, ali su pogođeni pazušni limfni čvorovi.
Stadij III: Tumor može biti različite veličine i proširio se na 4 do 9 pazušnih limfnih čvorova ili na limfne čvorove iza prsne kosti (retrosternalni limfni čvorovi), ili je zahvatio kožu ili stijenku prsnog koša, ili je zahvatio limfne čvorove ispod ključne kosti (infraklavikularni limfni čvorovi).
Stadij IV: Tumor bilo koje veličine proširio se na udaljene dijelove tijela (kosti, pluća, jetra itd.).
Stadij bolesti u trenutku dijagnoze ima značajan uticaj na prognozu i načine liječenja.
Ko može oboljeti od karcinoma dojke?
Nastanak raka dojke uglavnom ostaje nepoznatog uzroka. Mnoge studije epidemiološke studije sugeriraju prisutnost brojnih poznatih faktora rizika koji jasno povećavaju vjerojatnost obolijevanja od raka dojke. Uobičajeno, oboljevaju žene starije od 50 godina, no u posljednjim godinama bilježimo rast oboljenja kod mlađih žena, posebno onih u svojim četrdesetima. Iako su rijedak slučaj, muškarci također mogu razviti rak dojke, ali njihov broj oboljelih je značajno manji u usporedbi s brojem oboljelih žena. Naime, svega 1% svih slučajeva raka dojke dijagnosticira se kod muškaraca.
Uzroci i rizični faktori za nastanak karcinoma dojke
Glavni faktori rizika koji povećavaju vjerojatnost obolijevanja od raka dojke uključuju sljedeće: starija dob, početak menstruacije prije navršene 12. godine, ulazak u menopauzu nakon 50. godine života, nerađanje ili prvo rađanje nakon navršene 30. godine, prisutnost raka dojke i/ili raka jajnika u obiteljskoj povijesti, prethodna bolest dojke. Povećani rizik za rak dojke može biti povezan i s određenim nezdravim životnim navikama i stilom života, kao što su visoko masna i visoko šećerima bogata prehrana, pretilost, zloupotreba alkohola, pušenje te izlaganje radioaktivnom zračenju.
Da li karcinom dojke može biti rezultat genetske predispozicije?
5-10% svih slučajeva raka dojke ima genetsku komponentu, a neki od tih slučajeva su povezani s prisutnošću mutacija u određenim genima. Najpoznatije genske mutacije koje se povezuju s povećanim rizikom za rak dojke su BRCA1 i BRCA2. Osobe s ovim mutacijama imaju značajno povećan rizik od razvoja raka dojke, procijenjen između 45% i 87% tokom života.
Simptomi karcinoma dojke
U početnim fazama razvoja malignog tumora dojke, žena često ne manifestira nikakve simptome. Prvi i najčešći simptom koji žena obično primijeti jest opipljiva kvržica. Bitno je napomenuti da se u većini slučajeva pronađena kvržica na dojci ispostavi benigne prirode, što može uključivati ciste, fibroadenome, fibrocistične promjene ili slične benignosti. Ipak, ukoliko primijetite kvržicu na dojci, obavezno se posavjetujte s liječnikom kako biste isključili mogućnost prisutnosti zloćudnog tumora.
Neki od simptoma koji bi mogli uputiti na prisutnost malignog tumora dojke uključuju:
- Tvrde i bezbolne kvržice koje ne prolaze.
- Kvržice koje su nepomične i čvrsto pričvršćene za podlogu.
- Iscjedak iz bradavice, posebno ako je gnojav, krvav ili sadrži krv.
- Promjene u izgledu kože dojke, uključujući nabiranje, uvlačenje ili promjenu boje.
- Pojava rana na dojci.
- Modifikacije na bradavici, poput crvenila, ljuskanja, ranica ili uvučenosti.
- Otkrivanje kvržice u pazušnoj jami.
- Promjena u veličini ili obliku dojke.
Osim ovih navedenih simptoma, važno je obratiti pozornost na kontinuiranu bol u dojci koja nije povezana s menstrualnim ciklusom, neobjašnjivi gubitak tjelesne mase, bolove u kostima, te oticanje ruke na jednoj strani.
Samopregled dojki
Samopregled dojki je jednostavna metoda koju možete brzo i jednostavno naučiti, a igra ključnu ulogu u ranoj detekciji raka dojke. Ovom tehnikom možete na vrijeme primijetiti promjene koje bi inače mogle proći nezapaženo, pridonoseći tako očuvanju vašeg zdravlja.
Važno je da samopregled dojki počnete primjenjivati već tokom adolescencije, kada dojke započinju svoj razvoj. Trebali biste upoznati anatomiju svojih dojki kako biste mogli primijetiti eventualne promjene kao što su kvržice, iscjedak ili varijacije u veličini. Preporučuje se provoditi samopregled dojki jednom mjesečno, najbolje na početku menstrualnog ciklusa, kada su dojke najmanje osjetljive. Idealno bi bilo obaviti samopregled svakog mjeseca u isto vrijeme.
Postupak samopregleda uključuje sljedeće korake:
- Stanite ispred ogledala bez odjeće.
- Pažljivo promatrajte svoje dojke, tražeći razlike u veličini, promjene na koži, iscjedak iz bradavica, varijacije u boji, oticanje i druge nepravilnosti.
- Započnite pregled tako da podignete desnu ruku iznad glave, a zatim lijevom rukom nježno opipate desnu dojku koristeći male kružne pokrete od vanjskog prema unutarnjem dijelu, te od vrha prema dnu. Temeljito pregledajte cijelu površinu dojke, uključujući i pazuh.
- Ponovite ovaj postupak s lijevom dojkom koristeći suprotnu ruku.
Redovito provođenje samopregleda dojki pomaže u ranoj identifikaciji mogućih promjena i omogućava pravovremeni konzultaciju s liječnikom ako primijetite bilo kakve nepravilnosti.
Mamografija
Mamografija predstavlja rendgenski pregled dojki koji omogućuje otkrivanje tumora i drugih promjena u dojkama koje su premale da bi se opipale. Znanstveno je potvrđeno da mamografija može identificirati promjene u dojkama otprilike dvije godine prije nego što se manifestiraju simptomi ili se opipaju kvržice. Uobičajeno se mamografija provodi kod žena s redovitim menstrualnim ciklusom između petog i desetog dana ciklusa, brojeći od početka zadnje mjesečnice.
Unatoč velikoj vrijednosti mamografije i njezinoj nezamjenjivosti u otkrivanju čak i najmanjih tumorskih promjena, važno je napomenuti da ova metoda ne može uvijek identificirati 15-20% karcinoma dojki, posebice u slučaju dojki s gustom žljezdanom strukturom. Prvi mamografski pregled trebala bi obaviti svaka žena između 38. i 40. godine života. U situacijama gdje postoji obiteljska anamneza raka dojke, preporučuje se početi s redovitim godišnjim mamografskim pregledima ranije.
Ultrazvuk
Ultrazvuk je dijagnostička radiološka metoda koja koristi zvuk visoke frekvencije za snimanje. Ova metoda smatra se potpuno sigurnom jer ne uključuje izloženost ionizirajućem zračenju. Ultrazvuk, zajedno s mamografijom, značajno poboljšava preciznost dijagnosticiranja benignih i malignih oboljenja dojki. Ona se često primjenjuje za vizualizaciju dojki kod žena mlađih dobnih skupina te je važna dopunska metoda koja nadopunjuje mamografiju. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka postižu se pouzdaniji rezultati.
Obično se ne preporučuje obavljanje mamografije kao rutinskog pregleda kod žena mlađih od 40 godina. U ovoj dobnoj skupini, žene se obično potiču na godišnji ultrazvučni pregled dojki. Međutim, ako postoji bilo kakva sumnja na prisutnost malignih promjena u dojkama, mamografija se ipak preporučuje, bez obzira na dob žene.
Liječenje
Nakon što se postavi dijagnoza raka dojke putem biopsije, izrađuje se terapijski plan koji uključuje niz koraka. Važno je utvrditi stadij bolesti, što obuhvata opseg zahvaćenosti limfnih čvorova i prisutnost metastaza. Također, informacije o vrsti tumora i statusu receptora (estrogen, progesteron, HER-2) igraju ključnu ulogu u oblikovanju plana liječenja. Dob pacijentice, njezino opće zdravstveno stanje i osobne preference također se uzimaju u obzir pri odabiru terapije. Liječenje raka dojke može se provesti lokalno i sistemski, a često se primjenjuje njihova kombinacija. Moguće opcije uključuju:
- Kirurški zahvat: Opseg kirurške intervencije varira ovisno o različitim faktorima. Može uključivati:
Uklanjanje samog tumora iz dojke.
Segmentektomiju, koja uključuje uklanjanje tumora, dijela okolnog zdravog tkiva dojke i dijela kože iznad tkiva.
Mastektomiju, koja podrazumijeva uklanjanje cijele dojke u kojoj se nalazi tumor (može biti radikalna ili modificirana).
Ponekad se izvodi i uklanjanje tzv. sentinel limfnog čvora iz pazušne jame, što je prvi limfni čvor u koji ulaze limfne žile iz dojke. Ako analiza pokaže prisutnost malignih stanica, uklanjaju se i ostali pazušni limfni čvorovi.
Prije operacije, ponekad se primjenjuje neoadjuvantna terapija kako bi se tumor smanjio i olakšao kirurški zahvat. Nakon operacije, često slijedi dodatna terapija poput zračenja, kemoterapije, biološke terapije ili hormonske terapije, ovisno o potrebama pacijentice.
- Zračenje: Zračenje se primjenjuje kako bi se uništile eventualno preostale tumorske stanice nakon operacije. To je često neizostavan dio liječenja. Postoje različite sheme zračenja, ali najčešće se primjenjuju svakodnevne male doze zračenja tokom 5 ili 6 sedmica.
Nuspojave uključuju kožne promjene poput crvenila i hiperpigmentacije na području zračenja.
- Kemoterapija: Kemoterapija se primjenjuje u ciklusima. Lijekovi se daju tokom kratkog razdoblja (najčešće jedan dan), nakon čega slijede pauze. Obično se provode 6 do 8 ciklusa, a koriste se različite kombinacije lijekova. Nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, gubitak kose, iscrpljenost, bolove u tijelu i druge. Unatoč neugodnim nuspojavama, kemoterapija značajno poboljšava izglede za izlječenje raka dojke.
- Hormonska terapija: Hormonska terapija primjenjuje se kod žena s hormonski ovisnim oblicima raka dojke, tj. kod tumora koji imaju receptore za estrogen ili progesteron. Ovom terapijom blokira se proizvodnja ili djelovanje tih hormona kako bi se usporio rast tumora. Nuspojave su slične simptomima menopauze.
- Biološka terapija: Biološka terapija je ciljana terapija koja utiče na određene biljege tumora, često HER-2 protein. Primjerice, monoklonsko protutijelo trastuzumab standardno se primjenjuje u žena s HER2 pozitivnim tumorom.
Terapijski plan izrađuje se individualno za svaku pacijenticu i prilagođava se njezinim potrebama i stadiju bolesti.
Prevencija
Iako ne možete kontrolirati neke rizične faktore poput dobi ili genetskog nasljeđa, postoji niz štetnih navika koje možete promijeniti radi smanjenja rizika. To uključuje prestanak pušenja, ograničenje konzumacije alkohola, uvođenje umjerene tjelesne aktivnosti u svakodnevni život i prilagodbu prehrambenih navika. Najvažniji način za rano otkrivanje raka dojke u kojem možete sudjelovati je redovito provođenje samopregleda dojki i redoviti pregledi ultrazvukom i mamografijom.
Preporučuje se započeti s samopregledom dojki nakon navršene dvadesete godine i provoditi ga mjesečno. Između dvadesete i četrdesete godine života, obično je dovoljan klinički i ultrazvučni pregled jednom godišnje ili svake dvije godine. Nakon četrdesete godine, preporučuje se godišnji klinički pregled i mamografija svake dvije godine, uz redoviti samopregled svakog mjeseca. Ako imate prodičnu historiju raka dojke, preporučuje se početi s mamografskim pregledima već od 35. godine, također svake godine.
International Breast Cancer Day, the most important day in the month dedicated to the fight against this disease, is celebrated on October 24.
This date is aimed at raising awareness among the population by focusing on the importance of early detection in order to improve the prognosis and survival of breast cancer cases. According to the World Health Organization (WHO):
- In 2020, 685,000 people died from breast cancer worldwide.
- Approximately half of all breast cancer cases affect women who have no specific risk factors other than gender and age.
- Breast cancer occurs in every country in the world.