Boravak u prirodi, naročito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.
Sezona krpelja obično traje od aprila do septembra, a važno je unaprijed znati kako ga pravilno izvući iz kože ukoliko se susretnete s ovim problemom.
Stručnjaci navode kako je najbolji način zaštite od krpelja nošenje duge odjeće tokom boravka u prirodi te nanošenje repelenata.
Zaštita od krprelja
– Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
– Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakače.
– Hodajte obilježenim stazama.
– Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
– Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću.
– Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
– Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, potiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
– Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
– Istuširajte se po povratku iz prirode.
Zarazne bolesti koje prenose krpelji su krpeljni meningoencefalitis – upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga, kongo-krimska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se veoma rijetko javlja na našem području, ali dovodi do teškog poremećaja u zgrušavanju krvi, te izaziva teška krvarenja, što za posljedicu može imati smrt.
Također mogu prenijeti i rikecioze koje mogu izazvati teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama ili lajmsku bolest koja napada cijelu organizam, a naročito kožu, nervni sistem, zglobove i srce.
Osobe koje primijete zakačenog krpelja na tijelu trebaju ga ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, tako što se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži te se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt, bez oštećenja kože te bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata.
U slučaju da se ne ukloni glava ili usni aparat insekta, treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, a ako ne uspijete, ipak se javiti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.
Ako se pojavi oteklina ili neka druga kožna promjena, na mjestu ugriza trebalo bi primjeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.
Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja, posebno ne metode spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer su neučinkovite i često kontraproduktivne i opasne po zdravlje.