Svjetski dan zaštite okoliša najvažniji je međunarodni dan posvećen promociji očuvanja okoliša. Pod vodstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), održava se svakog 5. juna od 1973. godine. Tokom proteklih pet desetljeća izrastao je u jednu od najvećih globalnih platformi za zaštitu okoliša. Svake godine deseci miliona ljudi sudjeluju online i kroz osobne aktivnosti te događaje i akcije širom svijeta.
Ove godine, tema Svjetskog dana zaštite okoliša je - Obnova zemljišta, dezertifikacija i otpornost na sušu. Prema Konvenciji UN-a za borbu protiv dezertifikacije, do 40 posto zemljišta na planeti je degradirano, što direktno pogađa polovinu svjetske populacije.
Tema i kampanja su usmjerene na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu pod sloganom „Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.”
Svake godine domaćin Svjetskog dana zaštite okoliša druga je država u kojoj se održavaju službene proslave. Zemlja domaćin za 2024. godinu je Saudijska Arabija, koja će biti i domaćin šesnaeste sjednice Konferencije stranaka (COP 16) UNCCD-a, od 2. do 13. decembra 2024. godine.
Ove 2024. godine obilježava se 30. obljetnica UN-ove Konvencije o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD). Prema UN-ovoj Konvenciji o borbi protiv dezertifikacije, do 40% tla na planeti je degradirano, što izravno utiče na polovinu svjetskog stanovništva i prijeti otprilike polovini globalnog BDP-a (44 triliona USD). Broj i trajanje suša povećao se za 29% od 2000. godine. Bez hitnog djelovanja, suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine.
Obnova zemljišta ključni je stup Desetljeća UN-a o obnovi ekosistema (2021.-2030.). Poziv je to na okupljanje za zaštitu i oživljavanje ekosistema širom svijeta, što je ključno i za postizanje ciljeva održivog razvoja.
Značaj kopnenih ekosistema
Suša i dezertifikacija prijete kopnenim ekosistemima širom planeta, uključujući slatkovodne ekosisteme i tlo, vezivno tkivo koje omogućuje život na Zemlji. Zato je važno podsjetiti na ono što čini kopnene ekosisteme tako značajnim.
Tlo i voda
Gotovo 60% svih vrsta su kopnene, što kopno čini najraznolikijim staništem na planetu.
Zdrava tla pohranjuju velike količine ugljika koji bi, ako bi se oslobodio, uzrokovao veliki skok planetarnog zagrijavanja.
Samo 0,5 posto vode na Zemlji je upotrebljiva i dostupna slatka voda. Klimatske promjene to opasno ugrožavaju.
Tokom posljednja dva desetljeća skladištenje vode na kopnu – uključujući vlagu u tlu, snijeg i led – opadalo je brzinom od 1 centimetra godišnje s ozbiljnim posljedicama za sigurnost vode i proizvodnju hrane.
Suha područja
Suha područja – područja koja se suočavaju s velikom nestašicom vode – pokrivaju 41% kopnene površine Zemlje i 78% svjetskih pašnjaka.
Suha područja stvaraju 44% globalnih usjeva, izvor su hrane za polovicu svjetske stoke i podržavaju živote i sredstva za život više od 2 milijarde ljudi.
Unatoč onome što ime sugerira, suha su područja dom za više od četvrtine svjetskih šuma, trećina su globalnih žarišta bioraznolikosti i predstavljaju kritične migracijske tačke za ptice.
Pustinje
Pustinje pokrivaju više od jedne petine kopnene površine Zemlje i nalaze se na svim kontinentima.
Sahara je najveća vruća pustinja na svijetu, prostire se na 9,4 miliona četvornih kilometara, otprilike veličine Kanade.
Unatoč svojoj reputaciji beživotne pustinje, Sahara je dom za 500 vrsta biljaka, 70 vrsta sisavaca, 100 vrsta gmazova, 90 vrsta ptica i nekoliko člankonožaca, poput pauka i škorpiona.
Mnoge se pustinje šire zbog klimatskih promjena, ali neke zemlje uzvraćaju, uključujući 22 zemlje u Africi koje graniče s pustinjom Saharom gdje inicijativa Velikog zelenog zida ima za cilj obnoviti 100 miliona hektara zemlje kroz mozaik zelenih i produktivnih krajolika.
Šume
Šume pokrivaju 31% Zemlje, ali nisu ravnomjerno raspoređene jer se više od polovice svjetskih šuma nalazi u samo pet zemalja: Brazilu, Kanadi, Kini, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Šume su dom za više od polovice svjetskih vrsta životinja, biljaka i insekata.
Više od 28.000 biljnih vrsta trenutno se koristi u medicinske svrhe, a mnoge od njih nalaze se u šumskim ekosistemima.
Mikroorganizmi tla važni su u proizvodnji antibiotika. Penicilin, na primjer, dolazi od male gljive koja živi u tlu.
Najveći živi organizam na Zemlji je gljiva u Blue Mountains u Sjedinjenim Državama. Pokrivajući oko 965 hektara zemlje, gljiva bi mogla biti stara čak 8650 godina, što bi joj donijelo mjesto među najstarijim živim organizmima na svijetu.
Slatkovodni ekosistemi
Jezera, rijeke i močvare drže 20-30% globalnog ugljika unatoč tome što zauzimaju samo 5-8% kopnene površine.
Rijeka Nil je najduži plovni put na svijetu. Počinje u istočnoj Africi, teče kroz 11 različitih zemalja i proteže se na 6695 kilometara.
Za približno 1,4 milijarde ljudi sredstva za život izravno ovise o pristupu slatkoj vodi, uključujući poslove povezane s industrijom hrane i pića, energije i vode.
Poljoprivredna zemljišta
Svakih pet sekundi erodira se tlo jednako jednom nogometnom igralištu. A potrebno je 1000 godina da se stvori 3 centimetra gornjeg sloja tla.
Svake godine više od 24 milijarde tona neprocjenjivog gornjeg sloja tla ispere se ili otpuše širom svijeta radi prekomjerne kultivacije i prekomjerne ispaše, a drveće i šume se sjeku.
Svijet će morati povećati proizvodnju hrane za 60-70% kako bi prehranio predviđenu ljudsku populaciju od 9 milijardi do 2050. godine, iako već i sadašnja poljoprivredna ekspanzija ugrožava šume i biološku raznolikost.
Gotovo 75% svjetskih usjeva voća i sjemena ovisi, barem djelimično, o oprašivačima poput pčela. Oprašivači doprinose 35% ukupne svjetske proizvodnje usjeva, oprašujući 87-115 vodećih prehrambenih usjeva širom svijeta.
Unatoč njihovoj važnosti, oprašivači su u ozbiljnom padu, prvenstveno zbog intenzivne poljoprivredne prakse, upotrebe pesticida, invazivnih vrsta, bolesti i klimatskih promjena.
Globalno, najmanje 2 milijarde ljudi ovise o poljoprivrednom sektoru za život, naročito siromašno i ruralno stanovništvo.
Gradovi
Gradovi zauzimaju 3% kopnene površine Zemlje, ali u njima živi više od polovice svjetskog stanovništva.
Gradovi čine 75% globalne upotrebe resursa i energije i proizvode više od polovice globalnog otpada i najmanje 60% emisija stakleničkih plinova.
Više od jedne trećine najvećih gradova, uključujući Barcelonu, Bogotu, New York i Tokio, značajan dio svoje visokokvalitetne pitke vode dobiva iz obližnjih zaštićenih šuma.
Drveće u urbanim područjima može ohladiti zrak do 5°C, smanjujući potrebu za klimatizacijom za 25%. Urbano drveće pruža višestruke zdravstvene prednosti poput npr. čišće vode. Ono također čisti zrak i smanjuju poplave među mnogim drugim prednostima.
Klimatska kriza stavlja svjetske ekosisteme pod udar
Danas se suočavamo zabrinjavajućim intenziviranjem trostruke planetarne krize: krize klimatskih promjena, krize gubitka prirode i bioraznolikosti te krize onečišćenja i otpada. Ova trosturka kriza stavlja svjetske ekosisteme pod udar. Milijarde hektara zemlje su degradirane, što utiče na gotovo polovicu svjetskog stanovništva i prijeti polovici globalnog BDP-a. Najviše su pogođene ruralne zajednice, mali poljoprivrednici i ekstremno siromašni.
Obnova zemljišta može preokrenuti trend rasta degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Obnova povećava sredstva za život, smanjuje siromaštvo i gradi otpornost na ekstremne vremenske prilike. Obnova povećava skladištenje ugljika i usporava klimatske promjene. Obnavljanjem samo 15% zemlje i zaustavljanjem daljnje degradacije moglo bi se izbjeći do 60% očekivanog izumiranja vrsta.
Osim obnove zemljišta važno je usporiti i zaustaviti klimatske promjene kao jedan od glavnih uzroka degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Prošle godine oboreni su temperaturni rekordi. Velik dio svijeta osjetio je posljedice, ne samo zbog vrućine, već i zbog oluja, poplava i suše. Obnavljanje zemljišta bez rješavanja klimatskih promjena bilo bi kao davanje jednom rukom i uzimanje drugom rukom. Naročito države G20 moraju pokazati vodstvo u cijelom klimatskom programu.
Nada postoji. Zemlje su obećale obnoviti milijardu hektara, što je područje veće od Kine. Svjetski dan zaštite okoliša i Konvencija UN-a za borbu protiv dezertifikacije u decembru ove godine mogu dati zamah u djelovanju prema ovim ciljevima obnove, usporiti klimatske promjene, zaštititi prirodu i povećati sredstva za život i sigurnost hrane milijardi ljudi širom svijeta.
World Environment Day is the most important international day dedicated to the promotion of environmental protection. Under the leadership of the United Nations Environment Program (UNEP), it is held every June 5, since 1973.
This year, the theme of World Environment Day is - Land restoration, desertification and drought resilience. According to the UN Convention to Combat Desertification, up to 40 per cent of the planet's land is degraded, directly affecting half of the world's population.
This year's theme and campaign for World Environment Day is focused on land restoration, desertification and drought resistance under the slogan "Our Earth. Our future. We are #GenerationRestoration.”