Svjetski dan Alzheimerove bolesti se obilježava svake godine 21. septembra, dok je mjesec septembar općenito proglašen mjesecom svjesnosti o ovoj bolesti.
Ovogodišnja tema glasi "Vrijeme je da se djeluje na demenciju, vrijeme je da se djeluje na Alzheimerovu bolest." Ovogodišnji fokus je na promjeni stavova prema demenciji i rješavanju stalne stigme i diskriminacije koja okružuje to stanje. Također naglašava pozitivne radnje koje poduzimaju organizacije i vlade diljem svijeta kako bi stvorile društvo koje je više prijateljski raspoloženo prema demenciji.
Svake godine, tokom septembra i povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, brojna udruženja i organizacije organiziraju razne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti i skretanja pozornosti na one koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću ili drugim vrstama demencije.
Alzheimerova bolest je neizlječiva i progresivna neurodegenerativna bolest mozga koja se manifestira propadanjem kognitivnih funkcija, odnosno gubitkom pamćenja, poremećajem rasuđivanja i promjenama u osobnosti. To je ujedno i najčešća neurodegenerativna bolest. S porastom starenja stanovništva i dužim životnim vijekom, neurodegenerativne bolesti, uključujući različite vrste demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni problem na globalnoj razini.
Prevalencija Alzheimerove bolesti i demencija
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, odnosno sudjeluje sa 60 do 80 % u svim demencijama. Osim toga, vodeći je uzrok funkcionalne nesposobnosti kod osoba starijih od 65 godina, a također predstavlja i četvrti najčešći uzrok smrti. Prevalencija ove bolesti u dobnoj skupini starijih od 65 godina iznosi 7%, dok u dobnoj skupini starijih od 85 godina iznosi čak 32%.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) u svojoj publikaciji o zdravlju u Evropi navodi kako je 2018. godine oko 7% populacije EU starije od 60 godina imalo demenciju. Zbog starenja populacije očekuje se da će ovaj postotak do 2040. godine rasti na preko 8% .
Rizični faktori
Rizični faktori za razvoj Alzheimerove bolesti uključuju dob, spol, prethodne ozljede glave, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, pretilost i dijabetes. Iako je dob najznačajniji rizični faktor, prevencija treba biti usmjerena na ostale, promjenjive faktore rizika, odnosno one faktore na koje se može uticati. Stoga je u kontekstu prevencije Alzheimerove bolesti iznimno važna edukacija o štetnosti konzumacije alkohola, pušenja, nezdrave prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, ali i poticanje mentalne aktivnosti te dobro upravljanje pojedinim hroničnim bolestima. Hronične nezarazne bolesti koje su ujedno i rizični faktor za Alzheimerovu bolest uključuju hipertenziju, hiperkolesterolemiju i dijabetes tipa 2.
Prevencija i rano otkrivanje
Prevencija i rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ključni su za što bolje upravljanje ovom bolešću i što kvalitetniji život oboljelog, ali i njegove okoline.
Deset je istaknutih ranih znakova demencije na koje treba obratiti pozornost:
- Nedavni gubitak pamćenja – posebno se odnosi na kratkotrajno pamćenje, pri čemu se zaboravljaju nedavni razgovori ili događaji, dok uspomene iz prošlosti ostaju netaknute. Zabrinjavajuće je ako se takvi gubici pamćenja događaju često.
- Teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka – ako se osoba ne može sjetiti kako obaviti uobičajene zadatke, poput vožnje automobila ili kuhanja, to može biti znak ozbiljnijeg problema.
- Poteškoće u komunikaciji – teškoće u pronalaženju pravih riječi i zamjena pogrešnim izrazima mogu ukazivati na problem.
- Dezorijentiranost u vremenu i prostoru – gubitak orijentacije u poznatim okruženjima, poput trgovačkih centara, može biti znak rane demencije.
- Oslabljena prosudba – demencija može uticati na prosudbu, što rezultira lakim pristajanjem na sumnjive ponude ili donošenjem loših odluka.
- Problemi s računanjem – teškoće u izračunavanju brojeva, posebno kod osoba koje su u tome bile vješte, mogu ukazivati na problem.
- Zagubljene stvari – često gubljenje stvari i njihovo ostavljanje na neprikladnim mjestima može biti znak demencije.
- Promjene raspoloženja i ponašanja – primjetne promjene raspoloženja, od smirenosti do iznenadnog plača ili trajnija promjena stanja, poput depresije, mogu biti indikativne.
- Promjene osobnosti – osoba s demencijom može postati sumnjičava, strašljiva ili društveno neprikladna, što nije bilo karakteristično za nju ranije.
- Gubitak inicijative – osoba može postati pasivna, zanemariti kućanske poslove i povući se iz društvenih aktivnosti zbog gubitka samopouzdanja.
Koji su to najučestaliji mitovi o demenciji?
Mit 1: Demencija je isto što i starenje.
Dvije od tri osobe još uvijek misle da je demencija uzrokovana normalnim starenjem.
Važno je znati prepoznati rane simptome bolesti odnosno znati ih razlikovati od uobičajenih promjena uzrokovanih starenjem.
Mit 2: Kada je riječ o demenciji, šutnja je zlato.
35% njegovatelja širom svijeta reklo je da su sakrili dijagnozu demencija člana obitelji, dok je 46% osoba koje žive s demencijom i njegovatelja identificiralo strah od dijagnoze i stigmu kao prepreku dobivanju dijagnoze!
Stigma i diskriminacija mogu spriječiti ljude od traženja pomoći te dovode do izolacije i usamljenosti onih koji žive s demencijom. Normalizirajmo razgovore i podignimo zajedno svijest oko tog stanja.
Mit 3: Demencija se ne može spriječiti.
Gotovo 80% opće javnosti zabrinuto je zbog razvoja demencije dok istovremeno jedna od četiri osobe misli da se ništa ne može učiniti kako bi se demencija spriječila! S druge strane, dokazi pokazuju da bi 40% demencija moglo biti odgođeno ili spriječeno djelovanjem na promjenjive faktore rizika kojih ima sveukupno 14. Konačan popis obuhvata: nizak stepenj obrazovanja, gubitak sluha, visok kolesterol, depresija, povrede glave, manjak tjelesne aktivnosti, dijabetes, pušenje, visok krvni tlak, pretilost, socijalna izolacija, zagađenje zraka, gubitak vida, prekomjerna konzumacija alkohola.
World Alzheimer's Day is observed every year on September 21, while the month of September is generally declared as Alzheimer's Awareness Month.
The theme for World Alzheimer's Day 2024 is "Time to act on dementia, Time to act on Alzheimer's." This year's focus is on changing attitudes toward dementia and addressing the ongoing stigma and discrimination surrounding the condition. It also emphasises the positive actions being taken by organisations and governments worldwide to create a more dementia-friendly society.