Već tridesetu godinu zaredom, 22. marta obilježit će se Svjetski dan voda, koji naglašava vrijednost vode i podiže svijest o globalnoj krizi s vodama. O problemima vezanim uz vodu i vodne resurse prvi se put govorilo na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama 1977. godine, u Argentini. Nakon konferencije UN-a u Rio de Janeiru u decembru 1993. godine, odlučeno je da će se svake godine na ovaj datum širom svijeta obilježavati Dan voda, podsjećati na važnost vode te podizati svijest o preko dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi. Svake je godine u fokusu druga tema, a ovogodišnja tema je “Očuvanje ledenjaka”, kako bi se naglasila važnost zaštite smrznute vode, kao resursa za budućnost.
Danas se ledenjaci tope brže nego ikad zbog klimatskih promjena. Prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Science, zbog klimatskih će promjena do kraja ovog stoljeća nestati oko polovice svjetskih ledenjaka. Čak i s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba, znanstvenici procjenjuju da će se 49 % od ukupno 215.000 ledenjaka otopiti do 2100. godine.
Otapanje ledenjaka uzrokuje porast razine mora, a svaki milimetar rasta razine mora dovodi do još većeg broja poplava u obalnim područjima. Skoro dva centimetra porasta nivoa mora koji se pripisuje otapanju ledenjaka od 2000. godine znači da će gotovo četiri miliona ljudi više na svjetskim obalama postati ranjivo na poplave, procjenjuju stručnjaci.
Osim toga, ledenjaci su prirodni rezervoari pitke vode. Kad oni nestanu, to ne znači da više nemamo vode, već da neće biti vode onda kada nam je potrebna - tokom sušnih, vrućih ljetnih mjeseci. To je problem i za navodnjavanje, snabdijevanje pitkom vodom, transport roba, floru i faunu.
No, autori studije imaju i pozitivnu poruku: hitnim mjerama zaštite klime i svaka desetina stepena manjeg zagrijavanja može usporiti taj proces. Između voda i klimatskih promjena postoji neraskidiva povezanost. Raznim kampanjama ukazuje se na načine na koje vlastitom uporabom vode možemo pomoći u smanjenju poplava, suša, nestašica i onečišćenja vode, kao i u borbi protiv klimatskih promjena kojih smo svjesni.
Potražnja za vodom sve je veća i sve se više iskorištava ovaj prirodni resurs i to zbog ekonomskog razvoja i rastuće globalne populacije. Klimatske promjene također čine vodu i vodne resurse nestabilnijima i pridonose zagađenju.
Poljoprivredni je sektor glavni "korisnik" slatkovodnih resursa na našem kontinentu. Obrađena voda ili alternativni izvori vode također imaju potencijal zadovoljiti određene industrijske potrebe ili urbanu upotrebu. Osim što smanjuju uticaj na izvore slatke vode, ovi alternativni izvori također mogu pomoći uštedi visokokvalitetne i dragocjene vode za piće.
Kontrola zdravstvene ispravnosti vode obavlja se prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u akreditiranim laboratorijama ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a. Najveći broj neispravnih uzoraka vode za piće dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih vodoopskrbnih objekata, u kojima se voda neredovno ili nikako ne kontroliše. U individualnim vodoopskrbnim objektima često se ne vrši ni hlorisanje vode.
Ukupan broj obrađenih uzoraka vode za piće (vanredni i redovni uzorci) na mikrobiološku i fizičko - hemijsku analizu u 2024. godini iznosio je 733, od čega je 641 uzorak centralnog vodovoda zadovoljio uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode, što procentualno čini 87,4%, dok 92 uzorka nisu dala zadovoljavajuće rezultate što procentualno čini 12,6%.
Fizičko - hemijskom analizom uzoraka centralnog vodovoda odgovaralo je 710 uzoraka, što procentualno čini 96,9%, dok 23 uzorka nisu zadovoljiila Pravilnikom propisane uvjete, što procentualno čini 3,13%.
U 2024. godini obrađeno je 216 uzoraka vode sa lokalnih vodovoda, od čega mikrobiološki odgovara 191 uzorak ili 88,4%, dok 25 uzoraka ili 11,6% nije zadovoljilo Pravilnikom propisane uvjete.
Fizičko - hemijskom analizom 190 uzoraka ili 88% je dalo zadovoljavajuće rezultate, dok 26 uzoraka ili 12% nije zadovoljilo kriterije Pravilnika.
Način na koji vrednujemo i cijenimo vodu određuje i način upravljanja njome. Voda ima ogromnu i složenu vrijednost za naša kućanstva, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okoliša. Ako previdimo bilo koju od ovih vrijednosti, riskiramo loše upravljanje ovim nezamjenjivim resursom.