Bruceloza (mediteranska ili malteška groznica) je hronična zarazna bolest od koje obolijevaju različite vrste životinja, ali i ljudi. Oboljenje spada u grupu bolesti poznatih pod nazivom zoonoze – oboljenja koja se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno. Bruceloza je jedna od najraširenijih zoonoza.
Ljudi se obično zaraze izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama, konzumiranjem kontaminiranih životinjskih proizvoda ili udisanjem agensa koji se prenose zrakom.
Većina slučajeva uzrokovana je konzumiranjem nepasteriziranog mlijeka ili sira od zaraženih koza ili ovaca.
Prijenos s čovjeka na čovjeka je rijedak.
Nakon inkubacije od 5 dana do tri mjeseca (najčešće 2–3 sedmice), bolest počinje naglo sa simptomima koji podsjećaju na gripu: povišena temperatura, groznica, znojenje (naročito noću), glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje te smjena proljeva i zatvora. Čest je i osjećaj depresije. U težim slučajevima javljaju se i kašalj, bol u grudima te probavne smetnje. Kod trudnica, bruceloza može dovesti do prijevremenog poroda ili rađanja novorođenčadi sa niskom porođajnom težinom, respiratornim tegobama i žuticom.
Bruceloza može zahvatiti bilo koji organ ili sistem u tijelu – jetru, zglobove, kosti, kardiovaskularni i respiratorni sistem, bubrege, koštanu srž i oči. Ukoliko se ne liječi adekvatno, bolest može preći u hronični oblik s periodima povlačenja i ponovne pojave simptoma. Neki pacijenti imaju tzv. undulentnu (valovitu) formu bolesti, sa smjenama groznice i drugih simptoma u intervalima od 2 do 14 dana, a oporavak može trajati i do godinu dana. Klinički relapsi mogu se javiti i nakon uspješne terapije.
Komplikacije bruceloze uključuju upale zglobova, oboljenja kičme, testisa, jetre i kože te dugotrajni umor. Najteža komplikacija je endokarditis (upala srčanih zalistaka), koji može imati i smrtonosni ishod.
S obzirom na to da ne postoji vakcina za humanu brucelozu, prevencija se prvenstveno oslanja na veterinarsku kontrolu i nadzor nad životinjama.
Bitne preventivne mjere uključuju: izbjegavanje kontakta s potencijalno zaraženim životinjama i njihovim proizvodima, termičku obradu hrane životinjskog porijekla, kao i nošenje zaštitne opreme kod osoba koje profesionalno dolaze u kontakt s potencijalno zaraženim materijalom (veterinari, farmeri, mesari, laboratorijsko osoblje).
Infekcija se liječi antibioticima, a liječenje traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.
Preventivne mjere
Metoda prevencije ogleda se u kontroli infekcije životinja. Od posebnog značaja predstavlja rano otkrivanje i neškodljivo uklanjanje zaraženih životinja. Svake godine u BiH se provodi program sistematske kontrole zdravstvenog stanja prijemčivih životinja, koji se ogleda u programu vakcinacije malih preživara i laboratorijskom ispitivanju krvi goveda.
Pasterizacijom mlijeka i mliječnih proizvoda pri temperaturi 62°C kroz 32 minute, brucele budu uništene, pa se tako smanjuje rizik od infekcije ljudi. Bakterije se također mogu prenositi u sirovom ili nedovoljno termički obrađenom mesu.
Interesantne i korisne informacije vezane za prevenciju bruceloze:
– temperatura od 60 °C ubija ih za 30 minuta,
– temperatura od 65 °C ubija ih za 15 minuta,
– temperatura od 70 °C ubija ih za 3 – 5 minuta.
Proces pasterizacije ne potiče netoleranciju prema laktozi i alergijske reakcije, ne umanjuje nutritivnu vrijednost mlijeka, ubija štetne bakterije i spašava živote.
Trudnice, djeca mlađa od pet godina, starije osobe, oboljeli od raka i HIV-a te svi koji su imunološki slabog statusa trebali bi izbjegavati konzumaciju sirovog mlijeka.