Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svake godine 21. septembra s ciljem podizanja svijesti i smanjenja stigme povezane s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije. Danas se sve više naglašava da je Alzheimerova bolest jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova. Procjene govore o svojevrsnoj „epidemiji“, što je posljedica produženja životnog vijeka i porasta broja starijih osoba. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), oko 55 miliona ljudi živi s demencijom, a projekcije upozoravaju da bi do 2050. taj broj mogao preći 130 miliona.
Historija Svjetskog dana Alzheimerove bolesti
Prvi put je obilježen 1994. godine, kada je Alzheimer Disease International (ADI), u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), pokrenuo ovu inicijativu.
- ADI i partneri obilježili su prvi Svjetski dan Alzheimerove bolesti.
- Svake naredne godine uvodile su se različite teme vezane za edukaciju, smanjenje stigme, ranu dijagnozu i brigu.
- pokrenut je Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti, čime je cijeli septembar postao posvećen podizanju svijesti.
Tema Svjetskog dana Alzheimerove bolesti za 2025. godinu glasi „Pitajte o demenciji“, čime se potiče otvoren razgovor i postavljanje pitanja radi boljeg razumijevanja i podrške.
Ova tema naglašava važnost:
- podsticanja otvorenog dijaloga o iskustvima i izazovima demencije,
- osnaživanja pojedinaca, njegovatelja i stručnjaka znanjem,
- smanjenja stigme i promocije suosjećajne brige u zajednicama.
Demencija je sindrom koji se ogleda u postepenom gubitku pamćenja, sposobnosti mišljenja i emocionalne stabilnosti, što otežava svakodnevne aktivnosti i značajno smanjuje kvalitet života. Osobe koje obolijevaju često nisu svjesne svojih ograničenja ili ih poriču, dok okolina simptome nerijetko poistovjećuje sa „normalnim starenjem“. Ipak, važno je naglasiti da demencija nije prirodna posljedica starosti.
Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest, koja čini oko dvije trećine svih slučajeva. Iako se može javiti i kod mlađih ljudi, uglavnom pogađa stariju populaciju. Statistički, više od 5 % ljudi starijih od 65 godina boluje od Alzheimerove bolesti, a u dobi od 90 godina taj procenat prelazi 50 %.
Razlika između Alzheimera i normalnog starenja
- Alzheimer: stalni i progresivni gubitak pamćenja, dezorijentacija, teškoće u obavljanju poznatih zadataka, promjene raspoloženja i ponašanja.
- Normalno starenje: povremeno zaboravljanje, ali zadržana sposobnost svakodnevnog funkcionisanja i zaključivanja.
Najčešći simptomi Alzheimerove bolesti
- Poteškoće s pamćenjem:posebno gubitak sjećanja na nedavne događaje.
- Teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka:održavanje higijene, snalaženje u prostoru, česta zaboravljivost predmeta poput ključeva ili naočala.
- Problemi s govorom i pisanjem:zaboravljanje riječi, upotreba neprikladnih izraza, nerazumljiv govor.
- Gubitak orijentacije u vremenu i prostoru:nesnalaženje u poznatim okruženjima, zaboravljanje datuma i godišnjih doba.
- Pogrešne odluke i procjene:neadekvatno oblačenje, loše raspolaganje novcem.
- Promjene u ponašanju i raspoloženju:od nervoze i ljutnje do povlačenja i apatije.
- Gubitak interesa i socijalne aktivnosti:osjećaj usamljenosti, nepovjerenja, sumnjičavosti.
Naučna istraživanja pokazuju da zdrav način života može značajno smanjiti rizik od razvoja demencije. Mediteranska ishrana, redovna fizička aktivnost poput hodanja, socijalna uključenost, mentalne vježbe, prestanak pušenja i kontrola faktora rizika (povišen šećer, pritisak, holesterol) doprinose očuvanju moždanih funkcija.
Iako lijek za Alzheimerovu bolest još nije pronađen, usvajanje zdravih životnih navika, kvalitetna ishrana, fizička i mentalna aktivnost, društvena povezanost i dobar san mogu značajno poboljšati kvalitet života i djelovati preventivno.
Prepoznato je više od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju. Najnovije istraživanje Lancetove komisije iz jula 2024. godine ukazuje da bi gotovo 45 % slučajeva demencije moglo biti spriječeno ili odgođeno djelovanjem na faktore rizika.
Emocionalni i finansijski teret porodica
Njega oboljelih najčešće pada na članove porodice, što dovodi do emocionalnog stresa i sagorijevanja.
Briga može uzrokovati finansijske poteškoće zbog smanjenja radnog vremena, gubitka prihoda i dodatnih troškova za medicinske usluge.
Porodice trpe i emocionalni bol svjedočeći progresivnom propadanju pamćenja, ponašanja i ličnosti voljene osobe.
Na Svjetski dan Alzheimerove bolesti ujedinimo se u podizanju svijesti, rušenju stigme i jačanju važnosti rane intervencije i suosjećajne njege.
World Alzheimer's Day is observed every year on September 21 with the aim of raising awareness and reducing the stigma associated with Alzheimer’s disease and other forms of dementia.
The World Alzheimer's Day theme for 2025 is “Ask About Dementia,” which encourages open conversations and questions to foster greater understanding and support.
This theme reflects the ongoing efforts to prioritise:
- Encouraging open dialogue about dementia experiences and challenges
- Empowering individuals, caregivers, and professionals with knowledge
- Reducing stigma and promoting compassionate care within communities
On World Alzheimer’s Day, let us unite in raising awareness, breaking stigma, and strengthening the importance of early intervention and compassionate care.