- septembar ove godine obilježit će 19. Svjetski dan borbe protiv bjesnila. Ovogodišnja tema „Djeluj sada: ti, ja, zajednice“poziva tebe, mene i naše zajednice da preuzmemo odgovornost, radimo zajedno i pokrenemo stvarne promjene. Po prvi put u svojoj 19-godišnjoj historiji, tema Svjetskog dana borbe protiv bjesnila ne uključuje riječ „bjesnilo“, što pokazuje koliko je ovaj pokret postao snažan i prepoznatljiv. Bilo da si pojedinac, dio organizacije ili donosilac odluka – vrijeme za djelovanje je danas.
Tema 2025: „Djeluj sada: ti, ja, zajednica“
Ova snažna poruka zajedničke odgovornosti i hitne akcije naglašava da prevencija bjesnila nije izolovan napor. To je zajednička odgovornost unutar stubova ljudskog zdravlja, zdravlja životinja (uključujući vakcinaciju pasa) i angažmana zajednice. Djelovanjem zajedno možemo jednom zauvijek eliminisati ovu preventabilnu bolest.
Bjesnoća se može spriječiti redovnim cijepljenjem životinja (od domaćih životinja psi i mačke najčešće uzrokuju ozljede kod ljudi).
Učinkovita prevencija bjesnoće uključuje: redovno cijepljenje pasa i potencijalno ugroženih životinja, izbjegavanje kontakta s nepoznatim životinjama, izbjegavanje kontakta sa životinjama neobičnog ponašanja (npr. divlje se ponašaju „pitomo“, a domaće agresivno), u slučaju ozljede saznati podatke o vlasniku i stanju procijepljenosti životinje te se javiti porodičnom liječniku i epidemiologu.
Ako se ozljeda dogodila na geografskom području u kojem ima bjesnoće (Afrika, Azija, Južna Amerika, Bliski istok, Daleki istok, …) odmah potražiti liječničku pomoć i ne čekati povratak kući.
U slučajevima kad se ide u krajeve gdje postoji bjesnoća ili ste izloženi riziku, moguće je provesti pred-ekspozicijsko cijepljenje.
O bjesnoći
Bjesnoća (lat. rabies ili lyssa) je virusna zarazna bolest središnjeg živčanog sistema, koja se na ljude prenosi prvenstveno ugrizom ili ogrebotinom zaražene životinje, rjeđe kontaktom sa zaraženom slinom preko oštećene kože ili sluznice. Najčešće obolijevaju divlje životinje, primarno lisice, zatim vukovi, čagljevi i šišmiši, koje u različitim dijelovima svijeta predstavljaju rezervoar virusa bjesnoće i stalan su izvor zaraze za druge životinje, odnosno čovjeka.
Ako se antirabični tretman ne primijeni nakon izloženosti i prije nego započnu simptomi, izlječenje nije moguće i ova je bolest tada smrtonosna.
Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće ukazuje se na javnozdravstveno značenje ove bolesti, koja usprkos tome što je 100 % preventabilna, još uvijek širom svijeta uzrokuje smrt kod približno 70.000 ljudi godišnje, što se prvenstveno odnosi na manje razvijene zemlje. No nažalost je u 2025. godini zabilježen prvi potvrđeni autohtoni slučaj bjesnoće kod čovjeka u zemljama Evropske unije od 2012. godine (44-godišnji muškarac kod kojeg nije primijenjena postekspozicijska profilaksa bjesnoće nakon ugriza psa, preminuo je od bjesnoće u julu 2025. godine u Rumunjskoj).
Bjesnoća kod divljih životinja i pasa je prisutna u mnogim zemljama svijeta, u kojima je ograničena dostupnost cjepiva i imunoglobulina za zaštitu od bjesnoće te je preporučljivo prije putovanja u drugu zemlju provjeriti rizik od bjesnoće, izbjegavati kontakt sa životinjama, te u slučaju putovanja u određene zemlje ili većeg rizika izloženosti (npr. boravak u ruralnim ili šumskim područjima), moguće je i preekspozicijski cijepiti se protiv bjesnoće.
Kod osoba koje su bile izložene ugrizu, od velike je važnosti ranu odmah dobro isprati sapunom i vodom u trajanju od 15 minuta i dezinficirati, a zatim se javiti svom porodičnom liječniku ili na hitni prijem bolnice gdje će se rana po potrebi dodatno tretirati i propisati antibiotska profilaksa kako bi se spriječile sekundarne infekcije.
Također je potrebno provjeriti i prethodni cjepni status protiv tetanusa te se po potrebi docijepiti.
Liječnik epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo epidemiološkim anketiranjem odredit će postoji li rizik od bjesnoće (okolnosti ugriza, vrsta i ponašanje životinje, mjesto ili država u kojoj se ugriz dogodio). Ako se ozljeda dogodila od strane životinje koja ima vlasnika, uputno je da pacijenti pri dolasku donesu podatke o vlasniku životinje (ime, prezime, telefonski broj) kako bi se životinja mogla trokratno veterinarski pregledati, nakon čega od veterinara dobivamo izvještaj o zdravstvenom stanju životinje.
U slučaju procjene da postoji rizik od bjesnoće primjenjuje se postekspozicijska antirabična zaštita koja je sigurna i učinkovita (cijepljenje ili cijepljenje i imunoprofilaksa).
Ti možeš biti dio rješenja!
Djeluj sada: ti, ja, zajednica nije samo tema – to je poziv na akciju koji spašava živote.
28 September this year will mark the 19th World Rabies Day.
This year’s "Act now: you, me, communities" is calling on you, me, and our communities to take responsibility, work together, and drive real change. For the first time in its 19-year history, WRD’s theme does not include the word "rabies", showing how well-established this movement has become. Whether you are an individual, part of an organization, or a decision-maker, the time to act is today.