Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra.
To je podsjetnik na važnost dobrog mentalnog zdravlja i potrebu da ga stavljamo u prioritet i ulažemo u njega.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Pristup uslugama – mentalno zdravlje u katastrofama i vanrednim situacijama“.
Opći cilj obilježavanja ovog bitnog dana jeste podizanje svijesti o značaju mentalnog zdravlja i poticanje zajedničkih napora za njegovu zaštitu i unaprjeđenje na globalnom nivou.
Ovaj dan pruža priliku svim pojedincima i organizacijama koje se bave pitanjima mentalnog zdravlja da razmijene svoja znanja, iskustva i ideje te da kroz zajedničko djelovanje doprinesu ostvarivanju dostupne i kvalitetne brige o mentalnom zdravlju za sve ljude u svijetu.
Ovogodišnja tema, koju je postavila Svjetska federacija za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health), ističe važnost toga da svaka osoba, bez obzira na okolnosti kroz koje prolazi, ima pravo i mogućnost zaštititi svoje mentalno zdravlje – jer svako zaslužuje dobro mentalno zdravlje.
Mentalno zdravlje predstavlja stanje emocionalne i psihičke dobrobiti koje omogućava osobi da se nosi sa životnim izazovima, razvija svoje sposobnosti, uči, radi i doprinosi zajednici. Ono ima i suštinsku i praktičnu vrijednost te je neizostavan dio ukupnog zdravlja i blagostanja.
Na mentalno zdravlje utiče čitav niz faktora – individualnih, porodičnih, društvenih i strukturnih – koji mogu djelovati zaštitno ili štetno. Iako su mnogi ljudi otporni, osobe izložene teškim životnim okolnostima, poput siromaštva, nasilja, invaliditeta ili nejednakosti, imaju veći rizik od razvoja mentalnih poremećaja.
Stanja koja utiču na mentalno zdravlje obuhvataju različite mentalne poremećaje i psihosocijalne poteškoće, kao i stanja povezana s intenzivnom patnjom, smetnjama u društvenom funkcionisanju i povećanim rizikom od samopovrjeđivanja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 2019. godine u svijetu je gotovo 970 miliona ljudi živjelo s nekim oblikom mentalnog poremećaja, pri čemu su depresija i anksioznost bili najčešći. Zabrinjavaju i činjenice da su mentalni poremećaji uzrok jedne od šest godina života provedenih s invaliditetom, da osobe s teškim mentalnim oboljenjima žive 10 do 20 godina kraće od opće populacije te da su izložene većem riziku od samoubistva i kršenja ljudskih prava.
Mentalni poremećaji mogu negativno uticati na sve aspekte života – porodične i prijateljske odnose, radno i školsko okruženje – te dovesti do ozbiljnih društvenih i ekonomskih posljedica. Iako su mnogi mentalni poremećaji liječivi uz relativno niske troškove, i dalje postoji značajan jaz u dostupnosti tretmana. Mnogi zdravstveni sistemi nemaju dovoljno resursa niti obezbjeđuju kvalitetnu brigu, dok osobe s mentalnim poteškoćama često trpe stigmu, diskriminaciju i kršenje prava.
Ekonomski uticaj mentalnih poremećaja je ogroman – gubici u produktivnosti višestruko premašuju direktne troškove liječenja.
Podsjetimo se: mentalno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja, a svako zaslužuje dobro mentalno zdravlje!
World Mental Health Day takes place every year on 10 October.
It's a reminder of the importance of good mental health and the need to prioritise and invest in good mental health.
This year's theme is 'Access to services - mental health in catastrophes and emergencies'.