Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila, a ovogodišnji je posvećen nauci uz slogan „Zajedno za zdravlje. Uz nauku.“ (engl. Together for health. Stand with science).
Tim sloganom pokrenuta je cjelogodišnja javnozdravstvena kampanja s ciljem promovisanja značaja naučne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i planete kroz koncept „Jedno zdravlje“. Ovaj pristup podrazumijeva strategiju koja ima za cilj održivo unapređenje zdravlja ljudi, životinja i okoliša, kao međusobno povezanih i nerazdvojivih cjelina. Iako su zdravlje, hrana, voda, energija i okoliš različite oblasti sa specifičnim problemima, multidisciplinarna saradnja doprinosi zaštiti zdravlja, rješavanju izazova poput zaraznih bolesti, antimikrobne rezistencije i sigurnosti hrane, kao i očuvanju ekosistema.
„Jedno zdravlje“ može pomoći u upravljanju bolestima kroz sve faze – od prevencije i ranog otkrivanja do spremnosti, odgovora i kontrole – te doprinijeti globalnoj zdravstvenoj sigurnosti. Ova strategija primjenjiva je na lokalnom, regionalnom, državnom i globalnom nivou i zasniva se na zajedničkom upravljanju, komunikaciji, saradnji i koordinaciji.
Svjetska zdravstvena organizacija predložila je inicijativu „Jedno zdravlje“ kako bi se povezale aktivnosti vezane za zdravlje ljudi, životinja i okoliša u svim zemljama članicama, uz saradnju s Organizacijom Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, Programom Ujedinjenih naroda za okoliš i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja kao ključnim partnerima ove inicijative.
Zajednički plan djelovanja predviđa promjene potrebne za sprječavanje i ublažavanje uticaja sadašnjih i budućih zdravstvenih izazova na globalnom, državnom i regionalnom nivou. To uključuje preporuke za istraživanje prijetnji od novih bolesti i razvoj dugoročnog globalnog plana za sprječavanje epidemija kao što su ptičja gripa H5N1, MERS, Ebola, Zika i COVID-19. Istaknuta je i potreba za istraživanjem uticaja ljudskih aktivnosti na okoliš i staništa divljih životinja, jer takve promjene mogu dovesti do pojave novih zaraznih bolesti.
Posebna pažnja usmjerena je na oblasti kao što su proizvodnja i distribucija hrane, urbanizacija, razvoj infrastrukture, međunarodna putovanja i trgovina, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene, kao i pritisak na prirodne resurse, što je usko povezano s pojavom zoonoza. To podrazumijeva razvoj zajedničkih baza podataka i sistema nadzora te pronalaženje rješenja koja se bave uzrocima rizika i njihovim posljedicama.
Uključivanje zajednice također je ključno za promovisanje zdravih navika i stavova koji smanjuju rizike, kao i za rano otkrivanje i suzbijanje novih i zaboravljenih zaraznih bolesti. Iskustva iz prethodne globalne pandemije pokazala su koliko je važno jačati međusektorsku saradnju, unaprijediti dostupnost naučnih dokaza i razvijati integrisane mjere zaštite s posebnim naglaskom na prevenciju.
Ovi napori ne samo da doprinose sprječavanju budućih pandemija, već i pomažu u oblikovanju zdravstvenih politika te izgradnji otpornijih, pravednijih sistema, zdravijeg okruženja, stabilnijih ekonomija i održivijih društava.
