Ljeto i opasnost od zmija

Ljeto i opasnost od zmija 

Već u rano proljeće, čim se temperatura zraka podigne iznad 12°C u prirodi se počnu pojavljivati zmije.Iako je Bosna i Hercegovina veoma bogata zmijama, statistički podaci govore da su rijetki slučajevi ugriza.

Otrov naših zmija je hemotoksičan (krvni otrov) i smrt ne nastupa trenutno, već za nekoliko sati. Ovdje treba napomenuti da ne mora nužno doći do otrovanja jer zmija često i ne ubrizgava otrov kada ujeda zbog upozorenja. Ujed je jako bolan, ujedeno mjesto otiče i modri i stvaraju se krvni podlivi. Javljaju se vrtoglavica, žeđ i hladan znoj.

Zmije otrovnice                                           

l  Imaju glavu srcolikog ili trouglastog oblika,               

l  Zdepasto tijelo i kratak rep,                         

l  Zjenica je uska i vertikalna.

Neotrovne zmije

l  Imaju glavu jajastog ili ovalnog oblika,

l  Tanko i dugačko tijelo,

l  Zjenica oka okrugla.

Zmije napadaju čovjeka samo iz straha, ili ako ih nagazite. Na našem području živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo dvije otrovnice - poskok i šarka.

Poskok        
(Vipera ammodytes ammodytes)

Poskok (Vipera ammodytes) najčešća, najveća i najopasnija otrovnica na našim prostorima. Pepeljasto sive boje i raste do jednog metra. Glava mu je srcolika, sa karakterističnim rogom na vrhu nosa. Uzduž

tjela nalazi se tamna viijugava linija koja ide od glave do vrha repa i karakteristična je za svaku Viperu (tzv. Kainov znak). Njegov ugriz je smrtonosan, ako se na vrijeme ne poduzmu potrebne mjere protuotrova. Njegov otrov zgrušava krv i dovodi do faze šoka. Prvi simptomi trovanja su bol i oticanje ugriženog dijela tijela. Zubi poskoka mogu biti duži tako da otrov unesu direktno u mišić, što ubrzava simptom trovanja.

Riđovka (šarka)(Vipera berus berus)

Šarka (Vipera berus) kod nas je ima samo na jako visokim planinama. Prosječna veličina šarke je oko pola metra. Ima cik-cak liniju uzduž tjela, ali obično oštrijih ivica. Nema rog koji je karakterističan za poskoka. Otrov šarke slabiji je nego poskokov.

Simptomi ugriza riđovke su bol i oticanje ugriženog područja, koji je praćen jakim potkožnim krvarenjem. Na koži se uz crvenilo javljaju i mjehurići sa krvavim sadržajem. Tu su još od simptoma vrtoglavica, malaksalost, mučnina povraćanje, blijeda i hladna koža uz ubrzan rad srca i pad krvnog tlaka koji su znakovi šoka. Ne pravilnom i sporom terapijom može doći do letalnog ishoda.

SVAKI UJED ZMIJE SE TRETIRA KAO UJED OTROVNICE !!!

Jako bol, dvije tačkaste ranice, otok, crvenilo, krvni podliv, povećani limfni čvorovi, glavobolja, osjećaj žeđi, povraćanje, dijareja, porast temperature.

PRVA POMOĆ NA TERENU

Smirivanje žrtve i dezinfekcija- stres ubrzava krvotok i dovodi do brže resorpcije otrova.

Imobilizacija i što brži transport u najbližu zdravstvenu ustanovu- tokom transporta ugriženi dio tjela što je moguće manje pomjerati, pomjeranjem se otrov brže širi.

Incizija i isisavanje otrova iz ranice- NE jer je i najmanja ranica na ustima ili usnoj duplji, kao i pokvaren zub, dovoljna da se otruje i onaj koji pokušava da pomogne.

Stavljanje leda na mjesto ugriza-NE zbog pojačane nekroze.

Hvatanje i ubijanje zmije radi identifikacije-NE jer su rezultat lova najčešće dodatni ugrizi.

Prevencija zmijskog ugriza

l  Za što bezbrižniji boravak u prirodi preporučamo nošenje odgovarajuće odjeće i obuće - dugih hlača i visoke obuće (npr. gojzerice, čizme), kako bi se noge zaštitile od eventualnog ugriza.

l  Također, treba uvijek pripaziti gdje se staje, a prije odmora provjeriti mjesto na koje želimo sjesti, te ne dodirivati nepregledna mjesta rukama.

l  U slučaju nailaska na zmiju ne treba paničariti niti je slučajno pokušavati uhvatiti. Zmiju je potrebno polako zaobići ili zaplašiti udarcima (nogom) o tlo te pustiti da sama otiđe svojim putem.

l  Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti vrlo dobro osjećaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plaši. Također zmija neće namjerno krenuti prema vama, osim ako se ne osjeti ugroženom.

l  Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), nego se krećite već postojećim stazama.

l  Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (npr, zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena).

l  Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste nadovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.

l  Posebno budite oprezni ako se penjete po stjenama.