Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. septembra i predstavlja globalnu kampanju usmjerenu na podizanje svijesti o značaju očuvanja zdravlja srca. Obilježavanje ovog dana pokrenula je Svjetska federacija za srce (World Heart Federation – WHF) 1990. godine.

Ovaj dan prilika je da se ujedinimo u zajedničkoj misiji: podizanju svijesti, poticanju na djelovanje i posvećivanju većoj pažnji zdravlju srca. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana srca je „Ne propusti nijedan otkucaj!“ (Don’t Miss a Beat!).

Kardiovaskularne bolesti – globalni javnozdravstveni izazov

Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju grupu bolesti koje zahvataju srce i krvne žile. Više od 20,5 miliona ljudi širom svijeta svake godine umre od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Od ukupnog broja tih smrtnih slučajeva, oko 85% posljedica je koronarne bolesti srca, uključujući srčani udar, i cerebrovaskularnih bolesti, odnosno moždanog udara.

U periodu 2024–2026. godine Svjetska federacija za srce provodi međunarodnu kampanju „Ne propusti nijedan otkucaj!“, kojom se pojedinci potiču da vode veću brigu o zdravlju svog srca, dok se donositelji odluka pozivaju da zdravlju kardiovaskularnog sistema posvete veću pažnju i osiguraju uslove za njegovo unapređenje.

Iako su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u svijetu, njihov značaj još uvijek nije dovoljno prepoznat u javnozdravstvenim politikama. Manje od 20 zemalja ima poseban nacionalni plan za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.

Upoznajte svoje rizike

Briga o zdravlju srca počinje razumijevanjem faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Zato je važno poznavati svoje zdravstvene pokazatelje i prepoznati rizike povezane sa životnim navikama.

Kardiovaskularne bolesti mogu biti posljedica kombinacije socioekonomskih, bihevioralnih i okolišnih faktora rizika. Neke faktore rizika, poput dobi, spola i nasljeđa, nije moguće promijeniti. Međutim, na brojne druge faktore, kao što su visok krvni pritisak, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, pušenje i prekomjerna tjelesna težina, moguće je uticati.

Što je veći broj prisutnih faktora rizika, veća je vjerovatnoća razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Važno je prepoznati rane znakove kardiovaskularnih bolesti, koji ponekad mogu ostati neprepoznati sve dok ne nastupi ozbiljan zdravstveni događaj. Kardiovaskularne bolesti mogu pogoditi svakoga, bez obzira na dob, spol, fizičku kondiciju ili životne navike.

Što se ranije prepoznaju simptomi i potraži medicinska pomoć, veće su mogućnosti za pravovremeno liječenje i povoljniji ishod.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti često mogu proći bez izraženih simptoma, a prvi znak bolesti ponekad može biti srčani ili moždani udar.

Simptomi zavise od vrste i težine bolesti, a mogu uključivati:

• nelagodu, pritisak, bol ili stezanje u prsima;
• slabost ili utrnulost nogu i/ili ruku;
• bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenima, vilici ili leđima;
• otežano disanje;
• brzo zamaranje tokom fizičke aktivnosti;
• promjene srčanog ritma, uključujući ubrzan ili usporen rad srca;
• vrtoglavicu, omaglicu ili gubitak svijesti;
• izraženu slabost ili umor;
• oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala;
• kožne promjene ili neuobičajene mrlje;
• suh ili dugotrajan kašalj.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti kod žena

Kod žena srčanom udaru ponekad može prethoditi samo neobjašnjiv umor ili simptomi koji podsjećaju na probavne tegobe.

Umjesto karakterističnog bola u prsima, kod žena se mogu javiti neobjašnjiva tjeskoba, mučnina, vrtoglavica, lupanje srca i hladan znoj.

Kada je bol prisutan, može biti manje izražen ili rasprostranjeniji te se širiti prema ramenima, vratu, rukama, stomaku ili leđima.

Zbog toga je važno ne zanemarivati neuobičajene simptome, posebno ako se pojavljuju iznenada ili su praćeni otežanim disanjem, vrtoglavicom, slabošću ili nelagodom u prsima.

Važno je znati

Ako osjetite bol ili pritisak u prsima, otežano disanje i/ili gubitak svijesti, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti srca, lakše se liječe kada se otkriju u ranoj fazi. Ukoliko ste zabrinuti za zdravlje svog srca, razgovarajte s ljekarom o koracima koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik, posebno ako u porodici postoji historija kardiovaskularnih bolesti.

Prevencija kao ključ uspjeha

Primordijalna prevencija

Primordijalna prevencija usmjerena je na sprečavanje nastanka samih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.

Većina slučajeva kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti djelovanjem na faktore rizika prije nego što dovedu do zdravstvenih problema. To uključuje izbjegavanje duhanskih proizvoda, pravilnu prehranu, održavanje zdrave tjelesne težine, redovnu fizičku aktivnost, izbjegavanje štetne upotrebe alkohola i smanjenje izloženosti zagađenom zraku.

Na ovom nivou značajne su i javnozdravstvene mjere, poput zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, oporezivanja zaslađenih napitaka i strategija za smanjenje količine soli u prehrani.

Primarna prevencija

Primarna prevencija uglavnom je usmjerena na osobe koje imaju povećan rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, ali još nemaju dijagnosticiranu bolest.

Cilj je spriječiti nastanak bolesti održavanjem zdravih životnih navika, pravilnom prehranom, redovnom fizičkom aktivnošću, kontrolom krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi te drugim odgovarajućim mjerama.

Sekundarna prevencija

Sekundarna prevencija usmjerena je na osobe kod kojih je već utvrđena kardiovaskularna bolest.

Cilj je smanjiti rizik od ponovnog kardiovaskularnog događaja, poput srčanog ili moždanog udara, te spriječiti dalje napredovanje bolesti.

To podrazumijeva redovne kontrole, pridržavanje preporuka zdravstvenih radnika, promjene nezdravih životnih navika i, kada je potrebno, odgovarajuću terapiju lijekovima.

Tercijarna prevencija

Tercijarna prevencija usmjerena je na osobe koje već imaju kardiovaskularnu bolest i njene dugoročne posljedice. Cilj je produžiti životni vijek, smanjiti komplikacije i poboljšati kvalitet života.

Može uključivati složene medicinske postupke, poput koronarne angioplastike, ugradnje stenta ili premosnice, kao i ugradnju implantabilnih defibrilatora i druge oblike liječenja i rehabilitacije.

„Ne propusti nijedan otkucaj!“

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 80% srčanih i moždanih udara može se spriječiti djelovanjem na faktore rizika.

Među najvažnijim faktorima rizika su visok krvni pritisak, povišen nivo holesterola, prekomjerna tjelesna težina i gojaznost, dijabetes, pušenje, nezdrava prehrana i fizička neaktivnost.

Zato je važno redovno kontrolisati krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, ali i svakodnevno voditi računa o životnim navikama.

Hranite se zdravo i uravnoteženo

Zdrava i uravnotežena prehrana važna je za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila.

Prehrana bi trebala uključivati što više svježih i minimalno prerađenih namirnica, posebno voće i povrće, cjelovite žitarice, orašaste plodove i namirnice s manjim udjelom zasićenih masti, šećera i soli.

Preporučuje se ograničiti unos visoko prerađenih namirnica koje često sadrže velike količine soli, šećera i nezdravih masti.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Održavanje zdrave tjelesne težine doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

To podrazumijeva uravnoteženu prehranu, kontrolisan unos kalorija i redovnu fizičku aktivnost.

Budite fizički aktivni

Redovna fizička aktivnost doprinosi zdravlju srca, krvnih žila i cijelog organizma.

Odraslim osobama preporučuje se najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili najmanje 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta, uz dodatne vježbe za jačanje mišića prema individualnim mogućnostima.

Djeca i adolescenti trebali bi biti fizički aktivni najmanje 60 minuta dnevno.

Izbjegavajte duhanske proizvode

Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također je važno izbjegavati izloženost duhanskom dimu, jer i pasivno pušenje povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Svi oblici duhana štetni su za zdravlje i ne postoji siguran nivo izloženosti duhanskom dimu.

Izbjegavajte štetnu upotrebu alkohola

Ne postoji potpuno bezrizična upotreba alkohola. Smanjenje ili izbjegavanje konzumacije alkohola može doprinijeti očuvanju zdravlja i smanjenju brojnih zdravstvenih rizika.

Uzimajte lijekove prema preporuci ljekara

Osobe koje imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti ili već dijagnosticiranu bolest mogu imati potrebu za terapijom lijekovima.

Lijekove treba uzimati isključivo prema preporuci ljekara, u propisanoj dozi i prema utvrđenom rasporedu. Terapiju ne treba samoinicijativno prekidati ili mijenjati.

Upravljajte stresom

Dugotrajan stres može negativno uticati na zdravlje i povećati rizik od različitih zdravstvenih problema.

Redovna fizička aktivnost, kvalitetan san, tehnike opuštanja, duboko disanje, druženje i vrijeme posvećeno aktivnostima koje nam prijaju mogu pomoći u boljem upravljanju stresom.

Zdravlje srca je zajednička odgovornost

Iako naše svakodnevne navike imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, za zdravo stanovništvo potrebno je stvarati i okruženje koje ljudima omogućava da donose zdravije izbore.

To podrazumijeva pristup zdravoj i cjenovno dostupnoj hrani, čistom zraku, sigurnim prostorima za fizičku aktivnost, kao i javnozdravstvene politike usmjerene na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Brinite o svom srcu, prepoznajte faktore rizika, kontrolišite svoje zdravstvene pokazatelje i ne zanemarujte simptome.

❤️ Ne propusti nijedan otkucaj!

 

World Heart Day is observed every year on 29 September and represents a global campaign aimed at raising awareness of the importance of maintaining heart health. The observance of this day was initiated by the World Heart Federation (WHF) in 1990.

This day is an opportunity to unite around a common mission: raising awareness, encouraging action, and placing greater emphasis on heart health. The theme of this year’s World Heart Day is “Don’t Miss a Beat!”