Društvene mreže postale su važan dio svakodnevnog života djece i mladih. Koriste ih za komunikaciju, druženje, učenje, zabavu, praćenje sadržaja koji ih zanimaju i izražavanje vlastitih stavova i kreativnosti.
Iako društvene mreže mogu imati brojne korisne strane, njihovo nepromišljeno ili prekomjerno korištenje može biti povezano s različitim rizicima, uključujući izloženost neprimjerenom sadržaju, narušavanje privatnosti, elektronsko nasilje, pritisak vršnjaka i pretjerano vrijeme provedeno pred ekranom.
Zbog toga je važno da djeca i mladi nauče kako društvene mreže koristiti sigurno, odgovorno i s mjerom.
Čuvajte lične podatke
Djeca i mladi trebaju biti svjesni da informacije objavljene na internetu mogu biti dostupne većem broju ljudi i da ih nije uvijek moguće u potpunosti ukloniti.
Na društvenim mrežama ne treba javno dijeliti:
- adresu stanovanja;
- broj telefona;
- lozinke;
- podatke o školi, razredu ili svakodnevnom kretanju;
- fotografije dokumenata i druge osjetljive podatke;
- informacije koje mogu ugroziti ličnu sigurnost.
Također je važno pažljivo razmisliti prije prihvatanja zahtjeva za prijateljstvo ili praćenje od osoba koje ne poznajemo u stvarnom životu.
Koristite snažne lozinke
Za svaki korisnički račun treba koristiti sigurnu i jedinstvenu lozinku. Lozinke ne treba dijeliti s prijateljima niti ih slati drugim osobama putem poruka.
Kada je dostupna, preporučuje se uključiti dodatnu zaštitu naloga, poput dvofaktorske autentifikacije.
Razmislite prije objavljivanja
Jednom objavljena fotografija, video ili komentar može biti kopiran, sačuvan ili proslijeđen drugima.
Prije objavljivanja sadržaja korisno je zastati i zapitati se:
Da li bih želio/željela da ovo vide moji roditelji, nastavnici ili druge osobe?
Posebno treba izbjegavati objavljivanje fotografija ili snimaka drugih osoba bez njihovog pristanka.
Budite oprezni u komunikaciji s nepoznatim osobama
Na internetu se ljudi mogu predstavljati drugačije nego u stvarnom životu. Djeca i mladi trebaju biti oprezni kada komuniciraju s osobama koje ne poznaju.
Ako neko traži privatne fotografije, podatke, novac, susret uživo ili pokušava uspostaviti komunikaciju koja izaziva nelagodu ili strah, potrebno je prekinuti komunikaciju i obratiti se odrasloj osobi od povjerenja.
Djeca ne trebaju osjećati krivicu ili strah da će biti kažnjena zato što su roditelju, nastavniku ili drugoj odrasloj osobi prijavila problem na internetu.
Prepoznajte i prijavite elektronsko nasilje
Vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, širenje glasina, objavljivanje tuđih fotografija bez dozvole i namjerno isključivanje nekoga iz online grupa mogu predstavljati oblike elektronskog nasilja.
Ako dijete ili mlada osoba doživi nasilje na internetu:
- ne treba odgovarati uvredama ili prijetnjama;
- treba sačuvati dokaze, poput poruka, fotografija ili snimaka ekrana;
- osobu koja uznemirava treba blokirati i prijaviti platformi;
- potrebno je obratiti se roditelju, nastavniku, pedagogu, psihologu ili drugoj odrasloj osobi od povjerenja.
Ako se radi o ozbiljnim prijetnjama ili situaciji koja ugrožava sigurnost, potrebno je potražiti odgovarajuću stručnu pomoć.
Ne vjerujte svemu što vidite na društvenim mrežama
Sadržaj na društvenim mrežama ne predstavlja uvijek stvarnu sliku života drugih ljudi. Fotografije i videozapisi mogu biti pažljivo odabrani, uređeni ili izmijenjeni.
Zbog toga je važno razvijati kritičko razmišljanje i provjeravati informacije prije nego što ih prihvatimo kao činjenice ili podijelimo s drugima.
Posebnu pažnju treba obratiti na senzacionalne tvrdnje, neprovjerene zdravstvene savjete, lažne nagradne igre i sadržaje koji traže lične podatke ili novac.
Vodite računa o vremenu provedenom na mrežama
Društvene mreže mogu lako zauzeti veliki dio slobodnog vremena. Važno je da njihovo korištenje ne potiskuje san, školu, fizičku aktivnost, druženje uživo i druge obaveze i interese.
Korisno je:
- odrediti vrijeme kada se koriste društvene mreže;
- praviti pauze od ekrana;
- isključiti nepotrebne obavijesti;
- izbjegavati korištenje telefona tokom obroka;
- odložiti telefon prije spavanja;
- svakodnevno odvojiti vrijeme za fizičku aktivnost i boravak na otvorenom;
- njegovati druženje i komunikaciju uživo.
Roditelji – razgovarajte
Roditelji imaju važnu ulogu u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za djecu. Razgovor o društvenim mrežama treba početi prije nego što se pojavi problem.
Umjesto isključivog kažnjavanja ili zabrana, korisno je razgovarati s djetetom o tome:
- koje društvene mreže koristi;
- s kim komunicira;
- kakav sadržaj prati;
- kako se osjeća nakon korištenja društvenih mreža;
- zna li kako zaštititi privatnost i prijaviti neprimjeren sadržaj.
Roditelji trebaju postaviti jasna i uzrastu primjerena pravila, ali istovremeno stvoriti odnos povjerenja u kojem dijete zna da može potražiti pomoć ako se na internetu dogodi nešto neugodno ili uznemirujuće.
Obratite pažnju na promjene kod djeteta
Ako dijete nakon korištenja društvenih mreža postaje izrazito uznemireno, povučeno, razdražljivo ili zabrinuto, ako počinje izbjegavati školu ili druženje, ima probleme sa spavanjem ili naglo mijenja navike korištenja telefona, važno je razgovarati s njim i pokušati razumjeti šta se događa.
U slučaju izraženih ili dugotrajnih teškoća, preporučuje se potražiti savjet stručne osobe.
Društvene mreže koristimo odgovorno
Internet i društvene mreže mogu biti vrijedan prostor za učenje, komunikaciju, kreativnost i povezivanje s drugima. Istovremeno, djeca i mladi trebaju znati kako prepoznati potencijalne rizike i zaštititi sebe i druge.
Zastanite prije objave. Čuvajte svoje podatke. Poštujte druge. Provjeravajte informacije. Prijavite nasilje i neprimjeren sadržaj. Napravite vrijeme i za život izvan ekrana.
Odgovorno korištenje društvenih mreža ne znači izbjegavanje tehnologije, već učenje kako je koristiti na siguran, zdrav i odgovoran način.
ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a podsjeća da su otvoren razgovor, podrška odraslih i razvijanje digitalne pismenosti važni koraci u zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju.