Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. oktobra s ciljem podizanja svijesti o ozbiljnosti ovog zdravstvenog problema, njegovim posljedicama, mogućnostima prevencije i važnosti pravovremenog liječenja. Ovaj dan ujedno je prilika da se naglasi potreba za unaprjeđenjem zdravstvene zaštite, dostupnosti kvalitetne medicinske pomoći i podrške osobama koje su preživjele moždani udar, kao i njihovim porodicama.
Tema ovogodišnjeg globalnog obilježavanja glasi „Sada je vrijeme“ (The Time is Now), uz oznaku #StrokeActionNow. Ova poruka poziva na hitno djelovanje, donošenje odgovarajućih javnozdravstvenih politika i intenzivnije aktivnosti usmjerene na prevenciju moždanog udara, pravovremeno prepoznavanje simptoma i osiguravanje dostupnog i kvalitetnog liječenja.
Poseban naglasak stavljen je na poruku „Svaka minuta je važna“ (#EveryMinuteCounts), kojom se ukazuje na činjenicu da je kod moždanog udara vrijeme od presudnog značaja. Brzo prepoznavanje simptoma i hitno traženje medicinske pomoći mogu spasiti život, smanjiti rizik od trajnog invaliditeta i povećati mogućnost oporavka. Svako odgađanje liječenja može dovesti do dodatnog oštećenja moždanog tkiva i ozbiljnijih posljedica.
Moždani udar – ozbiljan javnozdravstveni problem
Moždani udar predstavlja hitno medicinsko stanje koje nastaje kada se prekine dotok krvi u određeni dio mozga ili kada dođe do pucanja krvnog suda u mozgu. U oba slučaja moždane ćelije ostaju bez dovoljne količine kisika i hranjivih materija, zbog čega počinju odumirati. Posljedice zavise od dijela mozga koji je zahvaćen, obima oštećenja i brzine pružanja medicinske pomoći.
Moždani udar može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je rizik veći kod starijih osoba. Najčešće se razlikuju dvije osnovne vrste moždanog udara:
Ishemijski moždani udar – nastaje usljed začepljenja krvnog suda koji snabdijeva mozak krvlju, najčešće krvnim ugruškom.
Hemoragijski moždani udar – nastaje usljed pucanja krvnog suda i krvarenja u mozgu ili oko njega.
Prema procjenama globalnog opterećenja bolestima za 2021. godinu, moždani udar bio je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu, s približno sedam miliona smrtnih slučajeva godišnje, te treći vodeći uzrok smrti i invaliditeta posmatranih zajedno. Ukupno opterećenje ovom bolešću procijenjeno je na približno 160 miliona DALY, odnosno godina života izgubljenih zbog prijevremene smrti ili provedenih s invaliditetom.
Istraživanja koja obuhvataju period od 1990. do 2021. godine ukazuju na povećanje broja novih slučajeva moždanog udara za 70 %, broja smrtnih slučajeva za 44% i ukupnog opterećenja bolešću, izraženog kroz pokazatelj DALY, za 32 %. Najveći dio ovog opterećenja odnosi se na zemlje s niskim i srednjim nivoom dohotka, u kojima su pristup prevenciji, rana dijagnostika i dostupnost odgovarajućeg liječenja često ograničeni.
Procjenjuje se da ukupni globalni troškovi povezani s moždanim udarom premašuju 890 milijardi američkih dolara godišnje, uz predviđanja da bi se do 2050. godine mogli udvostručiti. Ovi podaci ukazuju na to da moždani udar nije samo zdravstveni problem nego i značajan društveni i ekonomski izazov.
Faktori rizika i mogućnosti prevencije
Jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak moždanog udara jeste povišen krvni pritisak (hipertenzija). Dugotrajno nekontrolisan krvni pritisak oštećuje krvne sudove i povećava rizik od njihovog začepljenja ili pucanja.
Ostali značajni faktori rizika uključuju:
- pušenje i izloženost duhanskom dimu;
- fizičku neaktivnost;
- nepravilnu i neuravnoteženu ishranu, posebno prekomjeran unos soli;
- prekomjernu tjelesnu masu i gojaznost;
- povišene vrijednosti masnoća u krvi;
- šećernu bolest;
- fibrilaciju atrija i druge određene bolesti srca;
- prekomjernu konzumaciju alkohola;
- genetsku predispoziciju i porodičnu historiju bolesti;
- dugotrajni stres i depresiju, koji mogu biti povezani s drugim faktorima rizika.
Iako se na neke faktore rizika, poput dobi i nasljedne predispozicije, ne može utjecati, veliki broj slučajeva moždanog udara može se spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika i odgovarajućom kontrolom postojećih zdravstvenih problema.
Preventivne mjere podrazumijevaju redovno mjerenje krvnog pritiska, kontrolu nivoa šećera i masnoća u krvi, prestanak pušenja, pravilnu i raznovrsnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase i ograničavanje konzumacije alkohola. Važni su i redovni zdravstveni pregledi, pridržavanje propisane terapije i pravovremeno liječenje bolesti koje povećavaju rizik od moždanog udara.
Prevencija počinje svakodnevnim odlukama, a pravovremeno prepoznavanje i kontrola faktora rizika mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i smanjenju vjerovatnoće nastanka ove bolesti.
Prepoznavanje simptoma može spasiti život
Moždani udar najčešće nastupa iznenada. Simptomi se mogu razlikovati u zavisnosti od dijela mozga koji je zahvaćen, a među najčešćima su:
Iznenadna slabost ili oduzetost lica – jedan ugao usana može biti spušten, a lice asimetrično.
Slabost ili oduzetost ruke ili noge – najčešće na jednoj strani tijela.
Poteškoće s govorom – govor može biti nerazgovijetan, usporen ili besmislen, a osoba može imati poteškoće s razumijevanjem govora.
Iznenadne smetnje vida – zamagljen vid, dvostruke slike ili gubitak vida na jednom ili oba oka.
Iznenadni gubitak ravnoteže i koordinacije – otežano hodanje, nestabilnost ili vrtoglavica.
Iznenadna, veoma jaka glavobolja – posebno ako se pojavi bez poznatog uzroka i praćena je drugim neurološkim simptomima.
Simptomi se mogu javiti pojedinačno ili u kombinaciji. Čak i ako traju kratko i spontano nestanu, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć jer mogu ukazivati na prolazni ishemijski napad, koji predstavlja važno upozorenje na mogućnost nastanka moždanog udara.
FAST – jednostavan način prepoznavanja moždanog udara
Za brzo prepoznavanje najčešćih simptoma moždanog udara koristi se međunarodno poznata skraćenica FAST. Riječ fast na engleskom jeziku znači „brzo“, čime se dodatno naglašava važnost hitnog reagovanja.
F – Face (lice): Zamolite osobu da se nasmiješi. Da li je jedna strana lica spuštena ili izgleda asimetrično?
A – Arms (ruke): Zamolite osobu da podigne obje ruke i zadrži ih podignute. Da li jedna ruka pada ili je osoba ne može podići?
S – Speech (govor): Zamolite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Da li govori nerazgovijetno, koristi pogrešne riječi ili ne može govoriti odnosno razumjeti šta joj se govori?
T – Time (vrijeme): Ako primijetite bilo koji od navedenih znakova, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć na broj 124. Nemojte čekati da simptomi prođu.
U našem govornom području može se koristiti i skraćenica GROM, koja olakšava pamćenje ključnih znakova moždanog udara:
G – Govor: Može li osoba razgovijetno govoriti ili ponoviti jednostavnu rečenicu?
R – Ruke: Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke i zadržati ih u tom položaju?
O – Oduzetost: Postoji li slabost ili oduzetost lica i tijela? Da li je jedan ugao usana spušten?
M – Minute: Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ako primijetite bilo koji od ovih znakova.
Prilikom poziva hitnoj medicinskoj pomoći važno je navesti uočene simptome i, ako je poznato, vrijeme kada su se prvi put pojavili. Osobi se ne smiju davati hrana, piće ili lijekovi na svoju ruku, posebno aspirin, jer uzrok moždanog udara može biti krvarenje. Ne treba čekati poboljšanje niti samostalno prevoziti osobu ako je dostupna hitna medicinska pomoć.
Život nakon moždanog udara
Posljedice moždanog udara mogu biti različite – od blagih i prolaznih poteškoća do ozbiljnih i trajnih oštećenja. Osobe koje prežive moždani udar mogu se suočiti s poteškoćama u kretanju, govoru, pamćenju, koncentraciji i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Kod nekih osoba mogu se javiti emocionalne poteškoće, depresija, socijalna izolacija i smanjena samostalnost.
Posljedice se ne odražavaju samo na oboljelu osobu nego i na njenu porodicu i bližnje, koji često preuzimaju značajnu ulogu u pružanju svakodnevne pomoći i podrške. Gubitak radne sposobnosti, smanjeni prihodi i otežano učešće u društvenom životu mogu dodatno opteretiti pojedinca i njegovu porodicu.
Pravovremeno započeta rehabilitacija, koja može uključivati fizikalnu terapiju, radnu terapiju, logopedsku podršku i psihološku pomoć, važan je dio oporavka. Plan rehabilitacije prilagođava se potrebama i mogućnostima svake osobe, a kontinuirana podrška zdravstvenih radnika, porodice i zajednice može doprinijeti boljem kvalitetu života.
Vrijeme je za djelovanje
Svjetski dan moždanog udara podsjeća nas da prevencija, prepoznavanje simptoma i pravovremeno liječenje imaju presudnu ulogu u spašavanju života i smanjenju dugoročnih posljedica ove bolesti.
Dostupna zdravstvena zaštita, brzo reagovanje i odgovarajuće liječenje mogu značajno povećati mogućnost oporavka i smanjiti rizik od trajnog invaliditeta. Jednako je važno kontinuirano educirati stanovništvo, unapređivati preventivne programe i osigurati podršku osobama koje žive s posljedicama moždanog udara.
Zapamtite: svaka minuta je važna. Prepoznajte znakove moždanog udara, reagujte odmah i pozovite hitnu medicinsku pomoć na broj 124. Pravovremena reakcija može spasiti život.
World Stroke Day is observed on 29 October each year to raise awareness of the seriousness of stroke, its consequences, prevention strategies, and the importance of timely treatment. This day also provides an opportunity to highlight the need to improve healthcare services, ensure access to quality medical care, and provide support for stroke survivors and their families.
The theme of this year’s global observance is “The Time is Now,” accompanied by the hashtag #StrokeActionNow. This message calls for urgent action, the adoption of appropriate public health policies, and intensified efforts to prevent stroke, recognise its symptoms promptly, and ensure access to timely, high-quality treatment.
Particular emphasis is placed on the message “Every Minute Counts” (#EveryMinuteCounts), highlighting the fact that time is critical when a stroke occurs. Rapid recognition of symptoms and seeking emergency medical assistance can save lives, reduce the risk of permanent disability, and improve the chances of recovery. Any delay in treatment can lead to further damage to brain tissue and more severe consequences.