Prvi decembar/prosinac, Svjetski dan HIV/AIDS-a, obilježava se svake godine s ciljem podizanja svijesti o pandemiji AIDS-a, uzrokovanoj širenjem HIV infekcije. HIV nastavlja biti vodeće globalno javnozdravstveno pitanje, sa oko 36,7 miliona ljudi koji žive sa HIV infekcijom na kraju 2016. godine i 1,8 milijuna novoinficiranih osoba u 2016. godini. U istoj godini, 1,0 milijun ljudi je umrlo od uzroka povezanih s HIV-om globalno.
Osnovna tema ovogodišnje kampanje je „Moje zdravlje, moje pravo“, s fokusom na pravo na zdravlje i izazove s kojima se suočavaju ljudi diljem svijeta u ostvarivanju svojih prava. To uključuje pravo na prevenciju i liječenje, donošenje odluka o vlastitom zdravlju i liječenje s poštovanjem i dostojanstvom, i bez diskriminacije. Ukoliko je pravo osobe na zdravlje ugroženo, tada često nije u stanju učinkovito spriječiti bolest, uključujući HIV, ili dobiti pristup liječenju i njezi. Većina marginaliziranih osoba u društvu ima često najmanji pristup pravu na zdravlje, te su i najosjetljiviji na HIV infekciju.
Pod sloganom “Svi se računaju”, Svjetska zdravstvena organizacija će se zalagati za pristup sigurnim, efikasnim, kvalitetnim i pristupačnim lijekovima, uključujući lijekove, dijagnostiku i druge zdravstvene proizvode, kao i usluge zdravstvene zaštite za sve ljude u potrebi, a takođe i osigurati zaštitu od HIV infekcije i AIDS-a u Federaciji Bosne i Hercegovine
U razdoblju od 1992. godine do kraja 2017. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija BiH) registrirana je 201 osoba kojoj je dijagnosticirana HIV infekcija. Među njima su 93 osobe oboljele od AIDS-a. U istom razdoblju, 47 oboljelih osoba je umrlo. Među zaraženim osobama 85% je muškog spola. Najveći broj HIV slučajeva registrira se u dobnoj skupini od 30-39 godina (32%), zatim u dobnim skupinama od 40-49 godina i 25-29 godina (22%). U posljednjih pet godina u Federaciji BiH prosječno se registrira 13 novih slučajeva infekcije HIV-om, što čini stopu od 6 slučajeva na milijun stanovnika, odnosno predstavlja nisku razinu HIV epidemije.
AIDS/SIDA
- predstavlja skupinu različitih bolesti koje se javljaju u završnom stadiju infekcije izazvane HIV-virusom. Poslije infekcije HIV-om dolazi do postepenog uništavanja odbrambenog sistema ljudskog organizma, da bi, na kraju, došlo do potpunog sloma prirodnih odbrambenih mehanizama. Posljedica su teške zarazne bolesti, rijetki oblici raka, promjene i oštećenja nervnog sistema, odnosno oboljenje od AIDS-a.
Kako se prenosi HIV-infekcija ?
pri nezaštićenom seksualnom odnosu (bez upotrebe kondoma) sa zaraženom osobom,
zaraženom krvlju i krvnim produktima, npr. kod otvorenih rana na koži, ili prilikom transfuzije zaražene krvi, korištenjem nesterilnih igala za intravenoznu upotrebu, npr. kod intravenoznog uzimanja droge,
prenošenjem sa zaražene majke na dijete u toku trudnoće, pri porođaju i dojenjem preko majčinog mlijeka.
Kako se NE prenosi HIV-infekcija?
tjelesnim kontaktom kao što su rukovanje, grljenje, milovanje i ljubljenje,
putem pljuvačke,
kihanjem ili kašljanjem,
putem znoja ili suza,
zajedničkim boravkom i radom sa ljudima zaraženim HIV-om ili oboljelim od AIDS-a,
zajedničkom upotrebom pribora za jelo, ili peškira, čaša i sl.,
ubodom insekata (komaraca)...
Kako se zaštiti od HIV-infekcije?
Prevencija HIV bolesti uključuje informaciju, edukaciju i testiranje. Mala je vjerojatnost da se HIV-om zarazite nekim nesretnim slučajem na koji niste mogli utjecati, a mnoga veća da infekciju dobijete zbog rizičnog ponašanja. Odgovornim, nerizičnim ponašanjem postiže se djelotvorna zaštita te se vjerojatnost infekcije svodi na najmanju moguću mjeru.
Djelotvorne preventivne mjere uglavnom se jednostavno primjenjuju, a najvažnije je izbjegavanje seksualnih odnosa izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju, pravilna uporaba kondoma, izbjegavanje korištenja droge intravenozno, izbjegavanje seksualnih odnosa u stanju opijenosti alkoholom ili drogama koji smanjuju sposobnost rasuđivanja i povećavaju vjerojatnost neodgovornog spolnog ponašanja, korištenje mjera zaštite i zaštitne opreme (rukavica, naočala, maske i dr. ) prilikom rukovanja krvlju, organima ili tjelesnim izlučevinama u profesionalnom doticaju s potencijalno zaraženim osobama i materijalom.
