Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 04. februara širom svijeta, kako bi se podigla svijest javnosti o oboljelim od raka, prevenciji bolesti, ranom dijagnosticiranju, liječenju, te skrbi za oboljele.
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka obilježava se pod nadzorom Međunarodne unije za kontrolu raka (UICC) uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije i ostalih vodećih zdravstvenih organizacija.
Slogan Svjetskog dana borbe protiv raka u razdoblju 2016.-2018. glasi
"MI MOŽEMO, JA MOGU"
Oko 30% svih smrti uzrokovanih rakom nastalo je djelovanjem pet vodećih faktora rizika ponašanja i prehrane:
1.konzumiranjem duhana i alkohola
2.visokim indeksom tjelesne mase (ITM)
3.nedovoljnim unosom voća i povrća
4.nedovoljnom tjelesnom aktivnošću.
Pušenje
Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični faktor pojave raka. Procjena je da pušenje uzrokuje oko 22 posto smrti od raka godišnje (na svjetskoj razini). Dokazano je i da pasivno pušenje povećava rizik pojave raka pluća. Također i drugi oblici uživanja duhana povećavaju rizik obolijevanja: upotreba duhana žvakanjem povećava rizik pojave raka usne šupljine, jednjaka i gušterače.
Alkohol
Rizik pojave raka raste s količinom i učestalošću konzumacije alkohola. Rizik se također povećava ukoliko osoba uz učestalu konzumaciju alkohola i puši. Za pojedine vrste raka, utjecaj alkohola različit je kod muškaraca i kod žena. Primjerice, 22 posto karcinoma usne šupljine i ždrijela povezuje se, između ostalog i s konzumacijom alkohola dok je kod žena ova povezanost uočena u 9 posto karcinoma. Ova razlika pripisuje se prosječnoj količini konzumacije koja se razlikuje kod muškaraca i žena. Slične spolne razlike postoje i kod rak jednjaka i jetre.
Fizička neaktivnost, pretilost i prekomjerna tjelesna težina
Uravnotežena prehrana jedan je od faktora prevencije pojave raka. Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih vrsta raka, kao što su rak jednjaka, dojke, kolorektalni rak i rak bubrega. Učestalo konzumiranje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda može biti povezano s pojavom rka debelog crijeva. Uravnotežene prehrambene navike i redovita tjelesna aktivnost osnova su zdravlja i prevencije kroničnih bolesti pa tako i karcinoma.
Faktori okoliša koji utiču na pojavu malignih oboljenja:
Infekcije
Mikroorganizmi su odgovorni za oko 22 posto smrti od karcinoma u zemljama u razvoju i za 6 posto smrti od karcinoma u razvijenom svijetu. Hepatitis B i C rizični su faktori pojave raka jetre, humani papiloma virus uzrokuje rak cerviksa, Helicobacter pylori povećava rizik pojave raka želuca. U pojedinim zemljama infekcija parazitima (shistosomijaza) povećava rizik pojave raka mokraćnog mjehura. Preventive mjere uključuju cijepljenje i zaštitu od infekcije i infestacije, odnosno mjere zdravstvenog odgoja kao i mjere ranog otkrivanja bolesti kroz javnozdravstvene programe.
Zagađenje okoliša
Zagađenje okoliša (zraka, vode, tla i hrane) karcinogenim tvarima (hemikalijama) smatra se odgovornim za 1 do 4 posto svih vrsta raka (IARC/WHO, 2003). Izloženost karcinogenima iz okoline može se dogoditi konzumiranjem zagađene vode, udisanjem atmosferskog zraka ili zraka u zagađenoj prostoriji, konzumiranjem hrane koja sadrži karcinogene tvari (primjerice dioksine). Procjenjuje se da izloženost plinu radonu iz tla ili građevinskih materijala uzrokuje između 3 i 14 posto karcinoma pluća. Razina ovog plina u prostorijama može se smanjiti primjerenom ventilacijom i specifičnim postupcima zaštite podova i zidova. Briga o okolišu: zdravom uzgoju hrane, čistoći vode i zraka i ambijentalnom okolišu smatra se važnim faktorom u prevenciji karcinoma. Dodatna važnost brige o okolišu leži u njenom utjecaju na veće populacijske skupine.
Nepovoljni uvjeti radnog mjesta
Smatra se kako postoji više od 40 uvjeta u radnoj okolini koji mogu biti karcinogeni za čovjeka, a svrstavaju se u tzv. radno-okolišne karcinogene (Siemiatycki et al., 2004). Najčešće se povezuju s rakom pluća, mokraćnog mjehura, dušnika, kože, s leukemijom i rakom larinksa. Mezoteliom se, primjerice, povezuje s izloženošću azbestu na radnom mjestu. Karcinomi čija pojava se povezuje s radnim mjestom učestaliji su u radno aktivnoj populaciji i rizik njihove pojave veći je u toj populaciji (u usporedbi s općom populacijom). Oko 20 do 30 posto muške i 5 do 20 posto ženske radno aktivne populacije (15. do 64. godine) može biti izloženo raku pluća tijekom svog radnog vijeka. Smatra se i da je 2 posto slučajeva leukemije u svijetu uzrokovano uvjetima na poslu.
Zračenje
Ionizirajuće zračenje karcinogeno je za ljude. Ono može uzrokovati leukemiju i brojne tzv. solidne tumore, s većim rizikom, ako je izloženost bila u mlađoj životnoj dobi. Ionizirajuće zračenje ujedno je i jedno od osnovnih dijagnostičkih i terapeutskih oružja. Kako bi dobrobit od zračenja bila veća od potencijalne štete, radiološke medicinske procedure moraju biti adekvatno propisane i izvedene, s posebnom pažnjom kad su u pitanju djeca. Ultraljubičasto zračenje, odnosno pretjerana izloženost sunčevim zrakama, može uzrokovati karcinome kože kao što su bazocelularni karcinomi, karcinomi skvamoznih stanica ili melanomi.
Prema procjenama SZO obolijevanje od malignih bolesti u svijetu je poraslo sa 12,7 miliona u 2008. godini na 14,1 miliona ljudi u 2012. godini, a očekuje se da će do 2032. godine oboljeti 25 miliona ljudi širom svijeta, odnosno, obolijevanje od raka će porasti za 70 posto.
Trogodišnjom kampanjom pod sloganom “Mi možemo, ja mogu” podsjeća se na to da pojedinac i zajednica mogu da doprinesu smanjenju globalnog tereta uzrokovanog rakom.
Izvori:
1. www.worldcancerday.org