Prema podacima SZO, u svijetu godišnje oko 6 miliona ljudi umire od posljedica pušenja, od čega 80% u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama.
Bosna i Hercegovina se nalazi među 13 zemalja svijeta po količini konzumiranih cigareta po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Naša zemlja se po količini našla na listi vodećih zajedno sa Kinom, Rusijom, Indijom i Turskom. Ukoliko se postojeći trendovi pušenja nastave, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će se broj osoba koje umiru od bolesti povezanih sa pušenjem do 2020. godine udvostručiti, što predstavlja još jedan razlog za hitnim djelovanjem u rješavanju ovog problema u BiH.
Pušenje – vodeća bolest ovisnosti
Brojne studije posljednjih desetljeća potvrdile su da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili, tzv. pasivno pušenje znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega se pušenje više ne smatra samo lošom navikom nego bolešću ovisnosti pod nazivom “sindrom ovisnosti o duhanu” .
Dokazane su posljedice pušenja na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini. Pušenje ne samo što uzrokuje mnoga oboljenja i invalidnost sa umanjenjem kvalitete i dužine života, već je i uzrok više miliona smrti širom svijeta svake godine, zbog čega se pušenje s pravom naziva svjetskim ubicom broj 1.
Globalne činjenice o pušenju
•Svake godine širom svijeta pušenje ubija godišnje preko 6 miliona ljudi od čega preko 5 miliona pušača i oko 600 000 nepušača koji su tokom svog života bili izloženi pušenju od strane pušača u svojoj okolini.
•SZO procjenjuje da bi se do 2020. godine broj umrlih od posljedica pušenja mogao povećati na 8 miliona godišnje.
•Potrošnja duhanskih proizvoda se povećala na globalnom planu, dok se smanjuje u razvijenim zemljama.
•Pušenje uzrokuje brojne troškove za pojedinca, obitelji i zajednicu zbog prijevremene smrtnosti, oboljenja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti.
•SZO procjenjuje da svakih 8 minuta umre jedan čovjek od posljedica pušenja.
Svaki oblik izloženosti duhanskom dimu opasan po zdravlje
Aktivno pušenje predstavlja voljni akt pušača koji u toku pušenja u svoj organizam unosi duhanski dim, dok pasivno pušenje poznato još kao sekundarno pušenje predstavlja nevoljni ili neželjeni oblik izloženosti duhanskom dimu u svom okruženju od strane drugih pušača.
Štetne posljedice pušenja su povezane sa djelovanjem sastojaka duhanskog dima, koji su prisutni i kod aktivnog, a još više kod pasivnog pušenja. Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih su najpoznatiji :
•nikotin koji izaziva ovisnost, djelujući preko transmitera i receptora u mozgu dovodi do ovisnost podjednako jakoj kao kod droga, zbog čega je odvikavanje teško, sa brojnim simptomima i zahtjeva stručan nadzor i pomoć,
•katran kojeg povezuju sa nastankom različitih vrsta raka,
•iritansi koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije pluća, učestalih infekcija i ponavljanja napada astme,
•ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma sa kisikom i utiče na aterosklerotične promjene i ubrzava oboljenja srca i krvnih sudova.
Posljedice pušenja po zdravlje
Vodeći uzroci smrti na globalnom nivou se mogu povezati sa bolestima koje su uzrokovane izloženošću duhanskom dimu. Među njima su: ishemične bolesti srca, moždani udar, respiratorne infekcije i hronična opstruktivna bolest pluća, 17 vrsta raka među kojima su i rak pluća, grla, usta, jednjaka, jezika, crijeva, a postoje i dokazi da je posredno pušenje faktor rizika i za obolijevanje od raka dojke.
Ne smije se zanemariti činjenica da izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača uzrokuje štetne posljedice po zdravlje, povećanjem rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, te raka bronha i pluća.
Pušenje u trudnoći
Pušenje u trudnoći je podjednako štetno i za majku i za dijete, bilo da se radi o aktivnom pušenju majke ili izloženosti pasivnom pušenju trudnice od strane drugih pušača tokom trudnoće. Majke koje puše u trudnoći izložene su većem riziku od prijevremenog porođaja, spontanog pobačaja, i rađanja djece sa manjom tjelesnom masom i tjelesnom dužinom. Djeca majki koje su pušile u trudnoći pokazuju učestalije poremećaje razvoja disajnih puteva sa pojavom bronhitisa, upala pluća, ponavljanja astmatičnih napada kao i akutnih i hroničnih upala srednjeg uha. Također, sindrom iznenadne smrti dojenčadi je češći kod djece koja su bila izložena duhanskom dimu.
