Posljednjih dana, suočeni smo sa veoma niskim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod stanovništva. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom, itd), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na niske temperature, zbog čega zahtijevaju pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Hladnoća dovodi do naglog sužavanja krvnih sudova, što povećava mogućnost nastanka ugruška, tj. tromboze. Zdravo radno-aktivno stanovništvo i omladina, koji znatan dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe su izloženi opasnosti od štetnog djelovanja niskih temperatura.
U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih djelovanjem niskih temperatura, preporučujemo sledeće mjere:
izbjegavati ili ograničiti izlaske, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima (ako je prisutna poledica kod starijih osoba je povećana i mogućnost ozljeđivanja, odnosno padova i lomova);
Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka;
Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom;
Odjeća treba da je topla i komotna, slojevita, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile, jakne sa unutrašnjim slojem od pamuka, a vanjskim slojem nepropusnim za vlagu i vjetar;
Preporučuje se obuća bez visokih peta, topla, ne smije biti uska
U organizam unijeti dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u vidu toplih napitaka (čaj), a izbjegavati alkohol, velike količine kafe i cigarete;
Preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito ona bogata bjelančevinama (bijelo meso, riba, grah, grašak), tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od povrća, kuhano i svježe povrće i voće (naročito banane, limun, narandže, jabuke, kivi).
Ukoliko su nastale smrzotine (najčešće prsti šake i stopala i uške), a nije moguće odmah dobiti ljekarsku pomoć, ne smiju se koristiti direktni izvori toplote (npr. grijalice, radijatori) za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplota može uzrokovati oštećenje tkiva;
Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.
PRVA POMOĆ KOD POJAVE SMRZOTINA
Smrzotine (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovana hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj hladnoći. Najčešće su zahvaćeni periferni dijelovi tijela: nos, uška, prsti, ruke, stopalo. Pri tretmanu smrzotina važni su veličina smrznute površine i dubina oštećenog tkiva.
Slično kao kod opekotina, i kod smrzotina postoje četiri stepena ozljede:
Prvi stepen
Koža je ljubičastocrvene boje, otečena; javljaju se jaki bolovi i svrab.
Drugi stepen
Pored crvenila i otoka, na koži se pojavljuju i plikovi – mjehurići, koji sadrže potpuno bistru tečnost.
Treći stepen
Dolazi do izumiranja kože i potkožnog tkiva, koje je potpuno blijedo i neosjetljivo; ako ima mjehurića, oni su ispunjeni krvavim sadržajem.
Četvrti stepen
Dolazi do potpunog izumiranja smrznutih dijelova kože, potkožnog tkiva, mišića i kostiju, dolazi do vlažne ili suhe gangrene.
Često je s ograničenim ozljedama hladnoćom – smrzotinama povezano i pothlađenje organizma (hipotermija). Najprije se moraju zbrinuti znakovi opće pothlađenosti, jer u suprotnom može doći do oštećenja životno važnih funkcija i organa. Ozlijeđenu osobu treba prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što je steže: npr. čarape, čizme, cipele, rukavice i utopljavati je postepeno zamotavanjem u deku. Važno je da konzumira tople napitke, najbolje zaslađeni čaj. Ove osobe se ne smiju prisiljavati na kretanje i ne smiju uzimati cigarete, alkohol i pića koja sadrže kofein.
Molimo Vas da ukoliko ste u mogućnosti zaštitite i životinjski svijet, otvaranjem svojih pomoćnih objekata ( skladišta, šupe i garaže ) kako bi se i oni zaštitli od ovih ekstremnih uslova, te da ih nahranite :) HVALA VAM!