Svjetski dan oralnog zdravlja

“Reci Aaaa: Misli o svojim zubima, misli na zdravlje!”

Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se svakog 20. ožujka/marta radi podizanja svijesti o problemima oralnog zdravlja i važnosti njege usne šupljine.

Cilj je istaknuti važnost održavanja čistih i zdravih zubi, educirati širu javnost o pravilnoj njezi usne šupljine i razvijati svijest o važnosti oralne higijene kao preduvjeta za oralno zdravlje pojedinca i njegov utjecaj na opće zdravlje. Ujedno je to i poticaj pojedincima i javnosti da poduzmu niz koraka kako bi se smanjile bolesti usne šupljine – od karijesa do raka.

Zdravlje i ljepota usta i zubi dijelom su sveopćeg tjelesnog i duševnog zdravlja, a skladnost i ljepota zdravog osmijeha pridonosi sticanju samopouzdanja što je izuzetno važno u privatnom i poslovnom životu svakog čovjeka. No, nažalost, već dugi niz godina podatci ukazuju na loše stanje oralnog zdravlja stanovništva u BiH i upozoravaju na ozbiljnost problema, jer je ono, nedvojbeno, preduvjet zdravlja cijelog organizma.

Oralno zdravlje se temelji na:

 

•oralnoj higijeni,                                              

•ispravnoj i uravnoteženoj prehrani,

•redovitim kontrolnim pregledima i nužnom liječenju.

 

Važno je za funkciju žvakanja i govora, ali i estetiku, tako da osobe narušenog oralnog zdravlja osim funkcionalnih, imaju i različita sociološka ograničenja koja se najviše očituju u problemima komunikacije, te nedostatku samopouzdanja.

S edukacijom o potrebi i važnosti higijene usne šupljine i zubi treba započeti rano u obitelji, u vrtiću i školi kroz niz zabavnih aktivnosti, smijeh i pjesmu, kako bi najmlađi usvojili osnove oralne higijene te zadržali lijep i zdrav osmijeh. Naravno, prva linija odbrane je prevencija, posebno redovito pranje zuba i usta te redoviti pregledi kod stomatologa. 

Prevencija

Kontrola zubnih naslaga i redukcija kariogenih bakterija prva je i najvažnija razina u prevenciji karijesa, bolesti modernog društva, najraširenije bolesti današnjice i velikog javnozdravstvenog problema. Upravo četkanjem zubi uklanja se zubni plak što je i glavni cilj prevencije. Europska akademija za dječju stomatologiju preporuča fluoride u zubnim pastama. Osim navedenog, za prevenciju nastanka ranog dječjeg karijesa preporuča se provesti procjena oralnog zdravlja tijekom prve godine djetetova života, a zube malog djeteta prati svakodnevno s malo zubne paste. 

Preporuka za prvi posjet stomatologu je vrijeme nakon nicanja prvih zubi, odnosno do navršene prve godine života. Kontrolne preglede za djecu do 15. godine života potrebno je obavljati svaka tri mjeseca ili po potrebi, ukoliko dijete ima bilo kakvih problema. Na taj način većina promjena će biti uočena i sanirana na vrijeme.

Procjenjuje se da 95% stanovništva do 35. godine ima barem jedno „karijes iskustvo“, odnosno da je imalo problema vezanih uz zubni karijes. To je bolest kroničnog karaktera koja sporo napreduje, a očituje se truljenjem zubnih supstancija: cakline (vanjski, prvi sloj zuba), dentina (sloj ispod cakline) i korijena zuba. Spontanog izlječenja i zacjeljenja zubnog karijesa nema. Etiološki glavni uzročnik nastanka zubnog karijesa je, uz povećan broj bakterija, zubni plak. Bakterije koje se nalaze u zubnom plaku hrane se šećerima koje unosimo hranom. Proizvode različite kemijske spojeve, od kojih su za razvoj karijesa najvažnije kiseline. Kad su u ustima u dovoljnoj količini, kiseline uzrokuju demineralizaciju zubne cakline. Demineralizacija je proces u kojem dolazi do gubitka mineralnih sastojaka iz tvrdih zubnih tkiva pri čemu ona postupno postaju slabija i manje otporna. Proces demineralizacije se normalno i svakodnevno odvija na površini zuba i sam po sebi ne uzrokuje bolest zuba. Demineralizacija se događa uvijek kada zub dođe u kontakt s kiselinama, bilo da su one unesene hranom, napitcima (Coca-cola, voćni sokovi, ocat) ili su proizvod bakterija. Dakle, zub u kontaktu s kiselinama uvijek gubi određenu malu količinu minerala, ali ovaj gubitak se nadomjesti mineralima iz sline u procesu koji se naziva remineralizacija. U normalnim uvjetima na površini svakog zuba izmjenjuju se procesi demineralizacije i remineralizacije. Ako su oni u ravnoteži ne nastaje oštećenje zuba. Ako bakterije plaka proizvode previše kiseline, tako da se ravnoteža poremeti u korist demineralizacije, dolazi do postupnog slabljenja cakline i nastanka karijesa.

 

 

 

 Preventivna stomatologija usmjerena je ne samo na prevenciju oralnih bolesti nego i na liječenje ranih znakova s namjerom da se spriječi širenje bolesti. Kako bi se prevencija u praksi i ostvarila, valja istaknuti važnost dobre edukacije i suradnju pacijenta sa stomatologom, ponajprije u smislu razvoja povjerenja, nakon čega, naravno, slijede redoviti pregledi (kontrole),