Svjetski dan bez duhanskog dima: “Pušenje i bolesti srca” (31.05.)

Svake godine, 31. maja, Svjetska zdravstvena organizacija WHO i partneri obilježavaju Svjetski dan bez duhana, naglašavajući zdravstvene i druge rizike upotrebe duhana te zagovaraju efikasne politike za smanjenje potrošnje duhana.

Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene oragnizacije (WHO), povodom 31.maja Svjetskog dana bez duhanskog dima je: ˝Pušenje i bolesti srca˝.

Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na značaj i posljedice nastanka bolesti srca, uzrokovanih konzumacijom duhanskih proizvoda.

Kardiovaskularne (srčane) bolesti ubijaju više ljudi nego bilo koji drugi uzročnik smrti, a upotreba duhana i pasivna izloženost duhanskom dimu doprinose u 12% svih smrti od srčanih bolesti. Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca, nakon visokog krvnog pritiska.(WHO)

 

U sastavu duhanskog dima pored nikotina, katranskih spojeva, spojeva iritativnog djelovanja, glavni uzročnik promjena na srcu i krvnim sudovima je ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma sa kisikom, povećava nivo karboksihemoglobina u krvi  i ubrzava  aterosklerotične promjene na  krvnim sudovima. 

  Pušenje se povezuje sa nastankom sljedećih bolesti srca i krvnih sudova: 

koronarna bolest, 

kardiomopatija,

angina pectoris,

 infarkt miokarda, 

aritmije, 

aneurizma aorte,

bolesti periferne cirkulacije i obliterirajući tromboangitis (Buergerov-ova bolest).

 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 7 miliona ljudi, među kojima oko 900 000 nepušača koji umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Skoro 80% od ukupno 1 milijarde pušača u svijetu, dolaze iz nerazvijenih ili srednje razvijenih zemalja, sa najvećim teretom oboljevanja i smrtnosti od pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima  smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja koja se između ostalih faktora rizika povezuju sa pušenjem. Tako u 2016. godini, 53,1% vodećih uzroka  smrtnosti stanovništva Federacije BiH predstavljaju kardiovaskularne bolesti (stopa 508,2/100.000 st.) i 21,0% maligne neoplazme  (stopa 208,1/100.000 st.) što predstavlja gotovo ¾ svih uzroka smrti.

U 2016. godini pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju  akutni infarkt miokarda sa stopom od 90,6 na 100.000 stanovnika, moždani udar sa stopom 86,7/100.000 stanovnika,  srčani zastoj sa stopom od  68,1 na 100.000 stanovnika,  kardiomiopatija sa stopom 63,4 na 100.000 stanovnika i esencijalna hipertenzija sa stopom 41,2 na 100.000 stanovnika što predstavlja  značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.

 

U ukupnom registrovanom morbiditetu - obolijevanju stanovništva Unsko-sanskog kantona u 2016. godini , a prema podacima primarne zdravstvene zaštite, oboljenja cirkulatornog sistema nalaze se na drugom mjestu, u deset vodećih oboljenja ukupnog stanovništva, odmah poslije oboljenja respiratornog sistema (J00-J99).

 

Bolesti povezane s pušenjem ozbiljan su uzrok radne nesposobnosti i prerane smrti, pa bi se suzbijanjem pušenja moglo učiniti više u pravcu poboljšanja zdravstvenog stanja i produljenja ljudskog života, nego bilo kojom drugom akcijom na polju preventivne medicine. Stoga, sprječavanje pušenja treba biti osnova svakog preventivnog medicinskog programa.