Svjetska sedmica dojenja u svijetu se obilježava svake godine od 1. do 7. augusta, mada se u Federaciji BiH obilježavanje sedmice dojenja odvija početkom oktobra. Obilježavanje ovog datuma ima za cilj promoviranje i unapređenje dojenja, a samim tim i unapređenje zdravlja djece. Isključivo dojenje u prvih šest mjeseci preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/SZO).
Tema ovogodišnje Svjetske sedmice dojenja je “Dojenje : temelji za život “ .
Zemlje širom Svijeta obilježavaju ovu sedmicu iz mnogo razloga, a to su:
Dojenje je nezamjenjiv način pružanja idealne hrane za zdrav rast i razvoj dojenčadi; također je integralni dio reproduktivnog procesa sa važnim implikacijama na zdravlje majki. Majčino mlijeko idealna je hrana za razvoj svih organa, a posebno mozga. Savršeni sklad sastava potrebnih elemenata u majčinom mlijeku omogućava rast i adekvatan razvoj mozga djeteta što je od izuzetne važnosti za savršen intelektualni razvoj djeteta. Također, majčino mlijeko pored uloge u rastu djeteta ima ulogu u zaštiti od infekcija podstičući rast i prenos mikroelemenata potrebnih za funkcionisanje čitavog organizma.
Majčino mlijeko štiti dijete tokom cijelog života od alergija i smanjuje vjerovatnoću pojave anemije, respiratornih i drugih infekcija, upala uha, bakterijskog meningitisa, žutice, astme, dijabetesa, prevelike tjelesne težine i povećanog pritiska, mogućnost karijesa i pomaže razvoju usne šupljine i vilice. Dojena djeca brže sazrijevaju, osjećaju sigurnost u krilu majke, što im kasnije pomaže da se razvijaju u stabilne ličnosti.
Dojenje smanjuje rizik od smrtnosti i obolijevanja dojenčadi i majke, jača imunitet i ima blagotvoran učinak na kognitivne sposobnosti i motorni razvoj.
Dojenje pomaže bržem vraćanju maternice u stanje prije porođaja i smanjuje postporođajno krvarenje, pojavu raka dojke, grlića maternice i jajnika, osteoporozu, postporođajnu depresiju, a pomaže i bržem gubitku kilograma dobijenih tokom trudnoće.
Majčino mlijeko je jedina hrana koja u potpunosti zadovoljava potrebe dojenčeta u prvih šest mjeseci života, tako da nije potrebno dopunjavanje ishrane dojenčeta,već samo isključivo dojenje ukoliko ne postoje prepreke za isto.
Obeshrabruju podatci WHO/SZO da je 2 do 5 svih novorođenčadi stavljeno majci na dojku u prvih sat vremena od rođenja, a samo je 40% djece mlađe od 6 mjeseci isključivo dojeno.
Mnogo je razloga zašto milioni žena ne mogu uspješno početi i nastaviti dojenje.
Jako bitno je za svaku trudnicu, da se što više tokom trudnoće posveti educiranju vezano za dojenje i važnosti dojenja.
Svaka buduća majka treba da insistrira na samom porodu i poslije njega da doji svoje dijete i da bude uporna u istom , jer jedina može napraviti razliku i jedina je koja može svome djetetu da obezbjedi prirodni antibiotik u prvih 24 sata života i na taj način pružiti najbolje svom novorođenčetu.
Vrlo je preporučljivo svim majkama da novorođenče doje u prvoj polovini prve godine života , a nakon toga dojenje se može produžiti za jednu, dvije ili više godina .
Dojenje se organizira i promiče širom svijeta od strane WABA (World Alliance for Breastfeeding Action), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a (International Children’s Emergency Fund) kako bi potaknuli majke da dojenjem utiču na zdrav rast i razvoj djeteta, te kako bi zaštitile djecu od smrtonosnih problema i bolesti , uključujući neonatalnu žuticu, upalu pluća, koleru i još mnogo toga.
Majčino mlijeko je nezamjenjivo, u svakom trenutku je spremno za hranjenje, sterilno, najjeftinije, a najidealnije.