Svake godine, 17. maj, posvećen je Svjetskom danu hipertenzije, a njegova je svrha podizanja svijesti, informiranje i edukacija opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te prevencija moždanog udara, srčanog udara i drugih srčanih i bubrežnih bolesti.
Ovogodišnja tema glasi „Saznajte svoje brojeve“ s ciljem povećanja svijesti o važnosti poznavanja vašeg mjerenja tlaka.
Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije inicirala je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije 2005. godine, od kada se redovno obilježava.
Također je i cijeli mjesec maj proglašen „Mjesecom mjerenja krvnog tlaka“. Ovu globalnu kampanju vodi Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije u saradnji s Međunarodnim društvom za hipertenziju. Cilj ove javnozdravstvene kampanje je rano otkrivanje visokog krvnog tlaka, povećati svjesnost o potrebi kontrole krvnog tlaka i dostupnost mjerenja širokoj populaciji, kako bi se ranim otkrivanjem i liječenjem povišenog krvnog tlaka spriječile posljedice po zdravlje.
Hipertenzija (HTN), povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija je kronična bolest pri kojoj je krvni tlak u arterijama povišen. Uslijed ovog povišenja, a kako bi se održao normalni protok krvi kroz krvne žile, potreban je snažniji rad srca. Prilikom mjerenja vrijednosti krvnog tlaka, mjeri se sistolički i dijastolički tlak, koji se razlikuju po tome da li se srčani mišić stišće (kontrahira), što se naziva sistola, ili opušta između dvije kontrakcije, što se naziva dijastola. Normalne vrijednosti sistoličkog (gornjeg, tzv. srčanog) krvnog tlaka u mirovanju nalaze se u rasponu od 100–140 mmHg dok se vrijednosti dijastoličkog (donjeg) krvnog tlaka kreću u rasponu od 60–90 mmHg. Hipertenzijom se smatra stanje kod kojeg su vrijednosti krvnog tlaka trajno na razini od/iznad 140/90 mmHg.
Direktan odnos između povišenog arterijskog tlaka i kardiovaskularnog rizika je odavno prepoznat. Naime, arterijska hipertenzija je neovisni glavni faktor rizika za koronarnu bolest i cerebrovaskularne bolesti, aneurizme arterija, aterosklerozu, kronično oštećenje bubrega, oštećenje očne pozadine (krvnih žila mrežnice oka). Taj rizik raste kontinuirano s porastom krvnog tlaka.
Prema procjeni stručnjaka bolesti srca i krvnih žila velikim je dijelom moguće spriječiti, tako da posljednjih desetljeća jačaju aktivnosti koje su usmjerene prevenciji razvoja tih bolesti. Evropsko udruženje kardiologa donijelo je smjernice kako bi se došlo do svijesti svakog pojedinca o važnosti osobnog utjecaja na njegovo zdravlje. Formulirali su jednostavnu šifru zdravlja koja naglasak stavlja na važnost primjene preventivnih mjera u zaštiti od razvoja bolesti srca i krvnih žila upozoravajući na glavne faktore rizika odgovorne za nastanak tih bolesti.
0 3 5 140 5 3 0
0 - ne pušenju cigareta! Promjena lošeg zdravstvenog ponašanja vezana uz prestanak pušenja jedna je od najvažnijih mjera. Istraživanja su pokazala da je pušenje odgovorno za 50% svih izbježivih smrti pušača.
3 - 3 km šetnje dnevno ili 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti. Tjelesna neaktivnost je jedan od glavnih promjenjivih rizičnih faktora za obolijevanje od bolesti srca i krvnih žila. Rezultati istraživanja pokazuju da osobe koje provode uglavnom sjedilački način života imaju dva puta veći rizik od oboljevanja u usporedbi s aktivnim osobama.
5 - 5 obroka dnevno bogatih voćem i povrćem.
140 - sistolički, "gornji" krvni tlak ne smije biti veći od 140 mmHg. Povišeni krvni tlak je unatoč snažnoj povezanosti sa spriječivim rizičnim faktorima i učinkovitim lijekovima za liječenje vrlo često loše kontroliran. Naime zbog "tihog" početka bolesti, bez značajnijih smetnji velik dio osoba uopće ne zna za postojanje bolesti. Kod osoba koje se liječe izuzetno je važno kontinuirano i trajno uzimati terapiju kako bi se bolest držala pod kontrolom.
5 - ukupni holesterol u krvi ne smije biti veći od 5 mmol/l. Prehrana bogata zasićenim mastima pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila. Utvrđeno je da male promjene u prehrani mogu značajno smanjiti razinu holesterola (zasićene masnoće bi trebale zauzimati do 10% ukupnog kalorijskog unosa, te ih zamijeniti nezasićenim masnoćama).
3 - LDL "loši" holesterol mora biti manji od 3 mmol/l.
0 - izbjegavanje prekomjerne tjelesne težine i šećerne bolesti. Održavati optimalnu tjelesnu težinu u granicama preporučenog indeksa tjelesne mase (ITM 20-25 kg/m²). Smanjenje prekomjerne tjelesne mase kod preuhranjenih i pretilih osoba dokazano ima povoljne učinke na razinu holesterola u krvi, povišeni krvni tlak i šećernu bolest.
Unatoč napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju visokog krvnog tlaka, hipertenzija ostaje važan javnozdravstveni problem kao jedan od najvažnijih preventabilnih uzroka prijevremenog umiranja. Obilježava je "tihi" početak bez simptoma, tako da neliječena hipertenzija dovodi do nastanka ireverzibilnih promjena i do niza komplikacija koje su odgovorne za lošiju kvalitetu života i prijevremenu smrtnost. Iako ponekad simptomi kao što su glavobolja, crvenilo lica, omaglice i umor mogu upozoriti na povišenje krvnog tlaka, to je obično bolest bez pouzdanih i specifičnih simptoma.
Preporuka Svjetske lige za hipertenziju je da svako provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.
Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.
Every year, 17 May is dedicated to World Hypertension Day (WHD). Its purpose is to raise awareness, inform and educate the general population on the prevention, detection and treatment of hypertension and the prevention of strokes, heart attacks and other cardiac and renal diseases.
"Know your numbers" is this year's theme and its purpose is to raise awareness worldwide about the importance of knowing what your blood pressure measurement is.
Also, the whole month of May is proclaimed "May Measurement Month".