Svjetski dan hrane je dan posvećen borbi protiv gladi u svijetu. Obilježava se svake godine 16. oktobra, kada se ljudi iz cijelog svijeta okupljaju kako bi iznijeli svoj stav za iskorjenjivanje gladovanja. Proslavljajući stvaranje Organizacije za hranu i poljoprivredu, događaji se organiziraju u preko 150 zemalja širom svijeta, što ga čini jednim od najslavnijih dana kalendara UN-a. Ovogodišnja tema glasi Naša djela su naša budućnost.
Povodom Svjetskog dana hrane, ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a će i ove godine organizirati obilježavanje istog u suradnji sa PPU dječiji vrtić “Fili” Bihać.
Aktivnosti su sljedeće:
- Uvodni razgovor o zdravoj prehrani i aranžiranje piramide ishrane,
- Izbor najboljeg dječjeg likovnog rada i dodjela nagrada,
- Podjela i konzumacija zdravih namirnica,
- Mjerenje visine i težine, radi izračunavanja ITM,
- Mjerenje CO2, vlage i temperature u prostoru u kojem djeca borave.
Obilježavanje će biti medijski popraćeno.
Posljednjih desetljeća dramatično smo promijenili prehranu i prehrambene navike kao rezultat globalizacije, urbanizacije i rasta dohotka.
Prešli smo sa sezonskih jela, uglavnom na biljnoj bazi i jela bogatih vlaknima, na ishranu koja sadrži visoko rafinirani škrob, šećer, masti, sol, prerađenu hranu, meso i ostale proizvode životinjskog porijekla. Manje vremena se troši na pripremu jela kod kuće, a potrošači, posebno u urbanim područjima, sve se više oslanjaju na supermarkete, brzu i uličnu hranu i restorane sa dostavom.
Kombinacija nezdrave prehrane i sjedilačkog načina života dovela je do porasta stope pretilosti, ne samo u razvijenim zemljama, već i zemljama sa niskim prihodima, gdje glad i pretilost često koegzistiraju. Sada je preko 670 miliona odraslih i 120 miliona djevojčica i dječaka (5-19 godina) pretilo, a preko 40 miliona djece mlađe od 5 godina ima prekomjernu težinu, dok preko 820 miliona ljudi pati od gladi.
Nezdrava prehrana je vodeći faktor rizika za smrt od nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i određene vrste raka. Povezane s petinom smrtnih slučajeva širom svijeta, nezdrave prehrambene navike također uzimaju danak u nacionalnim zdravstvenim proračunima.
Gojaznost i drugi oblici pothranjenosti pogađaju gotovo jednu od tri osobe. Projekcije govore da će taj broj do 2025. biti jedan na dva. Dobra vijest je da pristupačna rješenja postoje za smanjenje svih oblika neuhranjenosti, ali zahtijevaju veću globalnu predanost i djelovanje.
Način na koji naši prehrambeni sistemi trenutno rade, od poljoprivredne proizvodnje do prerade i maloprodaje, ima malo prostora za svježu, lokalno proizvedenu hranu koja bi trebala biti prioritet. Intenzivirana proizvodnja hrane, u kombinaciji s klimatskim promjenama, uzrokuje brzi gubitak biološke raznolikosti.
Biodiverzitet
Danas samo devet biljnih vrsta čini 66% ukupne proizvodnje biljaka usprkos činjenici da se tokom historije više od 6000 vrsta uzgajalo za hranu. Različite vrste usjeva presudne su za pružanje zdrave prehrane i očuvanje okoliša.
Šta je zdrava prehrana?
Zdrava prehrana je ona koja zadovoljava prehrambene potrebe pojedinaca pružanjem dovoljne, sigurne, hranjive i raznolike hrane za vođenje aktivnog života i smanjenje rizika od bolesti. To između ostalog uključuje voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i cjelovite žitarice te hranu koja sadrži malo masti (posebno zasićene masti), šećer i sol.
Mnogim ljudima zdrava prehrana nije dostupna.
Ključne činjenice:
- Glad i pretilost
Dok preko 820 miliona pati od gladi, još više ljudi pati od prekomjerne težine i pretilosti.
- Rast pretilosti
670 miliona odraslih i 120 miliona djevojčica i dječaka (5-19 godina) je pretilo, a preko 40 miliona djece mlađe od 5 godina ima prekomjernu težinu.
- Smrt prehranom
Kombinacija nezdrave prehrane i sjedilačkog načina života pretekli su pušenje kao glavni faktor rizika od invalidnosti i smrti u svijetu.
- Trošak pretilosti
Procjenjuje se da se svake godine za liječenje zdravstvenih problema uzrokovanih gojaznošću potroši 2 triliona dolara.
- Skrivena glad
Milijarde ljudi nemaju osnovne vitamine i minerale koje njihova tijela trebaju da bi vodili aktivan i zdrav život.
- Nezdravo za planetu
Ekološka šteta prouzročena prehrambenim sistemom mogla bi porasti od 50 do 90% zbog povećane potrošnje prerađene hrane, mesa i drugih životinjskih proizvoda u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
- Začarani krug
U istom domaćinstvu, pa čak i kod iste individue, tokom života mogu postojati različiti oblici pothranjenosti i mogu se prenijeti s jedne generacije na drugu.
- Gubljenje raznolikosti
Oko 6 000 biljnih vrsta uzgajano je za hranu tokom ljudske povijesti, danas ih samo 8 osigurava više od 50% naših dnevnih kalorija.
- Klimatske prijetnje
Klimatske promjene prijete da smanje ne samo količinu usjeva, smanujući plodove, nego i kvalitetu ili hranjivu vrijednost.
Kontrola zdravstvene ispravnosti hrane na području USK-a
Broj obrađenih uzoraka hrane na mikrobiološku ispravnost u toku 2018. godine iznosio je 4.715 uzoraka od čega je bilo ispravno 4.631 (98,22%), dok 84 (1,78%) uzorka nisu zadovoljila uvjete propisane Pravilnikom.
Broj obrađenih uzoraka hrane na fizičko - hemijsku ispravnost u toku 2018. godine iznosio je 38 uzoraka, te su svi zadovoljili uslove propisane Pravilnikom.
U 2018. godini zabilježen je rast broja uzoraka hrane na mikrobiološku ispravnost (1.039 uzoraka), što je rezultat pojačanog rada sanitarne inspekcije na Kantonu.
World Food Day is a day of action dedicated to tackling global hunger. Held annually on 16th October, people from around the world come together to declare their commitment to eradicate worldwide hunger from our lifetime.
Celebrating the creation of the Food and Agriculture Organization (FAO), events are organized in over 150 countries across the world, making it one of the most celebrated days of the UN calendar.
This year’s theme is Our actions are our future.
#ZeroHunger.