Svjetski dan moždanog udara (World Stroke Day) obilježava se 29. oktobra svake godine sa ciljem poboljšanja prevencije rizikofaktora za nastanak moždanog udara te ukoliko se on desi da pacijenti i porodice prepoznaju rane znakove moždanog udara kako bi tretman ovog oboljenja bio što bolji.
Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji. Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka. Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj (engl. #DontBeTheOne). Znači nemoj biti 1 od 4 koji će imat moždani udar!
Cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren je ka podizanju razine svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara te je ista kampanja ujedno i ključna komponenta strateškog cilja WSO-a „reducirati pojavu moždanog udara na pola.“
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Moždani udar u svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini svrstava se među vodeće uzroke smrtnosti naročito u starijoj populaciji i u vodeće uzroke invalidnosti što predstavlja veliki problem za pacijente, porodicu i društvenu zajednicu u cjelini.
Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 miliona ljudi godišnje, a 5.5 miliona ljudi umre od njegovih posljedica.
Na svijetu je čak 80 miliona ljudi koji su preživjeli moždani udar.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
• Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica; osobito zahvaćenost samo jedne strane tijela.
• Iznenadne smetnje govora: otežano izgovaranje, razumijevanje ili gubitak govora.
• Iznenadne smetnje vida: zamagljenje ili gubitak vida.
• Iznenadne smetnje u hodu, vrtoglavice, gubitak ravnoteže.
• Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Posljedice moždanog udara:
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Brzo reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.
U prevenciji moždanog udara vrlo je važna promjena štetnih životnih navika.
• Prepoznajte i liječite svoje faktore rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
• Prestanite pušiti ili biti pasivni pušač.
• Izbjegavajte stres.
• Budite tjelesno aktivni i redovno vježbajte.
• Uravnoteženo se hranite (prehrana bogata voćem i povrćem, smanjite unos soli i šećera).
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Naučite prepoznati simptome upozorenja te odmah zatražite pomoć, jer SVAKA MINUTA JE BITNA!
Izazovi liječenja moždanog udara
Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.
Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se uticati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.
Pristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj skrbi kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opće troškove moždanog udara.
Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta. Rehabilitacija započinje u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tokom vremena. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.
World Stroke Day is celebrated on October 29, every year, with the aim of improving the prevention of stroke risk factors. The World Stroke Organization has decided to pay particular attention to the risks and prevention of this year's World Stroke Day. Although every fourth individual is at risk of a stroke, we should not forget that most strokes are nonetheless preventable, with a few simple steps. It is in this spirit that this year's slogan was designed to accompany the World Stroke Day campaign, which is #DontBeTheOne.
The purpose of this year's celebration of World Stroke Day is to raise public awareness of which steps need to be taken to reduce the risk of a stroke, and the same campaign is also a key component of WSO's strategic goal of "reducing the occurrence of stroke in half. "