Obilje svježeg voća i povrća daje široke mogućnosti za sastavljanje ljetnog jelovnika, a najbolji primjer su razne salate, ali ljeto zbog visokih temperatura donosi i povećanu opasnost kvarenja hrane i razmnožavanja bakterija, što može dovesti do trovanja hranom.
Problem čuvanja hrane danas, zbog savremenog načina masovne proizvodnje, unatoč modernoj tehnologiji jednako je važan kao i kroz historiju. Podaci pokazuju da je količina hrane koja se danas u svijetu baci gotovo jednaka potrebama zemalja trećeg svijeta. Ukoliko primjereno kupujemo i čuvamo hranu, ona će duže trajati, smanjit ćemo mogućnost trovanja hranom te uštedjeti novac. Bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti.
SAVJETI ZA SIGURNU KUPOVINU HRANE
- Prilikom kupovine hrane obavezno provjerite datum proizvodnje, odnosno rok trajanja.
- Ne kupujte hranu čija je ambalaža oštećena, zahrđala, udubljena ili napuhana. Takva hrana se ne bi smjela nalaziti u prometu.
- Provjerite uvjete čuvanja hrane te da li je ona u trgovini čuvana sukladno tome (npr. jesu li jaja u hladnjaku).
- Ne kupujte plavu ribu koja nije čuvana u ledu te onu koja ne izgleda svježe. Kod nepravilnog čuvanja i kvarenja plave ribe postoji mogućnost trovanja histaminom.
- Mljeveno meso treba biti svježe samljeveno ispred kupca
- Ne kupujte (ne jedite) nezrelo voće i povrće (krompir) jer sadrži tvar koja se zove solanin, koji u većim količinama može biti štetan za zdravlje.
- Kremasti kolači trebaju biti čuvani u frižiderima na 4 ºC.
- Ne kupujte industrijske sladolede na kojima je vidljivo da su bili otopljeni (ljepljiva ambalaža).
- Ne kupujte hranu koja je vidljivo promijenila senzorska svojstva (boju, miris, okus, izgled…).
SAVJETI ZA SIGURNU PRIPREMU I ČUVANJE HRANE
- Ne koristite hranu kojoj je istekao rok trajanja.
- Hranu treba pravilno čuvati; trajne namirnice (suhe namirnice) na suhome, a polutrajne i lako pokvarljive pokrivene u frižideru (na + 4 ºC) ili u zamrzivaču (na -18 ºC).
- Gotova toplinski obrađena hrana ne smije se čuvati na sobnoj temperaturi duže od 2 sata.
- Održavajte higijenu vašeg posuđa i pribora za rad s hranom (naročito daske za rezanje mesa).
- Prije rada s hranom obavezno operite ruke (ruke su osnovno sredstvo kojim se opasni mikroorganizmi prenose na hranu). Ruke treba oprati nakon obavljanja nužde, nakon iznošenja smeća, nakon čišćenja, nakon rada sa sirovim namirnicama (sirovo meso, riba i jaja te voće i povrće).
- Odvajajte sirove namirnice od kuhanih. Izbjegavajte njihov direktni kontakt, spremajte ih u posude i pokrivajte te koristite poseban pribor za rad sa sirovim i rad s kuhanim namirnicama (daske za rezanje, noževi).
- Svom voću s korom i korjenastom povrću, koru treba oguliti a nakon toga dobro oprati pod tekućom vodom.
- Svo povrće treba dobro oprati pod tekućom vodom, posebno ono koje nećemo kuhati (npr. povrće za salate).
- Hranu koja se kuha, peče, prži ili na drugi način toplinski obrađuje treba dobro toplinski obraditi. Ne konzumirajte polusirovu ili sirovu hranu. Posebice ne meso.
- Hranu podgrijavajte samo jedanput.
. Smrznute namirnice ne odmrzavajte na sobnoj temperaturi nego u frižoderu, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj pećnici.
TROVANJE HRANOM - KLINIČKA SLIKA
Ljetno vrijeme karakteriziraju visoke temperature i visoki stepen vlažnosti, što su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija, uzročnika trovanja hranom. Najčešće su salmonela, ešerihija koli, stafilokok, kampilobakter.
Najčešći razlozi trovanja hranom su propust u higijeni, neadekvatna termička obrada, nepravilno čuvanje namirnica ili pripremljenih jela. Namirnice koje su u pojačanom riziku od kontaminacije patogenim uzročnicima su jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi, sladoled, kolači, majoneza, svježe voće i povrće, konzervirani mesni proizvodi, kao i hrana koja u većim ili manjim količinama sadrži navedene namirnice
Simptomi trovanja hranom mogu se javiti u roku od 30 minuta do nekoliko dana, a težina kliničke slike zavisi od vrste trovanja, količine ingestiranog uzročnika i otpornosti organizma. Najčešće su to povraćanje, proljev sa ili bez primjesa sluzi i krvi, grčeviti bolovi u stomaku, slabost, malaksalost, mučnina te povišena tjelesna temperatura.
Posljedice trovanja hranom mogu biti blage do veoma ozbiljne: dehidracija, neurološke komplikacije, bubrežna insuficijencija, jetrena insuficijencija, psihički poremećaji.
Liječenje pacijenata s trovanjem hranom usmjereno je na sljedeće mjere i postupke:
nadoknada tečnosti i elektrolita - rehidracija, dijetalni režim ishrane, mirovanje, primjena probiotika, antibiotske terapije samo u izuzetnim slučajevima te primjena drugih mjera i postupaka kod težih posljedica trovanja hranom.