Uvod

U suzbijanju širenja  COVID-19 zatvaranje škola bila je jedna  od  najčešće  primjenjenih intervencija. Do sredine aprila, 192 zemlje u svijetu zatvorile su škole, utječući na preko 90% učenika u svijetu (1). U studiji Augera i suradnika, zatvaranje škola je bilo povezano sa relativnom promjenom u incidenci/sedmica za -62%(95%Cl,-71%do-49%) (2).

Zatvaranje škola diljem  svijeta kao odgovor  na  pandemiju  uzrokovanu  virusom COVID-19 predstavlja nezabilježen rizik po obrazovanje, zaštitu i blagostanje djece.

Prekid nastave može   imati   ozbiljne   posljedice   po   sposobnost   djece   da   uče.   Što   duže   društveno   marginalizovana   djeca   odsustvuju   iz   škola, to    su   veće    šanse da   se   neće   vratiti   u   njih.  Duži period obustave rada škola utiče i na pružanje drugih osnovnih usluga,kao što su imunizacija, posluživanje užina, 

zaštita mentalnog zdravlja i psihosocijalna podrška a nedosatak interakcije s vršnjacima i narušavanje rutine mogu izazvati i stres i anksioznost (3). Negativni efekti zatvaranja po sigurnost, blagostanje i učenje djece su dobro dokumentirani. 

Prekid pružanja usluga školovanja ima i ozbiljne dugoročne posljedice po ekonomije i društva, kao što su produbljivanje nejednakosti, pogoršanje opšteg zdravstvenog stanja i slabljenje društvene kohezije (3).

Ipak,  ponovno  otvaranje škola  se  mora  izvesti  na  siguran  način  i biti  u  skladu  s općim javnozdravstvenim odgovorom zemlje na COVID-19, uz poduzimanje svih razumnih mjera zaštite učenika, studenata, nastavnika, drugog osoblja, te članova njihovih obitelji. Pri tome obavezno treba voditi računa i o epidemiološkim i drugim kontekstualnim faktorima. U Federaciji Bosne i Hercegovine, zaključno sa 14.8.2020., u osam kantona je zabilježena 7-dnevna incidenca/100.000 COVID-19 preko 30.

Kada, gdje i koje škole ponovo otvoriti i na koji   način Odluke o ponovnom otvaranju škola iziskuje širu diskusiju svih zanteresiranih strana, radi sagladevanja svih aspekata vezanih za siguran nastavak obrazovnog procesa. Nadležna ministarstva obrazovanja moraju izvršiti procjenu na koji način se u svakom pojedinačnom kontekstu i modelu može doprinjeti učenju i blagostanju, te i zaštiti od faktora rizika koje sa sobom nosi ponovno otvaranje škola,i majući u vidu da rizici širenja COVID-19 koji se vezuju uz pohađanje nastave nisu u potpunosti utvrđeni.

Naučna istraživanja pokazuju različite rezultate kada je u pitanje COVID-19 zaraza kod djece. Posebno kada je u pitanju prenošenje COVID-19 među djecom, i sa djece na odrasle. Macartney i kolege su u studiji sprovedenoj u Australiji našli da je u školama gdje se desilo da zaraženi učenici prisustvuju nastavi sekundarni attack rate (AR) u većini slučajeva iznosio od 0 do 1,2%, dok je samo u jednoj školi bio visok (35,1%) (4). Heavey i autori u studiji sprovedenoj u Irskoj nisu našli nijedan slučaj sekundarnog prenosa COVID-19 u školama među 1025 kontakata (5).Jedini slučaj prijenosa zabilježen u studiji je bio između odraslih osoba u radnoj atmosferi, ali izvan škole. Ali, obje ove studije rađene na manjem uzorku i u ranoj fazi pandemije.

U suprotnosti sa ovim studijama su dvije povezane studije sprovedene u Francuskoj, gdje su autori našli visok IAR međuu čenicima i osobljem u srednjim školama (38%i59%), a znatno niži među roditeljima, braćama i sestrama (11% i 10%) (6), i još niži IAR u osnovnim školama među učenicima, osobljem ili ukućanima (10%) (7).U osnovnim školama također nisu našli ubjedljive dokaze za sekundarni prijenos zaraze (7). Istraživanje iz Južne Koreje pokazalo je da je visok prijenos unutar kućanstva bio ukoliko je indeks slučaj bio u dobi između 10 i 19godina (19%) (8), u odnosu na mlađi uzrast (5%).

Početak nastave tokom pandemije COVID-19 moguće je sprovesti na više načina.Otvaranje škola u punom kapacitetu nosi najveći rizik od prenosa COVID-19 i nastajanja žarišta, te širokog prijenosa u zajednici. Ovaj rizik bi se mogao smanjiti provođenjem higijenskih i epidemioloških mjera, međutim zbog ograničenih kapaciteta, kao i problema u kontroli ponašanja djece i adolescenata to bi bilo teško. Istraživanje  žarišta  COVID-19  u srednjoj školi  u  Izraelu, nastalog  nakon  otvaranja škola  u nestabilnoj epidemiološkoj situaciji, ukazuje na opasnost ovakvog pristupa, posebno kako rezultati istraživanja pokazuju, prisutnost velikog broja đaka u razredu (35-38), kao i nedovaljan prostor po đaku (1,2-1,3 m2). To je za posljedicu imalo nemogućnost održavanja fizičke distance, koja je neophodnazakontrolu COVID-19 (9).

Potpuni   prelazak  na  alternativne   vidove  nastave,   putem  medija  i  online,  u    trenutnom epidemiološkom kontekstu uzrokovanom pandemijom COVID-19 nosi najmanji rizik, međutim zbog gore navedenih razloga ovo ne može biti jedino prihvatljivo rješenje, a za neke uzraste je i potpuno  nesprovodivo.

Kombinacija ovih dvaju pristupa izgleda kao najoptimalnija varijanta. Otvaranje škola za određene uzraste, uzmanji broj đaka u grupi, ograničenu interakciju đaka i osoblja, te strogo pridržavanje higijensko-epidemioloških mjera. Uz ovo će također biti potreban pojačan epidemiološki nadzor u zajednici, što podrazumjeva adekvatan odgovor zdravstvenog sistema, dostupnost testiranja i praćenje kontakata.

Prema dostupnim  podacima  smatramo  da je  najbolje  preporučiti  otvaranje škola  za đake do četvrtog, uz pridržavanje preporučenih općih i specifičnih mjera za sprječavanje širenja COVID-19. Izuzetno, moguće je otvaranje škola i za đake od petog do devetograzreda, ukoliko se radi o školama manjih kapaciteta, odnosno manjeg broja učenika, a uz procjenu škole i nadležnih tijela kantona. Za srednjoškolce preporučuje se održavanje nastave što više na daljinu, u školama izvoditi samo praktičnu nastavu u manjim grupama (škole koje imaju praksu) i uz pridržavanje svih  higijensko-epidemioloških  mjera. Također,  moguće  je  razmotriti  održavanje  nastave  u učionici samo za učenike prvih razreda srednje škole.

Preporuke za sigurno održavanje  nastave  u kontekstu  COVID-19

Edukacija i organizacija

Educirati osoblje, roditelje i učenike o COVID-19, uključujući simptome. komplikacije, kako se prenosi i kako spriječiti prijenos.Budite informirani o COVID-19 putem uglednih izvora kao što su zdravstvene ustanove, Svjetska zdravstvena organizcija (SZO), UNICEF. Budite svjesni lažnih informacija/mitova koji mogu kružiti usmenim putem ili online.

Educirati svo osoblje i učenike, kao i u što većoj mjeri roditelje o mjerama za sprječavanje širenja COVID-19, kao i o važnosti istih. Ažurirati ili razviti planove za vanredne situacije u školi. Ovi planovi moraju uključivati odgovorne osobe, aktivnosti koje se trebaju poduzeti u slučaju da neko od đaka,osoblja ili njihovih ukućana bude bolestan, sa sumnjom na COVID-19; kao i određenu prostoriju   ili područje za izolaciju  oboljelog.  Plan  treba  uključivati  kontakt  s  lokalnom  nadležnom zdravstvenom ustanovom, kojima se osoblje škole treba obratiti u gore navedenom slučaju, kao i sa roditeljima. Bez obzira na koji način počne nastava, planirati modele održavanja nastave za đake koji moraju biti u samoizolaciji, kao i za roditelje i đake koji spadaju u ugrožene skupine (hronične bolesti). Planirati programe mentalne podrške i voditi računa o mentalnom zdravlju osoblja i đaka tokom pandemije.

Osnovni principi prevencije

Osnovni principi: nošenje maski za đake (mlađa djeca trebaju nositi masku izvan učionice, ne i za vrijeme nastave), nošenje maski za nastavno i drugo osoblje, održavanje adekvatne fizičke udaljenosti, održavanje higijene ruku. Preporučuju se platnene maske,koje treba redovito prati.

Učenici, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ako oni ili neko od njihovih ukućana ima simptome povezane sa COVID-19 (glavni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, gubitak čula njuha/okusa, malaksalost; drugi simptomi: bolovi, glavobolja, konjuktivitis, proljev, osip na koži).

Đaci, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ukoliko su pozitivni na COVID-19 ili su u izolaciji. Ostati kući i ukoliko su nedavno bili u kontaktu sa osobom oboljelom od COVID-19. Kroz edukaciju  osoblja,  đaka  i roditelja  preporučiti da se budno  motri  zdravstveno stanje,  a posebno mogući znaci COVID-19, i da se pravovremeno kontaktiraju nastavno osoblje u školi i nadležne zdravstvene službe. Relevantne informacije mogu se naći na stranici Zavoda za javno zdravstvo  FBiH (http://www.zzjzfbih.ba).

Škole moraju osigurati redovno pranje ruku vodom i sapunom, dezinfekciju ruku sredstvima na bazi alkohola (min 60%). Na mjestima za pranje/dezinfekciju ruku staviti slikovne upute ili osigurati prisustvo osoblja za nadzor.

Čistiti i dezinficirati školske zgrade, učionice i posebno sanitarne čvorove najmanje dva   puta    dnevno ,   posebno   površine   koje   mnogi   dodiruju   (ograde,   stolovi,   sportska  oprema, ručke na vratima i prozorima,igračke,pomagala za učenje i si.).  Za čišćenje koristiti standardna sredstva za čišćenje, za   dezinfekciju   prostorija   preporučuju   se    preparati  na bazi hlora.Sva ova sredstva koristiti prema uputstvu proizvođača.

Neophodno je osigurati adekvatno provjetravanje prostorija u školi.  Kada god to vremenske prilike  dozvoljavaju    preporučuje    se   da   određen   broj   prozora   ili     vrata    u   prostorijama u kojima se boravi budu otvoreni, u suprotnom otvoriti ih za vrijeme odmora i između smijena. Voditi računa o sigurnosnim i zdravstvenim rizicima.

Organiziranje obroka u školama se ne preporučuje. Đaci trebaju nositi vlastitu užinu, i jesti   u razredu, umjesto u menzi ili drugim zajedničkim prostorijama.

Organizacija produženog boravka u osnovnim školama se ne preporučuje.Ukoliko je neophodno istu organizirati onda preporučujemo da to bude u stalnim grupama do 10 đaka, da svaka grupa boravi u odvojenoj prostoriji i da se onemogući miješanje između grupa.

Ako postoji organiziran prijevoz za đake, vozači trebaju primjenjivati sve preporuke za javni prijevoz i educirati roditelje i đake o važnosti pridržavanja ovih mjera u prijevozu. Savjetovati roditelje i đake da izbjegavaju korištenje gradskog javnog prijevoza kada god je to moguće.

Škole moraju promovirati održavanje minimalne fizičke udaljenosti od 2 m.

Učenici ne treba da koriste tuđi radni pribor niti udžebenike.

Razmjenu radnog materijala škole (školski dnevnici i druge knjige za evidenciju) između uposlenika škole treba minimizirati, te takav materijal redovno dezinficirati.  

Preporučene mjere za održavanje fizičke distance uključuju:

- Organizirati   početak   i  završetak  nastave  svaki  dan   tako  da   u  hodnicima   i   na ulazima/izlazima bude u isto vrijeme prisutan što manji broj đaka.

- Smanjiti broj đaka u grupi/razredu na što manji broj (10-15 đaka po odjeljenju/grupi) i onemogućiti nepotrebno miješanje između grupa/razreda. Udaljenost između mjesta za sjedenje mora biti najmanje 2 m.

- Ukinuti veliki odmor, a tokom malog odmora između časova đaci ne bi smjela napuštati učionice.

- Skratiti časove na 30 minuta i ograničiti broj časova dnevno (do5).

Otkazivanje okupljanja, sportskih igara i drugih događaja koji stvaraju gužve.

U sklopu  tjelesnog odgoja  preporučuje se izvođenje samo  individualnih vježbi, te iste organizirati na otvorenom prostoru kada to dopuštaju vremenske prilike.

Postupanje u slučaju pojave sumnje na COVID19 :

Za učenike:

Svi roditelji su dužni da svakodnevno svom djetetu, učeniku, prije dolaska na nastavu izmjere tjelesne temperaturu.

U slučaju pojave bilo kakvih ranije navedenih simptoma kod učenika tokom boravka u školi (glavni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, gubitak čula njuha/okusa, malaksalost; drugi simptomi: bolovi, glavobolja, konjuktivitis, proljev, osip na koži), uz poduzimanje svih koraka iz Kriznog interventnog plana ustanove,  ističemo naredne korake:

- Hitno izolovanje djeteta u posebnu prostoriju predviđenu za ovu namjenu

- zaduženi uposlenik škole je dužan da odmah obavijesti roditelje zbog preuzimanja učenika, nakon čega će isti uposlenik odmah kontaktirati i nadležnu službu u Domu zdravlja (HES ili Hitna pomoć) koja će dati daljnje smjernice za postupanje sa djetetom  

- nadležni ljekar, nakon pregleda učenika, donijet će odluku o daljnjem tretmanu. U slučaju sumnje na COVID19, dijete će biti prioritetno testirano.

- U istom odjeljenju će se obratiti dodatna pažnja na zdravstveno stanje ostalih učenika u narednom periodu.   

- U slučaju potvrde pozitivnog rezultata na COVID-19 kod izolovanog djeteta, nadležni epidemiolog će ustanovi dati daljnje smjernice o postupanju za daljnje izvođenje nastave u istom odjeljenju.

Za uposlenike:

U slučaju pojave bilo kakvih ranije navedenih simptoma kod nastavnika i ostalih uspolenika tokom boravka u školi (glavni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, gubitak čula njuha/okusa, malaksalost; drugi simptomi: bolovi, glavobolja, konjuktivitis, proljev, osip na koži), uz poduzimanje svih koraka iz Kriznog interventnog plana ustanove,  ističemo naredne korake:

- Isti je obavezan odmah napustiti ustanovu

- Isti je obavezan hitno telefonskim putem najaviti se svom porodičnom ljekaru radi pregleda i daljnjeg postupanja.