Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja, 10-oktobra, dolazi u vrijeme kada se naš svakodnevni život znatno promijenio kao rezultat pandemije COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su mnoge izazove: zdravstvenim radnicima koji pružaju njegu u teškim okolnostima, odlaze na posao bojeći sepovezivanja COVID-19 sa svojim ukućanima; za učenike, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, s malo kontakta s učiteljima i prijateljima i zabrinuti za svoju budućnost; za radnike kojima je život ugrožen; za ogroman broj ljudi koji su uhvaćeni u siromaštvu ili u krhkim humanitarnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19; a za ljude s mentalnim zdravstvenim stanjima od koji su mnogi u još većoj socijalnoj izolaciji nego prije.
Ekonomske posljedice pandemije već se osjećaju, jer tvrtke otpuštaju osoblje u pokušaju da spase svoje poslovanje ili se u potpunosti zatvaraju.
S obzirom na prošla iskustva s hitnim situacijama, očekuje se da će se potreba za mentalnim zdravljem i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama. Ulaganje u programe mentalnog zdravlja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, koji su već patili od godina kroničnog nedovoljnog financiranja, sada je važnije nego ikad prije.
Zbog toga je cilj ovogodišnje kampanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja povećano ulaganje u mentalno zdravlje (WHO/SZO).
Blizu milijarde ljudi živi s mentalnim poremećajem, 3 miliona ljudi svake godine umre od štetne upotrebe alkohola, a jedna osoba umire svakih 40 sekundi od samoubistva. A sada, milijarde ljudi širom svijeta pogođene su pandemijom COVID-19, koja ima daljnji uticaj na mentalno zdravlje ljudi.
Ograničeni pristup kvalitetnoj, cjenovno prihvatljivoj zaštiti mentalnog zdravlja u svijetu prije pandemije, a posebno u humanitarnim hitnim situacijama i situacijama sukoba, dodatno je umanjen zbog COVID-19 jer je pandemija poremetila zdravstvene usluge širom svijeta. Primarni uzroci pogoršanja mentalnog zdravlja, a vezano za pojavu pandemije su infekcija i rizik od infekcije u ustanovama za dugotrajni boravak, poput domova za njegu i psihijatrijskih ustanova; sprečavanje susreta s ljudima licem u lice; osoblje za mentalno zdravlje zaraženo virusom; i zatvaranje ustanova za mentalno zdravlje radi njihovog pretvaranja u ustanove za njegu osoba s COVID-19
Zato za ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja SZO, zajedno s partnerskim organizacijama, United for Global Mental Health i World Federation for Mental Health, poziva na masovno povećanje ulaganja u mentalno zdravlje.
Biti mentalno zdrav ne znači samo da nemate problema s mentalnim zdravljem.Ako ste dobrog mentalnog zdravlja, možete:maksimalno iskoristiti svoj potencijal,nositi se sa životom, igrajte punu ulogu u svojoj obitelji, na radnom mjestu, u zajednici i među prijateljima.Neki mentalno zdravlje nazivaju ‘emocionalnim zdravljem’ ili ‘blagostanjem’ i ono je jednako važno kao i dobro tjelesno zdravlje.
Mentalno zdravlje je stvar zajednice tj. sviju nas. Svi imamo trenutke kada se osjećamo nezadovoljno ili pod stresom ili prestrašeni. Vremenom većina tih osjećaja prolaze. Ali ponekad se razviju u ozbiljniji problem i to se može dogoditi svakome od nas.
Vaše mentalno zdravlje ne ostaje uvijek isto. Može se promijeniti kako se okolnosti mijenjaju i dok se krećete kroz različite faze svog života.
Za probleme mentalnog zdravlja vezana je stigma. To znači da se ljudi osjećaju nelagodno zbog njih i ne razgovaraju puno o njima. Mnogi se ljudi ne osjećaju ugodno razgovarajući o svojim osjećajima. Ali zdravo je znati i reći kako se osjećate.
Problemi s mentalnim zdravljem kreću se od briga koje svi imamo kao dio svakodnevnog života do ozbiljnih dugoročnih stanja. Većina ljudi koji imaju mentalnih problema mogu ih preboljeti ili naučiti živjeti s njima, posebno ako rano dobiju pomoć.
Dobro mentalno zdravlje nije samo odsutnost problema s mentalnim zdravljem koji se mogu dijagnosticirati, iako će dobro mentalno zdravlje vjerojatno pomoći u zaštiti od razvoja mnogih takvih problema.Mentalno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja osobe i mnogo je više od odsustva psihičkih poremećaja i teškoća te uključuje brojne pozitivne karakteristike poput sposobnosti suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća, osjećaja zadovoljstva, samopoštovanja, osjećaja smisla i svrhe. Osoba dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, sposobna osnovati porodicu i biti sretna u njoj, prihvata druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu i dobro se nosi sa životnim problemima. Sve su to razlozi zbog kojih unapređenje mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih poremećaja imaju ključni značaj, ne samo za pojedince, već i za porodicu i zajednicu u kojoj žive
Dobro mentalno zdravlje puno je više od odsutnosti psihičkih bolesti i teškoća.
This year’s World Mental Health Day, on 10 October, comes at a time when our daily lives have changed considerably as a result of the COVID-19 pandemic. The past months have brought many challenges: for health-care workers, providing care in difficult circumstances, going to work fearful of bringing COVID-19 home with them; for students, adapting to taking classes from home, with little contact with teachers and friends, and anxious about their futures; for workers whose livelihoods are threatened; for the vast number of people caught in poverty or in fragile humanitarian settings with extremely limited protection from COVID-19; and for people with mental health conditions, many experiencing even greater social isolation than before. And this is to say nothing of managing the grief of losing a loved one, sometimes without being able to say goodbye.
This is why the goal of this year’s World Mental Health Day campaign is increased investment in mental health.