Hladni valovi koje karakterizira pad temperature na određenom području u određenom vremenskom razdoblju uobičajena su pojava tokom zimskih mjeseci, te kao takvi mogu imati štetne posljedice po ljudsko zdravlje. Dok će se zdrava populacija srednje životne dobi lakše prilagoditi novonastalim vremenskim uvjetima, hronični bolesnici s kardiovaskularnim bolestima i bolestima respiratornog sistema, te osobe starije i mlađe životne dobi teže će podnositi niske temperature. Izlaganje niskim temperaturama u hladnom zimskom vremenu može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje, te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod. Podložnost navedenim ozljedama je povećana u stanjima iscrpljenosti, izgladnjelosti, dehidracije, hipoksije i dodira s vlagom ili metalom.
U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih djelovanjem niskih temperatura, preporučujemo sljedeće mjere:
- izbjegavati ili ograničiti izlaske, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima (poledica kod starijih osoba je povećana i mogućnost ozljeđivanja, odnosno padova i lomova);
- prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka;
- maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom;
- odjeća treba da je topla i komotna, slojevita, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile, jakne sa unutrašnjim slojem od pamuka, a vanjskim slojem nepropusnim za vlagu i vjetar;
- preporučuje se obuća bez visokih peta, topla, ne smije biti uska
- unositi dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u vidu toplih napitaka (čaj), a izbjegavati alkohol, velike količine kafe i cigarete;
- preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito ona bogata bjelančevinama (bijelo meso, riba, grah, grašak), tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od povrća, kuhano i svježe povrće i voće (naročito banane, limun, narandže, jabuke, kivi).
- ukoliko su nastale smrzotine (najčešće prsti šake i stopala i uške), a nije moguće odmah dobiti ljekarsku pomoć, ne smiju se koristiti direktni izvori toplote (npr. grijalice, radijatori) za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplota može uzrokovati oštećenje tkiva;
- ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.
PRVA POMOĆ KOD POJAVE SMRZOTINA
- Smirujte i ohrabrujte ozlijeđenu i pothlađenu osobu.
- Postavite osobu u udoban ležeći položaj u zagrijanom prostoru.
- Skinite s osobe hladnu, zaleđenu ili mokru odjeću, obuću i nakit.
- Ako se komad odjeće zalijepio za kožu, nemojte ga trgati, već obrežite škarama.
- Pothlađenu osobu postepeno utopljavajte slojevitim omatanjem (odjeća, deka) i postepenim zagrijavanjem, prvo trup, a zatim udove. Pothlađenu osobu nikad nemojte izlagati direktnom izvoru topline.
- Smrznuti dio tijela nemojte trljati snijegom, niti navlačiti čarape ni rukavice.
- Nemojte stavljati nikakve pripravke (prašak, mast) na smrzotinu.
- Smrzotinu pokrijte sterilnom gazom i lagano premotajte zavojem bez stezanja.
- Smrzotine na rukama ili nogama imobilizirajte i postavite u povišeni položaj. Ako osoba ima smrznuto stopalo, nemojte joj dozvoliti da hoda.
- Pokrijte osobu toplim prekrivačem (deka, kaput) ili metaliziranom folijom (zlatna strana je vanjska).
- Dajte osobi topli kalorični bezalkoholni napitak (čaj, juha, čokolada).
- Pozovite hitnu medicinsku službu ili osobu odvedite liječniku.
- Ostanite uz osobu i pratite životne znakove (stanje svijest i disanje).