Za bezbjedno kupanje u bazenima i kupalištima važno je:
- Redovno higijensko i tehničko održavanje objekata, što podrazumijeva, kada su u pitanju bazeni, i optimalnukoncentraciju klora koji uništava većinu virusa, bakterija, gljivica i parazita, dok prevelika koncentracija dovodi do iritacije kože i sluznica, posebno ako se ne istuširate po izlasku iz bazena, a može doći i do ozbiljnijeg trovanja
- Kontinuirana kontrola zdravstvene ispravnosti vode za kupanje kako na početku, tako i u toku sezone kupanja (Zavod za javno zdravstvo USK po ugovoru kontroliše2 puta mjesečno bazene: banja Ilidža, Vodeni park i bazen Olimpija u Sanskom Mostu, i bazeni Kula u Cazinu)
Na higijensku ispravnost bazenskih voda u velikoj mjeri mogu uticati i sami kupači, te je u cilju bezbjednijeg kupanja, smanjenja rizika od infekcija, ali i povreda, važno poštovanje određenih preventivnih sanitarno-higijenskih mjera:
- Obavezno tuširanje cijelog tijela sapunom i vodom prije ulaska ubazen i ispiranje lica čistom vodom.
- Obavezni prolazak kroz dezo barijeru za dezinfekciju stopala i papuča na ulasku u krug bazena i na izlasku iz toaleta.
- Izbjegavati trčanje oko bazena, sjedenje na vlažnim površinama neposredno oko bazena (na ivici bazena), izbjegavati skakanje u bazen.
- Hodati u papučama oko bazena.
- Bitna stavka prije kupanja je i priprema za ulazak koji mora biti postepen, zbog razlike u temperaturi tijela, koja je viša od temperature vode u bazenima, da tijelo ne bi doživjelo šok koji može biti i fatalan.
- Ne koristiti alkohol.
- Obavezno je korištenje toaleta,a ne bazen za obavljanje fizioloških potreba.
- Izbjegavati ronjenje, naročito ne otvorenih očiju, koristiti masku ili zaštitne naočale.
- Ne ulaziti u vodu sa kontaktnim sočivima.
- Ne gutati vodu iz bazena.
- Roditelji ne treba djecu dapuštaju na kupanje bez nadzora. Djeci ispod 3 godine ne preporučuje se kupanje u javnim bazenima.
- Dugotrajan boravak u vodi, pogotovo sjedenje u plitkoj vodi sa mnogo kupača povećava rizik za nastanak infekcija.
- Izbjegavati korištenjebazena u slučaju postojanja infekcija kože, oka i uha, mokraćnih puteva, spolnih bolesti, crijevnih infekcija, kao i u periodu oporavka od navedenih oboljenja (2 nedjelje nakon prestanka svih simptoma bolesti) i sniženog imuniteta.
- Uvijek koristiti čiste i suhe ručnike, izbjegavati sjedenje u mokrom kupaćem kostimu jer vlaga i toplota podstiču razvoj i razmnožavanje bakterija, virusa i gljivica,
- Po povratku sa bazena, obavezno je dobro tuširanje sapunom i vodom i pažljivo brisanje cijelog tijela, a posebno prepone, pazuh i nožne prste.
Najčešći poremećaji zdravlja kod kupanja na bazenima i kupalištima
Konjuktivitis
Ovu infekciju očiju najčešće izazivaju virusi i bakterije koji se prenose putem vode, prljavih ruku ili peškira. Da biste izbjegli infekciju, umijte se svaki put kad izađete iz bazena i ne dodirujte lice prljavim rukama.
“Atletsko stopalo”
Jedna od najčešćih i najupornijih infekcija naziva se atletsko stopalo. Izaziva je gljivica koja se pod dejstvom vlage i toplote brzo širi i razmnožava. Veoma je otporna i dugo opstaje van organizma na mokrim pločicama pored bazena, ispod tuševa, na ležaljkama. Ova infekcija zahtjeva dugotrajno liječenje. Čim dođe do promjena na koži poput svraba, crvenila, perutanja kože ili plikova, što su simptomi “atletskog stopala” potrebno je da se obratite liječniku.
Enterokolitis
Voda u vodotocima i bazenima puna je bakterija, pa je dovoljno da progutate samo malo zagađene vode i da se inficirate salmonelom, šigelom ili bakterijom Escherichia coli, koje izazivaju dijareju, grčeve, jake bolove u stomaku i povišenu temperaturu. Blaži oblik infekcije ne zahtijeva posebno liječenje jer tegobe prolaze za dan-dva ako se odmarate i uzimate puno tečnosti, uz dijetalni režim. Međutim, ukoliko povišena temperatura i bolovi u stomaku traju duže od dva dana, a naročito ako imate veliki broj tečnih stolica, obavezno se obratite liječniku.
Virusne bradavice
Ako po pločicama bazena i po plaži hodate bosi, na stopalima se mogu stvoriti ranice, idealna mjesta za prodor virusa. Bradavice najčešće izaziva humani papiloma virus koji dugo opstaje van tijela. Inkubacija traje i do šest meseci, tako da se kod većine pacijenata prve izrasline pojavljuju tokom jeseni i zime.
Infekcije kože
Zbog pojačanog znojenja, izlaganja suncu, nošenja uske odjeće ili majica od sintetike, veća je mogućnost nastajanja bakterijskih i gljivičnih infekcija kože. Da biste spriječili širenje infekcije, tijelo nikada ne trljajte ručnikom, već višak vode blago pokupite čistim mekim ručnikom. Gljivične infekcije kože najčešće zahvataju pazuh i prepone.
Vaginalne infekcije
Gljivica kandida normalni je stanovnik debelog creva i pod uticajem vlage i toplote brzo se razmnožava. Tome naročito pogoduje sjedenje na pločicama bazena, u vlažnom kupaćem kostimu i neadekvatna higijena. Na bazenu možete da dobijete i bakterijsku infekciju koju najčešće izazivaju hlamidija, mikroplazma i ureaplazma, ali i virusni herpes ili humani papiloma virus koji izaziva kondilome. Iako se ove infekcije uglavnom prenose seksualnim putem, mogu da se dobiju i preko vlažnog ručnika. Da biste se zaštitili, ne koristite tuđe ručnike.
Upala uha
Infekcije uha često se javljaju kod djece i odraslih koji su došli u kontakt sa zagađenom bazenskom, riječnom ili jezerskom vodom. U većini slučajeva upalu uha izazivaju bakterije, a simptomi su jak bol i povišena temperatura. Ne pokušavajte da očistite uho štapićima jer ćete tako pogoršati stanje, već potražite pomoć liječnika.