Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, 10. oktobra, prošlo je više od 18 mjeseci od početka pandemije COVID-19. U nekim zemljama život se vraća na neki način normalnosti; u drugim, stopa prijenosa i prijem u bolnicu ostaju visoki, remeteći živote porodica i zajednica.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je “Briga o mentalnom zdravlju za sve: neka to postane stvarnost”
Pandemija COVID-19 imala je veliki utjecaj na mentalno zdravlje ljudi.
U svim zemljama pandemija je imala veliki utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Neke grupe, uključujući zdravstvene i druge zaposlene na prvoj liniji, studente, ljude koji žive sami i one sa već postojećim mentalnim stanjima, bile su posebno pogođene. U isto vrijeme, istraživanje SZO provedeno sredinom 2020. godine jasno je pokazalo da su usluge za mentalne, neurološke i poremećaje upotrebe supstanci značajno poremećene tijekom pandemije.
Ipak, postoji neki razlog za optimizam. Tokom Svjetske zdravstvene skupštine u maju 2021., vlade iz cijelog svijeta prepoznale su potrebu za povećavanjem kvalitete usluga u oblasti mentalnog zdravlja na svim nivoima i odobrile Sveobuhvatni akcioni plan za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije za period 2013-2030, uključujući ažurirane mogućnosti implementacije Plana i pokazatelje za mjerenje napretka .
Svjetski dan mentalnog zdravlja predstavlja priliku za čelnike vlada, organizacije civilnog društva i mnoge druge da razgovaraju o koracima koje već poduzimaju i koje namjeravaju poduzeti kako bi podržali ovaj cilj.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/SZO) skoro milijardu ljudi ima neki mentalni poremećaj i svako, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima. Globalno se procjenjuje da 5% odraslih pati od depresije. Globalno, jedno od sedmoro djece od 10-19 godina ima mentalni poremećaj. Polovica svih takvih poremećaja počinje u dobi od 14 godina, ali većina je neotkrivena i ne liječi se. Jedan na svakih 100 smrtnih slučajeva je samoubistvo. Pandemija COVID-19 također je imala značajan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi.
Dobro mentalno zdravlje nije samo odsutnost problema s mentalnim zdravljem koji se mogu dijagnosticirati, iako će dobro mentalno zdravlje vjerojatno pomoći u zaštiti od razvoja mnogih takvih problema.Mentalno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja osobe i mnogo je više od odsustva psihičkih poremećaja i teškoća te uključuje brojne pozitivne karakteristike poput sposobnosti suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća, osjećaja zadovoljstva, samopoštovanja, osjećaja smisla i svrhe. Osoba dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, sposobna osnovati porodicu i biti sretna u njoj, prihvata druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu i dobro se nosi sa životnim problemima. Sve su to razlozi zbog kojih unapređenje mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih poremećaja imaju ključni značaj, ne samo za pojedince, već i za porodicu i zajednicu u kojoj žive.
On World Mental Health Day, 10 October, it will have been more than 18 months since the start of the COVID-19 pandemic. In some countries, life is returning to some semblance of normality; in others, rates of transmission and hospital admissions remain high, disrupting the lives of families and communities.
World Mental Health Day is celebrated on 10 October and this year’s theme is Mental health care for all: let's make it a reality
The COVID-19 pandemic has had a major impact on people’s mental health.
In all countries, the pandemic has had a major impact on people’s mental health. Some groups, including health and other frontline workers, students, people living alone, and those with pre-existing mental health conditions, have been particularly affected. At the same time, a WHO survey conducted in mid-2020 clearly showed that services for mental, neurological and substance use disorders had been significantly disrupted during the pandemic.