Krpelji (Ixodida) su nametnici koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj bolesti.
Oni za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa povremeno kao nametnici na životinjama, pticama i sisavcima, a iznimno i na čovjeku, sišu krv, pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Nasreću je samo mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do 1 m visine) i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.
Zbog toga je boravak u prirodi, posebno među niskim raslinjem, povezan s rizikom mogućeg kontakta s krpeljima, koji imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto, ali ih se može naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima. Ljudi koji profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti itd.) pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.
Lajmska bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prate je sljedeći simptomi:
- umor
- groznica
- povišena temperatura
- glavobolja
- bolovi u mišićima i zglobovima
- povećani limfni čvorovi
- karakterističan osip na koži (erythema migrans)
U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno (i do nekoliko nedjelja), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku.
Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je vrlo važno da se spriječi kasniji stadij bolesti i moguće kasne posljedice – artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis ili neuritis (upala živaca).
Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sistema uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Premda infekcija ovim virusom kod većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu visokom temperaturom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, kod manjeg se broja zaraženih razvije drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica.
Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti).
Mjere zaštite od krpelja
- Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
- Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
- Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
- Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).
- Nakon povratka iz prirode se pregledajte i provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja, kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
- Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe da bi se mogli pregledati i neuočljivi dijelovi tijela).
- Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
- Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše “pokupi” krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
- Istuširajte se po povratku iz prirode.
- Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite s kože.
Preporučene mjere u slučaju ugriza krpelja, kad se već pričvrstio za kožu
Ako ste uočili krpelja na koži, važno je da ga što prije uklonite – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
Odmah ga izvadite pincetom (prije toga operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom), zahvatajući ga što bliže glavici, uz kožu, i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože.
Nemojte krpelja ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se na taj način i lakše prenese zaraza.
