Svjetski dan borbe protiv bjesnila je najveći događaj na globalnom kalendaru borbe protiv bjesnila, a obilježava se svake godine 28. Septembra – na godišnjicu smrti Louisa Pasteura. Svjetski dan borbe protiv bjesnila ima za cilj podizanje svijesti i zagovaranje eliminacije bjesnila na globalnoj razini. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv bjesnila je “Rabies: Jedinstvenim zdravljem do nulte smrtnosti”.
Bjesnoća je neizlječiva virusna bolest domaćih i divljih životinja koja se može prenijeti na ljude, a zbog čega se prvenstveno i suzbija. Bjesnoća se javlja kod divljih ili domaćih životinja, a na čovjeka se prenosi bliskim kontaktom sa pljuvačkom zaraženih životinja, najčešće ugrizom ili ogrebotinama.
Virus bjesnoće uzrokuje brzo razvijajuću smrtonosnu upalu mozga (encefalitis). Period inkubacije nakon ulaska virusa u organizam varira od desetak dana do nekoliko sedmica, ali se spominje i godina dana. U početnoj fazi javljaju se glavobolja, mučnina, povraćanje, temperatura, zatim uznemirenost, preosjetljivost na svjetlost i zvuk, obilno slinjenje, otežano gutanje, konvulzije, koma i smrt uzrokovana respiratornom paralizom.
Postekspozicijski pravovremeni tretman odnosi se na obradu rane, eventualnu tetanus profilaksu, te antirabičnu profilaksu.
Čovjek se može zaraziti nakon kontakta sa zaraženom divljom ili domaćom životinjom (npr. psi, mačke) i zato je u slučaju postojanja i najmanje sumnje potrebno kontaktirati svog liječnika i epidemiološku službu Zavoda za javno zdravstvo USK-a.
Antirabična stanica se nalazi u sastavu Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo USK-a, koji je ujedno i jedina zdravstvena ustanova u kojoj se provodi antirabična zaštita. Cilj ove zaštite je spriječiti razvoj bjesnoće kod ljudi ozlijeđenih od životinja koje su potencijalno bijesne.
Antirabična stanica Zavoda za javno zdravstvo USK-a prima i obrađuje sve osobe koje su bile ugrižene, ogrebane ili u kontaktu sa slinom bijesnih ili na bjesnoću sumnjivih životinja (pas, mačka, lisica, krava i td.). Nakon obrade i prema potrebi, ovisno o indikacijama, provodi se antirabična zaštita (cijepljenje i imunoprofilaksa).
Cijepljenje protiv bjesnoće ovisi o više faktora (lokalizaciji povrede, da li je povreda nastala kroz odjeću ili na golu kožu, težini povrede, da li je životinja poznata ili ne, da li je ugriz provociran ili ne...), tako da sve ugrižene osobe ne moraju biti cijepljene. Te indikacije postavlja specijalista epidemiolog ili drugi ljekar antirabične stanice. Ako se radi o ugrizu životinje poznatog vlasnika, životinja se stavlja pod veterinarski nadzor u trajanju od 10 dana, a nakon tog vremena veterinar izdaje mišljenje o stanju životinje.
U Zavodu za javno zdravstvo USK-a organizirana je pripravnost liječnika specijalista i tehničara, a vezano za ovakve incidente.
U proteklom periodu u antirabičnoj ambulanti Zavoda za javno zdravstvo USK-a ukupno je obrađena 31 ozlijeđena osoba. Od toga 12 ozljeda nanešeno je ugrizom pasa u vlasništvu, a 19 je nanešeno ugrizom uličnih pasa.
Kod 1 osobe je sprovedena potpuna antirabična zaštita.
Veliki problem naše države pa tako i USK-a su psi lutalice. Potrebno bi bilo da šira zajednica učini sve napore kako bi se i ove životinje humano tretirale kroz humane azile za životinje ili udomljavanje, te na taj način dobile priliku i da se vakcinišu protiv bjesnoće.
World Rabies Day is the biggest event on the global rabies calendar, and is celebrated every year on September 28 - the anniversary of Louis Pasteur's death.
World Rabies Day aims to raise awareness and advocate for the elimination of rabies on a global scale.
The theme of this year's World Rabies Day is “Rabies: One Health, Zero Deaths”.